Vitamini skupine B u psihijatriji Bundalo, Daniela; Srkalović Imširagić, Azijada
Medicus (Zagreb, Croatia : 1992),
11/2013, Letnik:
22, Številka:
2_Respiratorni_Konti
Journal Article
Recenzirano
Odprti dostop
U ovome preglednom radu opisana su potencijalna djelovanja vitamina skupine B u ovim psihijatrijskim entitetima: depresiji, shizofreniji i alkoholizmu. Manjak vitamina B2 (ribofl avina) povezan je s ...razvojem depresije, a njegov nedostatak jedna od najčešćih hipovitaminoza u prehrani našeg stanovništva koja se povezuje s nedovoljnom potrošnjom mlijeka i mliječnih proizvoda. Uz nutritivni defi cit folata, malapsorpcija vitamina B12 česta je pojava i može biti povezana s patofi ziologijom shizofrenije. Zlouporaba alkohola i alkoholni sindrom sustezanja povezani su s više neuropsihijatrijskih sindroma od kojih su neki etiološki vezani za nedostatak vitamina B-grupe i stoga nadoknada tih vitamina ima važnu ulogu u profi laksi i liječenju ovih sindroma. Ovo je posebno važno za prevenciju Wernickeove encefalopatije. Zato se za prevenciju razvoja Wernickeove encefalopatije preporučuje pri prijmu u intenzivnu njegu svim osobama koje su pod rizikom od razvoja te bolesti prije primjene glukoze ili drugih ugljikohidratnih otopina dati parenteralno 200 mg tiamina. U nekim se zemljama kod svih pacijenata s epileptičkim statusom parenteralno daje tiamin prije bilo koje infuzije ugljikohidrata. Za primjenu u alkoholizmu peroralni pripravak vitamina B (Plibex) ima i registriranu indi kaciju koja glasi: liječenje hipovitaminoze i avitaminoze (beriberi, aribofl avinoza, pelagra); bolesti kože, neuritisa, neuralgija, polineuritisa i kardiomiopatije zbog nedostatka vitamina u kroničnih alkoholičara.
Introduction: Many factors concomitantly influence the quality of life of patients with schizophrenia in a long-stay psychiatric facility. Th e appropriate selection of antipsychotics and the ...intensity of their adverse effects exert a significant influence on the quality of life of these patients. Th e aim of this study was to identify the influence of antipsychotic-related factors on the quality of life of patients with schizophrenia.
Th e study included 102 beneficiaries at the Institute for Accommodation of Adults “Male Pčelice” in Kragujevac. Th e patients were interviewed on in one day using the questionnaire issued by the World Health Organization. The specified data were obtained from the health files of the beneficiaries. We performed a comparison between patients receiving only atypical antipsychotics, typical antipsychotics or a combination thereof.
Th e patients who were receiving only atypical antipsychotics demonstrated better physical health quality of life scores in comparison to those who received combined antipsychotics (77.14 vs. 68.57; U = 332.0; p = 0.02). A statistically significant difference in the mental health quality of life domain was observed between groups of patients receiving various antipsychotic treatments (31.96 vs. 55.27 vs. 49.46; c2 = 7.02; p = 0.03).
: Patients in a long-stay psychiatric facility who received atypical antipsychotics demonstrated a better quality of life in comparison to those who received typical antipsychotics, possibly due to the superior safety profile of atypical antipsychotics and a greater feeling of individual contentment.
Uvod: Na kvalitet života osoba koje boluju od shizofrenije utiče mnogo faktora istovremeno. Kod pacijenata u institucionalnom smeštaju adekvatan izbor antipsihotika i intezitet neželjenih dejstva lekova ima veliki uticaj na kvalitet života ovih pacijenata. Cilj ove studije je bio da se utvrdi uticaj faktora vezanih za antipsihotike na kvalitet života pacijenata koji boluju od shizofrenije.
Istraživanjem je obuhvaćeno ukupno 102 korisnika Zavoda za smeštaj odraslih lica „Male Pčelice” Kragujevac. Korisnici su ispitani u samo jednom izabranom danu korišćenjem upitnika Svetske zdravstvene organizacije. Određeni podaci su prikupljeni iz zdravstvenih kartona korisnika. Poređene su grupe korisnika koji koriste samo apitičan ili tipičan antipsihotik ili kombinaciju ove dve grupe antipsihotika.
