This book (‘Slovenia’s development challenges’) deals with fundamental issues of Slovenia’s development. It explains the main issues in Slovenia’s Development Strategy, and evaluates its bases and ...the direct effects of individual development measures. Each in their own way, the authors discuss pressing developmental issues at the level of the state, regions, municipalities, or individual sectors, seeking possible answers, new stimulation, potentials, and opportunities. The basic premise was that the main task is to seek solutions for an economically successful, socially just, environmentally friendly, and ethically responsible society, and that all development efforts must focus on these goals. Although it was adopted only three years ago, in line with the premises described above and the changed macroeconomic conditions, Slovenia’s Development Strategy requires amendments to turn Slovenia’s development path in a sustainably more acceptable direction. One should not be guided only by a desire for quantity~instead, one should strive for higher-quality development that is fair to every citizen as well as the environment.
Global scientific literature widely deals with analysis of regional innovative systems and their contribution to economic growth. Modern theories and empirical researches indicate strong correlation ...between the technical progress, creative human resources, toleration and capital investments. New investments are basic but not sufficient condition for balancing the developmental stimulation. Capital, linked with investment activities, natural (material) resources and human resources (work, knowledge, information) are main driving forces of the economic progress. New forms of investments today are strongly connected with population educational structure and knowledge, therefore investments do not occur everywhere, simultaneously and equally.
U radu se raspravlja o promjenama u regionalnom razvoju Like nakon izgradnje autoceste Zagreb–Split 2004. godine. Autocesta je bolje integrirala Liku u prometni sustav Hrvatske, utjecala na nove ...unutarregionalne odnose te stvorila uvjete za veću zaposlenost, otvaranje poduzetničkih zona te brži razvoj turizma, male privrede i poljoprivrede. Novom prometnicom aktualizirano je pitanje daljnjeg razvoja toga prostora i njegova položaja u regionalnoj strukturi Hrvatske.
Eno izmed temeljnih vprašanj, ki ostaja nedorečeno, kljub dolgoletnim teoretičnim, metodološkim in vsebinskim ter praktičnim izkušnjam v planerski stroki in tudi izven nje, je brez dvoma vprašanje o ...značaju in pomenu regionalnih razlik. V prispevku želimo opozoriti na nekatera protislovja, ki izhajajo iz razumevanja regij, regionalnega razvoja, regionalnega planiranja in poudarjanja regionalnih razlik kot enega izmed tistih dejavnikov, ki naj bi brezpogojno utemeljeval ukrepe na področju regionalnega planiranja.
Glede na majhno velikost ozemlja so regionalne razlike v Sloveniji dokaj izrazite, negativne posledice pa se kažejo tudi na okoljskem polju. Dvig materialnega blagostanja je bil zlasti v nekaterih ...regijah dosežen tudi na račun izčrpavanja naravnih virov in obremenjevanja geografskega okolja. Slovenija lahko sonaravne značilnosti in razsežnosti lastne in evropske prostorske in regionalne zasnove udejanja z razmeščanjem temeljnih prostorskih in regionalnih struktur v okviru različnih regionalnih zmogljivosti geografskega okolja.
Slovenija ima večdesetletne izkušnje na področju zagotavljanja blaginje prostora, saj so manj razvita območja od leta 1971 dalje stalnica v slovenski regionalni politiki. V članku so predstavljene ...nekatere glavne izkušnje in temeljni dosežki dosedanje regionalne politike s poudarkom na manj razvitih območjih kot posebnim instrumentom regionalne politike. V nadaljevanju so opredeljena nekatera temeljna konceptualna vprašanja, na katera bo potrebno odgovoriti pri načrtovanju spodbujanja razvoja manj razvitih območij v prihodnosti.
