This work covers the echoes of the Hungarian Revolution of 1956 in the contemporaneous Croatian press. It is focused on articles and reports published in 1956, partly during the summer just before ...the revolution, and mostly on contemporaneous newspaper articles (October, November, December), also encompassing some articles published during the first months of 1957. Furthermore, this paper presents and analyses the echoes of the events in Hungary in the leading newspapers of the Socialist Republic of Croatia (Vjesnik, Narodni list), giving an equal amount of attention to articles published in the Croatian émigré press (Hrvatska revija, Hrvatska država, Hrvatski glas, etc.). In addition, the complex Yugoslav-Hungarian and Yugoslav-Soviet relations of that time are examined.
Ratna promidžba u hrvatskim novinama 1848./1849. godine Kolak Bošnjak, Arijana
Zbornik Odsjeka za povijesne znanosti Zavoda za povijesne i društvene znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti,
12/2017, Letnik:
35, Številka:
-
Journal Article, Paper
Recenzirano
Odprti dostop
U radu se analizira ratna promidžba, koja se vodila u hrvatskom tisku tijekom 1848./1849. godine, tj. neposredno prije i tijekom hrvatsko-mađarskog rata. Kao izvor korištene su novine Agramer ...Zeitung, Slavenski Jug, Novine dalmatinsko-hèrvatsko-slavonske (Narodne novine) te Südslavische Zeitung, koje su izlazile u revolucionarnom razdoblju. Tekstovi iz spomenutih novina analizirani su u kontekstu ratne promidžbe, koja je bila dio strategije u ratu pokrenutom protiv Mađara 1848. godine.
The thesis presents the ethical aspects of Camus’ philosophical essay entitled The Rebel. The ethical aspect is crucial in this work, since the author first starts pondering on the justification of ...murder, an issue that first became prominent in the period marked by totalitarian ideologies. From there, Camus proposes the concept of rebellion, which constitutes the foundation for developing values, and which serves as a base for the principle of border, and for the requirement for solidarity. Camus tries to bring back those values into the world, especially into the rebellion that has lost all relations with its roots, which primarily refers to the revolution. A true rebellion in a time of great ideas returns dignity to the individual and refuses to use him as a means for carrying out those ideas. Finally, this thesis examines the possibility of creating Camus’ ethics.
The focus of this examination is on Hegel’s Lectures on the Philosophy of History, particularly the final chapters in which, among other things, Hegel posits that no change in legal freedoms can be ...expected without the liberation of conscience and that it is illusory to expect the revolution to succeed if it is not preceded by religious reformation. It is an attempt to critically rethink Hegel’s views on reformation, revolution and history in the light of modern religious, theological, philosophical, political, scientific and cultural theses and research. The philosophy of history is observed as something of a key to understanding Hegel’s (often hermetic) philosophical ideas. At the same time, his brilliant insights are reimagined in the context of the contemporary revival of the phenomena of religion/faith.
Politika pred zagonetkom drustva Jantol, Tomo
Politička misao,
10/2012, Letnik:
49, Številka:
3
Journal Article, Conference Proceeding
Recenzirano
Odprti dostop
The drama of Yugoslav socialism had begun long before its final collapse, only a few years after its coming to power. It had been announced by social events which the ruling politics neither expected ...nor could explain; events which at first were manifested in various forms of self-willed conduct of those employed in economy, and later in increasingly pervasive and complex disturbances in the system of material reproduction and other spheres of social life. Those events faced the ruling politics with the enigma of society that posed a serious challenge to the existing model of etatist economy and monopoly power of the Party. In this article, the author focuses precisely on the above-mentioned problem, i.e. on the relation of the ruling politics of socialism towards the social world of life (society): what did it do in order to regain mastery over the social events which gradually eluded its control, and what is the significance of the methods and procedure which it applied to that effect? All that the ruling politics of Yugoslav socialism was faced with and all it resorted to is observed by the author merely as a special case of socialism in general. PUBLICATION ABSTRACT
U ovom se članku, na primjeru odnosa prema Oktobarskoj revoluciji, analiziraju stranačke politike povijesti u današnjoj Rusiji. Najprije će se prikazati službena Putinova politika povijesti, odnosno ...politika povijesti Jedinstvene Rusije, zatim sovjetsko-nostalgična pozicija Komunističke stranke Ruske Federacije te napokon imperijalno-konzervativna interpretacija Aleksandra Solženjicina, Ruske pravoslavne crkve i radikalno-desne Liberalno-demokratske stranke Rusije. Analiza je pokazala da se raspadom Sovjetskog Saveza raspao i njegov utemeljiteljski mit - Oktobarska revolucija više nema tu funkciju, nego se tumači s obzirom na stranačku politiku. Politika povijesti Putinove Jedinstvene Rusije utemeljena je na ideji nacionalnog pomirenja, pa carističku i boljševičku povijest tumači kao izraz ruskog patriotizma. Prema toj interpretaciji, i crveni i bijeli bili su patrioti koji su nastojali izgraditi snažnu rusku državu. Komunističko, sovjetsko-nostalgično tumačenje naglašava da se pobjeda SSSR-a u Drugome svjetskom ratu može zahvaliti političkom poretku oblikovanom Oktobarskom revolucijom. U imperijalno-konzervativnom tumačenju Oktobarska revolucija je pak najveća duhovna katastrofa u ruskoj povijesti, kojom je srušena Rusija i njezin duhovni temelj, pravoslavlje. Analiza je pokazala da je Oktobarska revolucija u ruskoj javnosti postala sporedan dogaðaj koji slave isključivo komunisti. Putinova politika povijesti oblikovala je novi utemeljiteljski mit ruske države, pobjedu u Drugome svjetskom ratu.
