Ports have high economic importance, but they are at the same time a significant source of pollution, originating either from ship cargo or from waste produced on board ships. The concept of a green ...port applies as a new paradigm that endeavours to align port activities with environmental and social matters without jeopardizing economic growth and is as such a synonym for sustainable ports. Along with indispensable introducing of regular sea sampling in the port, new available technologies such as remote sensing should be applied in order to improve water quality monitoring and achieve a more efficient control of marine areas, thus enhancing ports sustainability. The paper provides an overview of available tools for the analysis of seawater quality and elaborates the potential of remote sensing of the quality of marine environment in the Port of Rijeka, the major port in the Republic of Croatia.
Danas, digitalni model uzdizanja (DEM) djeluje kao neizbježna komponenta u području daljinskog istraživanja i GIS-a. DEM reflektira fizičku površinu zemlje pomaže pri razumijevanju prirode terena ...pomoću tumačenja krajolika pomoću suvremenih tehnika i satelitskih slika visoke razlučivosti. Za razumijevanje i analizu prirode terena, DEM je potreban u mnogim područjima poboljšanja razvoja proizvoda i odlučivanja, svrhe mapiranja, pripreme 3D simulacija, procjene riječnog kanala i stvaranja konturnih karata za izdvajanje visine i tako dalje. DEM u raznim aplikacijama bit će korisno za repliciranje sveukupne važnosti dostupnosti svjetskih, dosljednih i visokokvalitetnih modela digitalnih elevacija. Ovaj članak predstavlja cjelokupni pregled DEM-ova, njegovog stvaranja, razvoja pomoću različitih tehnika izvedenih iz topografskih karata i satelitskih snimaka visoke razlučivosti tijekom desetljeća do danas. Korisno je razumjeti prirodu topografije, rješavati praktične probleme i popraviti ih primjenom inovativnih ideja, nadolazećih satelitskih slika i tehnika visoke razlučivosti.
Luke imaju velik gospodarski značaj, ali također predstavljaju značajan izvor onečišćenja, bilo od brodskog tereta ili otpada koji nastaje na brodu. Koncept zelene luke primjenjuje se kao nova ...paradigma koja nastoji uskladiti lučke aktivnosti s okolišnim i socijalnim pitanjima bez ugrožavanja gospodarskog rasta, čime postaje sinonim za održivu luku. Uz nužnost uvođenja redovitog uzorkovanja mora u luci, potrebno je koristiti i nove dostupne tehnologije kao što je daljinsko istraživanje s ciljem unaprjeđenja nadzora nad kvalitetom vode i efikasnije kontrole onečišćenja morskih prostora, čime se pospješuje održivost luka. U radu se daje prikaz dostupnih aktualnih alata za analizu kvalitete mora te se analiziraju mogućnosti daljinskog istraživanja stanja kvalitete morskog okoliša na primjeru područja luke Rijeka, najveće luke u Republici Hrvatskoj.
Multispectral remote sensing data are rich source of information for precision agriculture and earth observation that requires advanced methods for its interpretation. In this paper we addressed the ...problem of crop classification on multispectral images. The aim is to learn classifier to discriminate between 6 crop types. Different techniques in learning classifiers were employed in order to achieve better accuracy and generalization. We compared obtained results and selected those with potential practical usage. In the light of increasing demand for the extraction of information from remotely collected data, our work contributes to the development of remote sensing inagriculture.
U radu su analizirane satelitske snimke sa senzora SEVIRI na Meteosat-9 satelitu za slučaj požara na otoku Kornatu 30. kolovoza 2007. Na snimkama u spektralnom području valne duljine 3.9 μm požar se ...mogao raspoznati kao vruća točka (hot spot) veličine jednog do dva pixela. Za prikaz je korištena kombinacija triju spektralnih područja: 3.9 μm, 0.8 μm i 0.6 μm, tako da je kanal 3.9 μm prikazan u crvenoj, kanal 0.8 μm u zelenoj, a kanal 0.6 μm u plavoj boji. U takvoj su kombinaciji vruća područja jasno prepoznatljiva u crvenoj boji. Požar je bio vidljiv samo u četiri termina jer je tijekom većeg dijela dana otok Kornat bio prekriven oblacima. Temperatura vruće točke najviša je bila u 14 UTC i iznosila je 313K. Pokazano je da se i u slučaju požara razmjerno malih dimenzija, satelitske snimke sa senzora SEVIRI na Meteosat
satelitu mogu koristiti za prepoznavanje položaja požarišta, zbog vrlo velike osjetljivosti kanala 3.9 μm na visoku temperaturu. Nedostatak je razmjerno mala prostorna razlučivost, zbog čega se ne može u potpunosti točno odrediti veličina požara, te mogućnost pogreške u slučaju djelomične prekrivenosti oblacima. Prednost je vremenska učestalost snimki koja omogućuje praćenje promjena svakih 15 minuta.
Cilj je ove studije odrediti vezu između pojave smorca i kumulonimbusa (Cb) nad Istrom. Pritom se koriste raspoloživa standardna prizemna mjerenja, kao što su prizemni vjetar, prizemna temperatura ...zraka, površinska temperatura mora i naoblaka na dvije postaje (zračna luka Pula i Pazin) te satelitske slike. Analiza koja se vršila za ljetne mjesece (od lipnja do rujna) u razdoblju 1997.–2006. je pokazala da je Cb razvoj učestaliji u određenim meteorološkim uvjetima. Oni su bili: (i) brzina smorca na postaji zračna luka Pula u intervalu od 3–5 m s–1, (ii) maksimalna temperaturna razlika između kopna i mora oko 4 °C u blizini zračne luke Pula i (iii) maksimalna temperatura zraka u Pazinu u intervalu od 25 do 31 °C. U usporedbi s drugim analiziranim danima, kopnenjak je bio nešto slabiji i temperatura zraka je bila viša onih dana kada je registrirana istovremena pojava SB i Cb nad Istrom. Dnevni razvoj oblaka je pokazao da se Cb oblak uobičajeno razvija nad Pazinom izme|u 13 and 14 h po srednjeeuropskom vremenu. Kumulusni oblaci povrh i ispred SB fronte, (koja je indikator prodiranja morskog zraka u unutra{njost), prethodili su Cb razvoju. Satelitske slike u razdoblju 2000.–2006. dobivene geostacionarnim satelitima Meteosat 7 i 8 su pokazale prostornu razdiobu i vremensku evoluciju 30 odabranih slučajeva Cb razvoja. Uočena su dva karakteristična područja nastanka Cb: sjeverni i jugoistočni dio Istre. Oblaci Cb tipa se uobičajeno formiraju između 11 i 13 h po srednjeeuropskom vremenu, traju od 3 do 5 sati te nestaju između 15 i 17 h po srednjeeuropskom vremenu.
PDF
