Znanstveno-istraživačko bavljenje strategijama učenja jezika, sporadično u 1970-im i 1980-im godinama, doživjelo je svoj vrhunac krajem 20. stoljeća, no od tada je znanstveni interes za ovo područje ...ponovno oslabio. Zatišje se može pripisati brojnim teorijskim i definicijskim nejasnoćama. S druge strane, nekadašnje zanimanje praktičara za strategije učenja jezika ni danas ne opada. Stoga ovaj rad tematizira teorijsku podlogu strategija učenja jezika kao osnovnu pretpostavku za njihovo znanstveno utemeljeno istraživanje u nastavnoj praksi stranih jezika. U prvom se dijelu rada uvidom u odabrane modele strategija učenja jezika analizira mogućnost stvaranja čvrstoga teorijskog polazišta, dok se u drugom dijelu problematizira njihovo terminološko i definicijsko određenje. Elaboriranjem ključnih problema nastoji se ukazati na nužnost njihova intra- i interdisciplinarnoga rješavanja kako bi empirijsko istraživanje imalo teorijsku podlogu te ponudilo znanstveno utemeljene pedagoške implikacije.
Cilj ovog rada je trostruk. Prvo, samoregulirano učenje se opisuje iz društveno-kognitivne perspektive i raspravlja se o tome zašto treba težiti samoreguliranom učenju u školama. Drugo, pretpostavlja ...se da učenje rješenjem problema olakšava samoregulirano učenje. Navodi se pregled literature o učincima učenja rješenjem problema na samoregulirano učenje u nastavi K-12 znanstvenih sadržaja. Pružena je empirijska osnova za istraživanje razine do koje određeni aspekti učenja rješenjem problema unaprjeđuju samoregulirano učenje. Konačno, na temelju pregledane literature, navedena su ograničenja u tom specifičnom istraživačkom području te ponuđene neke preporuke za daljnja istraživanja.
Za uspješno savladavanje gradiva pri poučavanju, neophodno je pobuditi interes učenika za kontekst poučavanja izborom prikladnih aktivnosti učenja. Pri tome je vrlo važan i odnos učenika prema učenju ...te način kako samostalno uče nakon početnog učenja u školi. Ovo istraživanje usmjereno je na ispitivanje povezanosti: (i) početne zainteresiranosti učenika za teme vezane uz tematsku cjelinu Tlo, (ii) strategija učenja koje učenici koriste tijekom učenja i (iii) uspjeha na pisanoj provjeri znanja provedenoj na kraju obrađene tematske cjeline Tlo. Istraživanje je provedeno u dva odjeljenja petog razreda III. Osnovne škole Varaždin na 43 učenika. Istraživanje je pokazalo kako su učenici u dobi od 11 godina izrazito zainteresirani za učenje tema vezanih uz Tlo te su učenici koji su slabije riješili ispit, kao i oni učenici koji su ga riješili vrlo uspješno na početku učenja, iskazali jednaku zainteresiranost za učenje o tlu. Učenici koji intuitivno samostalno sistematiziraju gradivo uz namjeru uočavanja povezivanja, prepoznaju primjenu svog znanja u aktivnostima poput projekata te imaju visoku intrinzičnu motivaciju za učenje Prirode i trude se biti uspješni na nastavi, čak i ako im se ne sviđa ono što uče. Za razliku od njih, učenici koji uspješno rješavaju samo zadatke reproduktivnog karaktera nisu skloni povezivanju svog znanja i često uče napamet. Također učenici usmjereni na reproduktivno učenje ne prepoznaju da aktivnosti provedene tijekom učenja i poučavanja mogu poslužiti kao osnova s kojom mogu povezati ranije obrađena znanja. Za potrebe poticanja učenika na razmišljanje i samoregulirajuće učenje, s učenicima bi se trebale češće provoditi aktivnosti u kojima se traži argumentirano povezivanje stečenog znanja pri generiranju objašnjenja.
