Poslijepenalna zaštita iznimno je složeno i zahtjevno područje rada kojemu se u našoj, ali i u drugim zemljama, pridaje premalo političke, društvene, financijske pa i stručne i znanstvene pozornosti. ...Ta je tema, ako govorimo o punoljetnim počiniteljima kaznenih djela kojima je izrečena kazna zatvora, vrlo malo zastupljena u recentnoj domaćoj, stručnoj i znanstvenoj literaturi pri čemu se u postojećoj upozorava na manjkavosti u ovom području. Prema informacijama dostupnima autorici, novijih domaćih istraživanja nema.
Ovim se radom nastoji upozoriti na značaj poslijepenalne zaštite u svrhu socijalne reintegracije otpuštenih zatvorenika, u smislu zaštite zatvorenika, njegove obitelji, poznatih i potencijalnih žrtava, njihovih obitelji i društva u cjelini, te pružiti podršku državnim i javnim institucijama i nevladinu sektoru u kreiranju promišljenih i znanstveno utemeljenih mjera poslijepenalne zaštite. Svrha je rada doprinijeti većoj znanstvenoj utemeljenosti i učinkovitosti intervencija koje se u našoj zemlji poduzimaju na području poslijepenalne zaštite. Ciljevi su rada: (1) doprinijeti boljem razumijevanju znanstvenika i stručnjaka na terminološkoj razini, (2) rezultate suvremenih empirijskih istraživanja staviti u kontekst unapređivanja aktualne hrvatske prakse i (3) potaknuti akademski interes za poslijepenalnu zaštitu.
U okviru zaključaka donose se preporuke za uporabu pojmova povezanih s tim područjem i unapređenje poslijepenalne zaštite u našoj zemlji te prijedlozi tema i područja koja bi bilo potrebno dodatno analizirati novim domaćim radovima i znanstvenim istraživanjima.
Zatvorska se kazna smatra najtežim oblikom socijalnog isključivanja, pri čemu određeni broj zatvorenika ima iskustvo isključenosti i prije dolaska na izvršavanje kazne, a i samo izvršavanje kazne ...može pridonijeti društvenom odbacivanju nakon otpusta iz zatvora. Prevencija socijalnog isključivanja zatvorenika jedna je od važnih zadaća većine europskih probacijskih službi. U Republici Hrvatskoj probacijska je služba započela s radom 2011. godine, dakle prije deset godina, dok se s uvođenjem i izvršavanjem probacijskih poslova povezanih s kaznom zatvora započelo 2013. godine. Cilj je rada istaknuti ulogu probacijskih službi u prevenciji trajnog socijalnog isključivanja i kriminalnog povrata zatvorenika, a time i važnost osnivanja hrvatske probacijske službe i obavljanja poslova povezanih s izvršavanjem zatvorske kazne. U radu su prikazani načini izvršavanja tih poslova u Republici Hrvatskoj, neki izazovi povezani s njihovim uvođenjem i izvršavanjem, uz smjernice za daljnje unapređenje obavljanja tih poslova. Radom se ujedno želi pridonijeti boljoj informiranosti drugih službi, stručnjaka i javnosti o obavljanju tih poslova u svrhu njihova što intenzivnijeg i učinkovitijeg uključivanja u prevenciju socijalnog isključivanja zatvorenika. Rad je nastao na bazi izravna iskustva autorica na osmišljavanju, uvođenju, koordinaciji izvršavanja i razvoju tih probacijskih poslova na području Republike Hrvatske.
Izricanjem i izvršavanjem zatvorskih kazni nastoji se postići opća i specijalna prevencija. Međutim, s obzirom na uvijek prisutnu mogućnost ponavljanja kaznenog djela, povratak zatvorenika u ...zajednicu dovodi do zabrinutosti javnosti, ali jednako tako predstavlja izazov za praktičare i zakonodavce. Kriminalni je povrat svakako odgovornost pojedinca, no postavlja se i pitanje, koliko društvo može doprinijeti prevenciji tog fenomena. Ovim se radom analizira potreba rada na smanjivanju kriminalnog povrata sa stajališta jačanja odgovornosti u pojedincu i njegovoj motivaciji za promjenom načina života, ali i s aspekta odgovornosti društva i ključnih dionika za aktivnosti i sadržaje kojima je potrebno odgovoriti na kriminogene potrebe zatvorenika i otpuštenih zatvorenika.
