Tragovi bora u rasponu 0,002-0,009 % se obično dodaju mnogim tipovima čelika. Utjecaj bora na fazne transformacije i zakaljivost niskougljičnih niskolegiranih čelika ovisi o obliku njegovog ponašanja ...u čvrstoj otpini ili u segregacijama ili u precipitatima. Temperatura i brzina hlađenja određuju postojanje segregacija bora na granicama zrna. U ovom radu simulacije koncentracija bora su proračunate pomoću kompjutorskog programa DICTRA za niskougljični čelik s 0,08 % C i 0,006 % bora. Istraživanja su provedena ta temperature 1 300–700°C i brzine hlađenja od 1°C/s do 100°C/s. Utvrđene su promjene koncentracije bora u austenitu i feritu nakon početka γ→α fazne transformacije.
Proces gravitacije segregacije omogućuje pojavu diferenciranja komponenata tekuće čelične troske. Također pokazuje da u gornjem dijelu tekuća troske u loncu za trosku sadrži više CaO, a u donjem ...dijelu troske sadrži više SiO2. Sadržaj MgO (5,48 %) u gornjem dijelu troske veći je nego u donjem dijelu (2,50 %), a samo sadržaj Al2O3 u gornjem i donjem dijelu troske približno je jednak. Razlika kemijskog sastava u loncu za trosku pokazuje gravitacijsku segregaciju tokom polaganog skrućivanja tekuće čelične troske, koja ima određeni utjecaj na obradu čelične troske u velikom loncu za trosku.
Autorice predstavljaju dio rezultata sociološkoga istraživanja kojim su nastojale ustvrditi položaj žena na tržištu rada grada Splita. Istraživanje je provedeno metodom ankete, pomoću konstruiranog ...upitnika, tijekom srpnja i kolovoza 2008. na uzorku od 680 zaposlenih žena na području grada Splita (340 zaposlenih u državnim i 340 u privatnim tvrtkama). Potvrđena je hipoteza o prisutnosti rodne diskriminacije na tržištu rada u gradu Splitu. Zaposlene žene slažu se s tvrdnjom kako u Hrvatskoj postoji podjela na muške i ženske poslove i mišljenja su da je emancipacija tek djelomično ostvarena.
Ispitanice smatraju kako u usporedbi s muškarcima nisu jednako plaćene, te iako prevladavaju one koje drže kako muškarci i žene posjeduju iste sposobnosti za obavljanje jednakih poslova, jedna trećina smatra kako nisu sposobne jednako dobro obavljati iste poslove kao i muškarci. Tako je analiza, pored ostalog, ukazala i na postojanje duboko ukorijenjene predrasude o rodnim grupama i to samih žena prema vlastitim vrijednostima i sposobnostima. U kontekstu tranzicijskih i globalizacijskih promjena kao i globalne ekonomske krize, autorice zaključuju kako su rezultati istraživanja u skladu s nalazima koji ukazuju na potrebu nužne prilagodbe tržišta rada na svim razinama stvarnim potrebama žena, kao njegovim bitnim i nezaobilaznim sudionicama.
Temeljni cilj ovoga rada jest da ukaže na vezu između rezidencijalne segregacije u urbanoj sredini i razlike koje među socijalno segregiranim dijelovima prostora postoje u pogledu uvjeta življenja. ...Uvjeti življenja se pri tom definiraju indikatorima stambenih uvjeta i uvjeta okoliša (površine različitih prostora za zadovoljavanje potreba stanovništva te ekološki uvjeti sredine). Analiza je pokazala da segregirani prostor grada bitno utječe i na uvjete življenja. Stanovnici nižih socijalnih tipova prostora žive u lošijim, a stanovnici viših socijalnih tipova u boljim životnim uvjetima (prostor je podijeljen na pet osnovnih socijalnih tipova prostora i to: slum, poluslum, standardni tip, poluelitni i elitni tip). Time se još više pojačava eksploatacija nižih slojeva populacije, što bi planiranjem trebalo minimizirati kroz diferenciranu i ponderiranu gentrifi kaciju grada. Odnos između segregacije i diferencijacije uvjeta življenja nije, međutim, upotpunjen utjecajem prve na drugu, već je i obrnuto. Kvaliteta uvjeta življenja bitno određuje i socijalnu segregaciju u prostoru grada, jer različiti društveni slojevi, zbog razlika u mogućnostima izbora vrše izbor prostora za stanovanje s obzirom na
njegovu kvalitetu.