Svrha ovog rada je identificirati čimbenike koji određuju stopu rasta poduzetništva u odabranim regijama Poljske i Češke, dviju susjednih zemalja u period od 2007. do 2017.godine. To razdoblje ...uključuje vrijeme financijske i ekonomske krize, koja je u različitim omjerima mogla utjecati na odrednice poduzetništva u različitim regijama. Diferencijacija odabranih varijabli i njihovog utjecaja na stopu poduzetništva temelji se na mnogim elementima. Da bi se postigao postavljeni cilj, primjenjene su sljedeće istraživačke metode: prezentacija statističkih podataka, statistička i ekonometrijska metoda istraživanja – logaritamski panel model s vremenskom odgodom. U radu se također ističe važnost poduzetništva za gospodarski razvoj zemlje. S obzirom na visoki stupanj konkurentnosti na lokalnom i globalnom tržištu, poduzeća bi trebala posvetiti sve veću pozornost mikro-okruženju i nekim regionalnim uvjetima, jer poduzeće ovisi o tim uvjetima i može utjecati na mnoga od njih.Rezultati istraživanja, a time i doprinos i njihova dodana vrijednost, su sljedeći: porast lokalnog poduzetništva pozitivno se prenosi na rast međunarodnog poduzetništva, dok su ulaganja za istraživanje i razvoj i prosječne naknade u gospodarstvu ključni čimbenici koji utječu na razvoj poduzetništva.
Cilj rada je procijeniti regionalne razlike unutar Slovačke Republike s fokusom na koncentraciju tržišta koja se koristi za određivanje konkurentnosti tržišta. U skladu s glavnim ciljem istraživanja ...ispitana je regionalna struktura Slovačke u svjetlu odabranih socioekonomskih pokazatelja. Najrelevantniji pokazatelj u smislu istraživanja koja se provode je BDP po stanovniku, odgovarajući pokazatelj socio-ekonomskog razvoja regije. Sljedeći korak predstavlja Herfindahl-Hirschmanov indeks (HHI), mjeru koncentracije tržišta, koja ispituje BDP regija. Rad se fokusira na primjenu 3 metode koje se koriste za mjerenje regionalnih dispariteta kao što su varijanca, standardna devijacija i koeficijent varijacije. Sukladno dobivenim rezultatima na temelju analize RGDP-a u Slovačkoj, može se zaključiti da regionalne razlike između regija Slovačke i Bratislavske regije postupno nestaju. Dobiveni podaci pokazuju da se razlike među regijama smanjuju, dok je smanjenje u pojedinim godinama bilo brže. U 2016. godini može se uočiti divergencija dispariteta. Ova godina pokazuje značajno odstupanje, npr. regija Trnava (-0,7217), regija Nitra (-0,6243), regija Banská Bystrica (-0,2565), regija Prešov (-0,4498), što odražava produbljivanje regionalnih razlika u usporedbi s regijom Bratislava. Međutim, 2018. zabilježene su vrijednosti koje izražavaju odnos m>1 (postupno uklanjanje regionalnih razlika) između regija - regija Trnava, regija Trenčín, regija Prešov.
In order to reduce the development gap separating it from the most developed European countries, Slovenia faces numerous developmental challenges. On the one hand, it is trying to promote ...competitiveness and innovation to stimulate economic growth, and on the other hand it is using various measures to ensure more even development across its entire territory. In the past, the main efforts focused on effective inclusion in the EU and the Eurozone, whereas now seeking domestic reserves to establish and strengthen Slovenia’s position among the most developed countries is at the forefront. This demands an important shift in thinking because achieving developmental goals is no longer in the domain of others or dependent on others, but is the result of Slovenia’s own decisions, knowledge, and resourcefulness. This must be taken into account, especially at the beginning of a new program period and when preparing new strategic development documents.
This study attempts to illustrate the role of regional policy in the development of spatial structures and simultaneously determine the success and the possibly diverse response of individual ...instruments of regional policy to the structures of problem areas. We established that the influences of the regional policy are relatively minor, a consequence of the scant financial means devoted to the stimulation of regional development, the lack of power of the overall regional policy relative to all development currents introduced by inclusion in the European Union, and very aggressive globalization. However, we are able to cite some of its successes, mostly visible on the local level, although at higher levels their influence weakened. Because the goals of the regional policy in the previous period have not been achieved, we suggest some changes that would either strengthen the current method of stimulating regional development or abandon it altogether and turn toward the active stimulation of the polycentric network of cities that would result in the greater competitiveness of individual centers, which we hope would also have positive effects in their immediate hinterland.
PDF