Samoregulacija je tijekom posljednjih triju desetljeća jedan od češće istraživanih pojmova u psihologijskoj literaturi, a tijekom posljednjih dvaju desetljeća pojavljuje se i primjenjuje i u drugim ...znanstvenoistraživačkim područjima. Značajne promjene uvodi socijalno-kognitivni pristup Bandure (1986). U njemu se naglašava važnost kognitivnih procesa i motivacije koji imaju ključnu ulogu u učenju, među kojima su osobito važni percepcija samoučinkovitosti, uporaba strategija te ciljna orijentacija (Pintrich, 2004; Zimmerman, 2000). Iako je posljednjih godina zabilježena važnost samoreguliranoga učenja u ovladavanju inim jezikom, malo je saznanja o odnosu uporabe strategija i percepcije samoučinkovitosti te utjecaju ciljne orijentacije na ovome području. U ovome radu donosimo pregled važnijih istraživanja samoreguliranoga učenja i učenja inoga jezika. Isto tako, želimo istaknuti neke smjerove za buduća istraživanja samoregulacije u učenju inoga jezika.
U ovom radu prikazuje se postupak izrade Skale percipiranih samoregulacijskih
vještina za učenike četvrtoga razreda osnovne škole. Probna verzija skale Likertova
tipa od četiri stupnja sastoji se od ...34 tvrdnje, a stupnjevi su sljedeći: 1 – nikada, 2 –
ponekad, 3 – često i 4 – uvijek. Skala je testirana na 585 učenika četvrtoga razreda
u šest osnovnih škola. Izračunato je da je ukupna varijanca koju kao rezultat
eksploratorne faktorske analize objašnjavaju tri faktora 39,61 %. Skala se sastoji od
26 tvrdnji – 12 tvrdnji s vrijednošću faktorskoga opterećenja između 0,32 i 0,74 u
prvoj dimenziji; 4 tvrdnje s vrijednošću faktorskoga opterećenja između 0,51 i 0,67
u drugoj dimenziji te 10 tvrdnji s vrijednošću faktorskoga opterećenja između 0,32 i
0,56 u trećoj dimenziji. Dimenzije su bile sljedeće: prva dimenzija „planiranje procesa
učenja”, druga je „provedba plana učenja”, a treća je nazvana „fokusiranje na cilj i
zadatak učenja”. Provedeno je ispitivanje valjanosti za 529 učenika četvrtoga razreda
iz 11 osnovnih škola. Indeks prikladnosti koji je izračunat kao rezultat konfirmatorne
faktorske analize pokazuje da su tvrdnje na Skali percipiranih samoregulacijskih
vještina u dobrom ili savršenom skladu.
Ova studija provedena je kako bi se utvrdilo postojanje veze između akademskih voljnih strategija i akademskog postignuća u 'obrnutoj učionici'. Akademsko postignuće podrazumijeva okolinu u kojoj ...studenti pokazuju samodisciplinu na nastavnim zadatcima. Studenti mogu povećati angažman tijekom akademskih zadataka koristeći se voljnim strategijama te ih učinkovitije izvršiti. Sudionici istraživanja bili su dodiplomski studenti upisani u program obrazovanja budućih učitelja na instituciji visokog obrazovanja u Turskoj. Na toj skupini studenata primijenjen je Upitnik akademskih voljnih strategija (AVSI) unutarnje konzistentnosti α = ,8. Dobiveni podatci istraženi su Pearsonovom korelacijom. Rezultati pokazuju statistički pozitivan odnos između AVSI rezultata i akademskih postignuća (r =,39, p=<,05). Stoga voljne vještine i akademska postignuća djeluju zajedno u programu obrazovanja učitelja.
Cilj ovog rada bio je utvrditi specifične kognitivne,
motivacijske i ponašajne prediktore akademskog uspjeha
studenata (definiranoga prosječnom ocjenom na studiju i
efikasnošću studiranja) nakon ...kontrole dispozicijskih varijabli
i početne prilagodbe na studij. Reprezentativan uzorak od
250 studenata praćen je tri godine. Da bismo provjerili
doprinose uključenih varijabli, provedene su hijerarhijska
regresijska i logistička regresijska analiza. Potvrđena je
pretpostavljena značajna uloga kognitivnih, ponašajnih i
motivacijskih faktora, pri čemu su automatske misli
usmjerene na strah od razočaranja roditelja i vještine
organizacije učenja najjači prediktori obaju kriterija.