Autor nastoji dati uvid u ključne momente jugoslavenske i hrvatske diplomacije od napada sila Osovine na Kraljevinu Jugoslaviju u travnju 1941. do sovjetske intervencije u Mađarskoj u studenom 1956. ...godine. U radu su prezentirani svi ključni događaji diplomatske povijesti za vrijeme Drugog svjetskog rata i prvih deset godina FNRJ, s naglaskom na najvažnijim akterima u pojedinim diplomatskim akcijama. Predstavljene su tri glavne struje diplomacije za vrijeme rata u kojima su sudjelovali hrvatski predstavnici: diplomacija izbjegličke vlade, partizanska diplomacija te ustaška diplomacija. Nakon Drugog svjetskog rata vanjska politika nove Jugoslavija bila je u potpunosti oslonjena na Sovjetski Savez, no kako je postalo očigledno da se Blok neće voditi kao društvo sličnih, nego poslušnih, dolazi 1948. godine do isključenja Jugoslavije iz Informbiroa. Nakon Staljinove smrti novo je sovjetsko rukovodstvo nastojalo normalizirati odnose s Jugoslavijom, prvo Beogradskom, a potom i Moskovskom deklaracijom. U radu je istaknuta važnost međunarodnog položaja Jugoslavije te njezin odnos prema velikim silama. Taj je odnos potrebno razmatrati u sklopu cjeline međunarodno-političkih zbivanja između blokova u kontekstu Hladnoga rata. Prema tomu, svrha je rada, između ostalog, ukazati na važnost prvih deset godina nove Jugoslavije, unutar kojih se dogodilo gotovo sve što će desetljećima obilježavati jugoslavenski socijalizam i znatno utjecati na pravac i razvoj međunarodnih odnosa uopće.
U radu se ukazuje na vezu između razvoja nauke i tehnologije u 19. i 20. stoleću, pre svega biologije i hemije, i nastanka zelene revolucije sredinom 20. stoleća i genske revolucije s kraja 20. ...stoleća. Genska i zelena revolucija dovele su do dubokih promena proizvodnje hrane i poljoprivredu integrisale u ekonomiju zasnovanu na visokim tehnologijama. / The article draws attention to the development of science and technology in 19th and 20th century, biology and chemistry in particular, and its relation with the green revolution of the middle of 20th century and the gene revolution of the end of 20th century. These two revolutions have resulted in significant changes in food production and integrated agriculture into high technology-based economy.
Prateći rastući utjecaj ITC na razvoj gospodarstva i cjelokupnog društva, i zemlje EU definirale su svoje programe razvoja ITC u cilju stvaranja zajedničkog informacijskog društva (e-2005., i-2010., ...i digitalna agenda za Europu 2020).U sadržaju tih programa definirani su i daljnji zadaci na razvoju ERP sustava u kojima značajno mjesto zauzimaju inovacije u integraciji različitih ITC proizvoda i ERP sustava, čime se smanjuju vremena pripreme i ciklus proizvodnje. Pored rješenja koja, uglavnom za svoje proizvode, nude vodeći svjetski proizvođači ERP sustava (SAP, Peoplesoft, Oracle, Lawson, Microsoft…) u ovom radu opisani su i inovativni doprinosi hrvatskih informatičara na digitalnoj transformaciji integracijom PDM-ERP, CAD/CAM-ERP, Planning-ERP i Excel-ERP ostvareni u poduzećima Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Austrije. Na taj je način pored znanstvenog doprinosa razvoju ITC, ostvarena je i praktična pomoć u pripremi poduzeća za digitalno društvo EU i 4.industrijsku revoluciju.
Informacija je ponovo „in Maletić, Franjo
In medias res,
09/2014, Letnik:
3, Številka:
5
Journal Article
Recenzirano
Odprti dostop
Informacija je danas postala ključna riječ – „key word“ u većini svjetskih jezika. Ona ne cirkulira samo u sferi „kulture“ kao neosvješćena ideologija, ona je duboko povezana s materijalnim praksama ...tehnoloških, ekonomskih i znanstvenih formacija. Ona označuje i oblikuje i neke društvene formacije i fenomene, kao što su informacijsko društvo, informacijske tehnologije, informacijska revolucija, informacijska pismenost. Postajući ključna riječ današnjice i samodefiniranja naše stvarnosti u znanstvenim disciplinama, za razliku od svog izvornog latinskog značenja ona metaforički označuje postupak, ili pak protok, i postaje temeljni supstrat nastajanja suvremenog društvenog odnosa koje zovemo informacijsko društvo. Određenje informacije u medijima nije semantičke prirode, ona je proces koji traje, proces koji oblikuje. Za medije ključno je pitanje kako informacija postaje glavni koncept medijskog sadržaja. I dok privatne tvrtke stvaraju uz pomoć informacija znanje koje postaje privatno, s druge strane, u medijima prisutno je nastojanje da znanje koje se temelji na informaciji bude javno dobro. Širenje i razvoj informacijskog društva utemeljenog na informacijskim tehnologijama doprinjeli su enornom povećanju gospodarske aktivnosti, kroz povećanu proizvodnju i distribuciju informacije. Na putu u društvo znanja informacija nije samo prenositelj poruke niti simbolička reprezentacija, ona je sve više nezaobilazan dijalog, most kojim pojedinac dolazi do znanja. U ovom radu naznačene su neke pojavnosti koje informaciju prate od njena prva pojavljivanja na Zapadu. Sredinom 20. st. će industrijski kapitalizam ugradnjom „inteligencije“ u alatne strojeve, uz prikupljanje obavještajnih informacija kroz razvoj moderne znanosti informaciju dovesti na pijedestal „ključne riječi“ – „key word“.
PDF