Za učinkovito izvršavanje kazne zatvora i socijalnu reintegraciju otpuštenih zatvorenika u Republici Hrvatskoj ključna su tri sustava – zatvorski, probacijski i sustav socijalne skrbi, a posljednjih godina sve se važnijim čimbenikom u ovom procesu javlja i nevladin sektor. Stoga će ovaj rad, vezan za područja djelovanja spomenutih dionika, analizirati suvremene inozemne spoznaje kao i postignuća i izazove u Republici Hrvatskoj sa stajališta smjernica za postizanje učinkovitije poslijepenalne zaštite i potrebe novih istraživanja domaće prakse. Zaključnim osvrtom sumiraju se pozitivni pomaci i inicijative u poslijepenalnoj zaštiti u našoj zemlji u skladu sa suvremenim smjernicama, uz naglasak na potrebi daljnjeg unapređivanja i istraživanja domaće prakse u pojedinim segmentima.
Socijalna reintegracija zatvorenika zahtjevan je i složen proces, pri čemu na uspjeh tog procesa utječe niz čimbenika. Uloga obitelji u procesu reintegracije punoljetnih zatvorenika i nadalje je ...nedovoljno istražena i zamjećuje se nedovoljan interes za tu problematiku, iako dosadašnja istraživanja upozoravaju na potencijalno ključnu ulogu obitelji u tom procesu. Svrha je rada potaknuti hrvatski znanstveni i stručni interes za tu temu te ujedno ponuditi temelj za buduće kritičko promišljanje hrvatske penološke prakse vezano uz ulogu obitelji u socijalnoj reintegraciji zatvorenika. U tu svrhu analizirani su dokumenti Vijeća Europe, dostupna znanstvena i stručna literatura, vrijedeća hrvatska zakonska regulativa, dokumenti Ministarstva
pravosuđa te sa svrhom rada povezani mrežni izvori. Rad donosi pregled relevantnih teorijskih pristupa, uz sustavan prikaz rezultata istraživanja i prijedloge daljnjih istraživanja. Uz analizu te problematike u hrvatskom kontekstu, zaključno se nude suvremene smjernice i modaliteti za unapređenje rada sa zatvorenicima i njihovim obiteljima.
Social reintegration of prisoners is a demanding and complex process and its success depends on a number of factors. The role of family in the process of reintegration of adult prisoners has not been studied sufficiently so far and there seems to be a general lack of interest in the topic, although previous research has pointed to a potentially crucial role of the family in the process. The purpose of this paper is to generate interest for this topic among Croatian researchers and professionals, but also to provide a basis for future critical reflection on the Croatian penological practice regarding the role of family in social reintegration of prisoners. For this purpose, documents of the Council of Europe, available scientific and professional literature, current Croatian legislation, documents of the Ministry of Justice and network resources related to the topic were analyzed. The paper provides an overview of relevant theoretical approaches with a systematic presentation of research results and proposals for further research. In addition to the analysis of the topic in the Croatian context, the conclusion provides contemporary guidelines and ways to improve work with prisoners and their families.
Izgradnjom željezničke mreže u Austro-Ugarskoj Monarhiji nastao je jedinstveni društveno-gospodarski prostor. Integraciju Podravine u gospodarsku strukturu Monarhije potpomagala je izgradnja ...željezničkih linija na tom području. Nakon mira u Trianonu
novonastale granice su rascjepkale te linije, odnosno ukinuto je više mjesnih linija. Nakon priključenja Hrvatske Europskoj uniji, integracijom u šengensku zonu Podravina će ponovo postati aktivni dio jedinstvenog europskog gospodarskog prostora. U našoj studiji istražujemo kakvu će ulogu željeznice odigrati u reintegraciji. Te mogućnosti istražujemo s obzirom na željezničke granične prijelaze i hrvatsko-mađarsko-slovenske granice. Odnosno, skiciramo
učinke obnove koje se očekuju i koje su već u tijeku.
Iseljavanje i depopulacija na većini hrvatskih otoka kontinuirano traju desetljećima, što je odredilo njihov demografski i društveno-gospodarski razvoj. Za mnoge je iseljenike povratak kući mogućnost ...o kojoj razmišljaju tijekom života. Premda povratnički tokovi donekle mogu ublažiti dugotrajne negativne demografske trendove, dominantni su oblik povratnih migracija na hrvatskim otocima, napose malima, povratne umirovljeničke migracije. Time se povećava udio staroga u ukupnome stanovništvu i samo se prividno ublažavaju posljedice dugotrajne emigracije. Tri su temeljna pojma kojima se rad bavi: umirovljenje, povratna migracija i reintegracija u lokalne otočne zajednice. Autor ih potkrepljuje podacima istraživanja prikupljenima metodom intervjua s povratnicima umirovljenicima na četiri hrvatska otoka (Lošinj, Zlarin, Kaprije i Žirje). Povratak se kroz model životnog toka promatra kao jedna od etapa u migracijskom procesu, koji ne mora biti konačan, a može biti potencijalno reverzibilni korak.