Očekivanja o uspjehu značajno predviđaju samo efikasnost
studiranja, dok vjerovanja o kontroli i ciljne orijentacije (o
uspjehu i izbjegavanju truda) predviđaju samo prosječan
uspjeh. Zaključno, rezultati upućuju na to da, osim osobina
ličnosti, čimbenici na koje se može lakše utjecati imaju
važniju ulogu u predviđanju akademskog uspjeha studenata.
Cilj ovog istraživanja bio je ispitati odnos strategija učenja, uvjerenja o strategijama učenja i uspjeha u studiju u općem akademskom kontekstu. Pokušali smo odgovoriti na pitanja o doprinosu ...uvjerenja o strategijama učenja predikciji upotrebe strategija učenja te o njihovom doprinosu predikciji uspjeha u studiju. Istraživanje je provedeno na studentima Ekonomskog fakulteta i Fakulteta elektrotehnike i računarstva u Zagrebu (N=337). Korištene su skale strategija učenja iz MSLQ (Pintrich, Smith, Garcia i McKeachie, 1993.) te skala uvjerenja o strategijama učenja konstruirana za potrebe ovog istraživanja. Ispitivanje procjena upotrebe strategija učenja pokazalo je kako se strategije upravljanja resursima učenja koriste značajno manje u odnosu nakognitivne i metakognitivne strategije. Regresijska analiza s uvjerenjima o strategijama kao prediktorima i strategijama učenja kao kriterijem pokazala jekako uvjerenja o strategijama predviđaju upotrebu samo nekih strategija. Kao značajni pozitivni prediktori uspjeha u studiju pokazale su se jedino strategije upravljanja resursima učenja.
Dosadašnja istraživanja interakcije nastavnik-učenik sugerirala su da kvaliteta interakcije utječe na motivacijske, kognitivne i afektivne aspekte učenja, ali su se ta istraživanja uglavnom bavila ...pojedinačnim aspektima interakcije nastavnik–učenik. Ovo istraživanje je provedeno s ciljem da se zahvati više različitih komponenti interakcije nastavnik-učenik, i da se utvrde njihovi međusobni odnosi, kao i da se provjeri kako su komponente uspostavljene interakcije povezane s različitim komponentama samoreguliranog učenja, osjećajem anksioznosti kod učenika i njihovim školskim uspjehom.
U prvom dijelu istraživanja primijenjeni su Skala interakcije nastavnik–učenik (Šimić Šašić, 2008) i Upitnik podrške nasuprot izazovu u razrednoj interakciji (Mariani, 1997) na uzorku srednjoškolskih nastavnika (N = 123). Pomoću klaster analize izabrana su tri nastavnika koji učenicima pružaju visoku podršku i visoki izazov u razrednoj interakciji, i tri nastavnika koji učenicima pružaju nisku podršku i niski izazov u razrednoj interakciji. U drugom dijelu ispitivanja na uzorku učenika (N = 201) kojima izabrani nastavnik predaje strani jezik (engleski ili talijanski) primijenjeni su upitnik Komponente samoreguliranog učenja (Niemvirta 1999), Skala samoefikasnosti u učenju i izvedbi (Pintrich, Smith, Garcia i McKeachie, 1991), Upitnik samoefikasnosti za djecu (Muris, 2001), Upitnik strategija učenja stranog jezika (Oxford, 1990), te Skala ispitne anksioznosti (Vulić-Prtorić, 2004).
Rezultati su pokazali zanimljive interakcije varijabli spola učenika i vrste interakcije nastavnik-učenik. Pozitivna vrsta interakcije više koristi dječacima, kojima treba veća pomoć nastavnika u učenju. Učenje djevojčica je više samoregulirano, pa se one bolje snalaze u kontekstu negativne interakcije s nastavnikom, ali u negativnoj interakciji je izraženija ispitna anksioznost kod djevojčica. Rezultati našeg istraživanja sugeriraju da ponašanjima učenika u razredu (izbor strategija učenja) doprinose različite individualne karakteristike učenika (spol, vjerovanja o kontroli, motivacijske orijentacije, samoefikasnost), ovisno o kvaliteti interakcije nastavnik-učenika. Stoga bismo mogli zaključiti da kvaliteta interakcije nastavnik-učenik djeluje indirektno, preko individualnih karakteristika učenika, na ponašanje učenika, što u konačnici djeluje na uspjeh iz stranog jezika, kao izlaznu varijablu u procesu poučavanje-učenje.
PDF