Odnos prema djeci s posebnim potrebama mijenjao se kroz povijest, ovisno o tomu kako su se mijenjali uvjeti života i u kakvom se političkom, socijalnom, kulturnom, ekonomskom i bilo kojem drugom ...okruženju određeno društvo našlo. Segregacijska praksa i fi lozofi ja prošlosti u Americi i u Europi imale su odlučujući utjecaj na položaj osoba s poteškoćama, odnos škole i društva u cjelini. Tadašnja ideja da se osobama s poteškoćama može pomoći u odvojenom okruženju, izolirano od ostatka društva, samo je osnažila socijalne stigme i odbojnost. Odbijanje obrazovanja djece s poteškoćama zajedno s drugom djecom samo je pridonijelo strogosti i homogenizaciji obrazovanja te dopunilo mit da rad u razredu s drugom djecom ne zahtijeva dodatnu modifi kaciju
ili adaptaciju. U američkom je društvu, na primjer, slogan “mi protiv njih” pridonio proširenju nemogućnosti da se cijeni socijalna i kulturna različitost te da se više pozornosti pokloni onome što ljude ujedinjuje. Napuštanje prakse isključivanja koja je prevladavala u prošlosti, osigurava svim učenicima jednake mogućnosti da ispune svoje obrazovne potrebe unutar regularnog obrazovanja. Taj pomak olakšava napore ujedinjenja opće i specijalne izobrazbe u jedinstven sustav. Usprkos mnogim preprekama, ekspanzija inkluzivnog pokreta ukazuje na to da će škole i društvo nastaviti djelovati prema narasloj inkluzivnoj praksi, što predstavlja pozitivan odmak u odnosu na stare oblike i načine obrazovanja, kao i gledanja na tu problematiku.
U radu je analiziran razvoj stambenih zona Splita nakon Drugog svjetskog rata, od perioda stambene krize (1945.-1957.), programirane izgradnje (1958.-1970.) i izgradnje Splita 3 (1971.-1990.) do ...prevladavajuće nekontrolirane izgradnje nakon 1991. Prikazane su karakteristike stambenog fonda Splita i provedena je tipologija stambenih naselja. Noviji stihijski razvoj stambenih naselja Splita doveo je do devastacije okoliša i produbljavanja gospodarskih i socijalnih problema grada.
U članku se istražuju uvjeti potrebni za odvijanje potpuno razvijene kulturne i umjetničke aktivnosti (proizvodnje, potrošnje i recepcije) unutar imigrantske zajednice ili u tijesnoj vezi s njom. Kao ...povjesničarka književnosti i kulture, autorica sažima najočiglednije sklopove činilaca koji su se pokazali važnima za oblikovanje tih uvjeta na temelju iskustva slovenskih iseljeničkih zajednica u europskim zemljama, Australiji, Argentini, Kanadi, Sjedinjenim Američkim Državama, Africi i na Arapskom poluotoku, kao i na osnovi iskustva velikih imigrantskih zajednica u Sloveniji: bošnjačko-muslimanske, srpske, hrvatske, makedonske, crnogorske, albanske i najvećeg dijela romske zajednice. Uzimajući u obzir mrežu informacija dobivenu iz veoma raznolikih izvora, autorica pokušava ukazati na neke relevantne aspekte koji se u kulturnoj historiografiji nikako ne bi smjeli zanemariti.
Mnoge Španjolke izlaze na kraj sa zahtjevima posla i obitelji unajmljivanjem imigrantica za obavljanje nekih kućanskih poslova i skrb o ovisnim obiteljskim članovima. Posljednjih je nekoliko godina ...za obavljanje takve vrste poslova značajno porasla potražnja za radnicima iz zemalja koje nisu članice Europske unije. Ti su radnici segregirani prema spolu s obzirom na posao koji obavljaju. U postupku reguliranja stranih radnika u Španjolskoj tijekom 2005. godine, 83,4% onih koji su se prijavili za obavljanje kućanskih poslova bile su žene (oko 220.000), među kojima su potpuno prevladavale imigrantice iz Latinske Amerike. Kulturni afinitet i prilagodljivost koja je karakteristična za tu vrstu posla činioci su koji objašnjavaju tu specijalizaciju, odnosno profesionalnu etnostratifikaciju na temelju roda i podrijetla.