Leksičko posuđivanje je uobičajena pojava među jezicima. Tako je i hrvatski jezik posuđivao riječi iz raznih jezika, uključujući i francuski. Međutim, kako je zbog povijesnih i geopolitičkih razloga ...hrvatski jezik bio dugi niz godina pod snažnim utjecajem njemačkog jezika, većina francuskih posuđenica došla je u hrvatski preko njemačkog jezika. U leksičkom posuđivanju uobičajena je pojava da se posuđenica preuzima uglavnom u suženom značenju (smanjen broj značenja i/ili suženo značenjsko polje). Tako je većina njemačkih replika francuskih modela već imala promijenjeno značenje i kao takve su preuzete u hrvatski jezik. Ipak, zbog čimbenika izvanjezične stvarnosti, manjem broju njemačkih replika prošireno je značenje pa su takve preuzete u hrvatski jezik.
Dolaskom u hrvatski jezik većina francuskih posuđenica pretrpjela je prilagodbu na fonološkom, morfosintaktičkom i semantičkom planu i integrirala se u sustav jezika primatelja. Brojne su studije koje se bave istraživanjem integracije stranih riječi u sustav jezika primatelja, ali rijetke su one koje se bave reintegracijom posuđenica u sustav jezika davatelja. Istraživanje reintegracije stilogenih Krležinih galicizama u sustav francuskog jezika ukazalo je na brojne prepreke njihovoj reintegraciji, što govori o opsegu promjena koje posuđenice trpe u prilagodbi jeziku primatelju. Pri tome je utvrđena značajna uloga njemačkog jezika kao jezika posrednika. Zbog semantičkog odmaka galicizama u odnosu na modele prevoditelji su morali primijeniti različite postupke prevođenja Krležinih djela na francuski jezik kako bi uspješno prenijeli piščevu misao i postigli stilogenost izraženu njegovim galicizmima.
U uvodnom dijelu autorica se osvrće na izazove samog procesa reintegracije bivših sudionika ratova u mirnodopski i civilni život. Ističe kako je ključni preduvjet uspješne reintegracije podizanje ...razine zapošljivosti veteranske populacije. Ukratko se navode posljedice Domovinskog rata te obilježja programa pomoći bivšim veteranima u Hrvatskoj i u drugim zemljama.
U radu se daje iscrpan pregled prava sudionika Domovinskog rata i članova njihovih obitelji te podaci o broju korisnika i izdataka za pojedina prava u razdoblju od 2002. do2006. godine.
Branitelji u sveukupnoj hrvatskoj populaciji, čak i u usporedbi s vojnim silama kao što je SAD, čine relativno brojnu skupinu. Komparativno gledano, Republika Hrvatska svojim je braniteljima namijenila širok krug prava koja zahvaćaju gotovo sve sustave socijalne zaštite, ali i šire od toga. Podaci svjedoče stalnom rastu kako broja korisnika pojedinih prava, tako i izdataka. Ponajprije zabrinjava veliki i stalni rast korisnika prava na invalidsku mirovinu te visok broj nezaposlenih branitelja. Unatoč visokim izdacima za stambeno zbrinjavanje branitelja, brojni zahtjevi ostaju neriješeni te će još dugo predstavljati problem s kojim će se vlade morati nositi.
Autorica konačno upozorava na izostanak evaluacije postojećih programa pomoći, kao i na potrebu preusmjeravanja sustava skrbi za branitelje s pretežno kompenzacijskih mjera na razvoj različitih integracijskih programa.
Elektronički nadzor već dugi niz godina predstavlja jedan od načina za izvršavanje kazni i kontrolu počinitelja kaznenih djela širom Europe i svijeta. Ustrojavanjem Probacijske službe u Hrvatskoj ...otvorila su se brojna razmišljanja o mogućnosti korištenja elektroničkog nadzora i u Hrvatskoj. Probacijska služba vrlo je oprezno pristupila mogućnosti korištenja elektroničkog nadzora. U prvom redu educirani su probacijski službenici za rad s počiniteljima kaznenih djela, a potom je prikupljena najbolja europska praksa o elektroničkom nadzoru. Kroz sredstva Europske unije u projektu daljnjeg razvoja probacije kao jedna od komponenata tek tada je predviđena i komponenta pilot-projekta elektroničkog nadzora. Za potrebe provođenja pilot-projekta provedene su brojne prethodne radnje, koje su osigurale koordinirani rad svih tijela uključenih u proces: sudova, državnog odvjetništva, zatvorskog sustava, probacije i policije, uz osiguranje poštivanja najviših europskih standarda elektroničkog nadzora. U pilot-projektu koji se provodio u prvoj polovici 2017. godine pod elektroničkim su nazorom 100 dana bile osobe na uvjetnom otpustu i u istražnom zatvoru u domu.
Jesmo li mirnom reintegracijom željeli u naše lokalne i državnu zajednicu reintegrirati svoje državljane, svoje građane etničke Srbe i naš državni teritorij ili samo teritorij?
PDF