Korisnici koji koriste samo atipičan antipsihotik imaju bolji skor fi zičkog zdravlja od korisnika koji koriste kombinaciju antipsihotika (77,14 vs. 68,57; U = 332,0; p = 0,02). Postoji statistički značajna razlika u skoru domena psihičkog zdravlja u zavisnosti od grupe antipsihotika koji je korisniku propisan (31,96 vs. 55,27 vs. 49,46; c2 = 7,02; p = 0,03).
Korisnici ustanove za dugotrajan smeštaj psihijatrijskih bolesnika koji primaju apitične antipsihotike imaju bolji kvalitet života u odnosu na pacijente koji primaju tipične antipsihotike, verovatno zbog manje izraženih neželjenih dejstava atipičnih antipsihotika i boljeg osećaja subjektivnog zadovoljstva.
A growing body of evidence indicates that cortical brain cells of schizophrenic patients are vulnerable to apoptosis. As apoptosis is an important mechanism in organism modeling during development, ...active since the early phase of intrauterine life, it could be involved in the pathogenesis of schizophrenia. To test this hypothesis, caspase-3 activity was determined in peripheral blood mono nuclear cells from 30 patients with schizophrenia and from 30 age and gender matched healthy subjects by a colorimetric commercially available kit. Consistent with increased susceptibility to apoptosis, caspase-3 activity in lymphocytes of patients with schizophrenia was significantly increased (0.111±0.055 μmol/mg protein, p<0.05) in comparison with those in the matched control group (0.086±0.030 μmol/mg protein). The highest activity was obtained in the group showing almost equally positive and negative symptoms (0.159±0.096 μmol/mg protein) and it was significantly higher (p<0.05) compared to the group with a relative predomination of positive symptoms (0.100±0.029 μmol/mg protein). Caspase-3 activity in patients receiving typical antipsychotic drugs (0.124± 0.071 μmol/mg protein) was not significantly different from that in patients treated with atypical antipsychotics (0.104±0.039 μmol/mg protein). To our knowledge to date, this has been the first demonstration that there is a significant increase in caspase-3 activity, determined in native cells, in patients with schizophrenia, indicating a dysregulated apoptotic mechanism in this disease.
Sve je više dokaza da su kortikalne ćelije mozga obolelih od shizofrenije osetljive na apoptozu. Kako je apoptoza aktivna od rane faze intrauterinog života, važan mehanizam u modelovanju organizma tokom razvoja, mogla bi biti uključena u patogenezu shizofrenije. U cilju testiranja ove hipoteze određivana je aktivnost kaspaze-3, kolorimetrijskom metodom, u mononuklearnim ćelijama periferne krvi kod 30 obolelih od shizofrenije i 30 zdravih osoba slične starosti i pola. Shodno povećanoj osetljivosti na apoptozu, aktivnost kaspaze-3 u limfocitima obolelih od shizofrenije je značajno veća (0,111±0,055 μmol/mg proteina, p<0,05) u poređenju sa vrednostima kontrolne grupe (0,086±0,030 μmol/mg proteina). Najviša aktivnost je dobijena u grupi bolesnika sa skoro podjednako izraženom pozitivnom i negativnom simptomatologijom (0,159±0,096 mmol/mg proteina) i bila je značajno viša (p<0,05) od vrednosti grupe sa relativnom predominacijom pozitivnih simptoma (0,100±0,029 μmol/mg proteina). Nije nađena značajna razlika u aktivnosti kaspaze-3 između bolesnika tretiranih tipičnim (0,124±0,071 μmol/mg proteina) odnosno atipičnim (0,104±0,039 μmol/mg proteina) antipsihoticima. Prema našim saznanjima ovo su prvi rezultati koji pokazuju da je aktivnost kaspaze-3 značajno povećana u nativnim ćelijama obolelih od shizofrenije što ukazuje na disregulaciju apoptotičnog mehanizma u ovoj bolesti.
U ovom radu biti će prikazan pristup psihijatrijskom pacijentu sa deluzijama i halucinacijama o susretu i inetrakciji sa izvanzemaljskim bićima. U neurološkim poremećajima deluzije su česte kod ...pacijenata s epilepsijom ili tumorom temporalnog režnja. Psihijatrijske bolesti koje uključuju deluzije mogu u diferencijalnoj dijagnostici upućivati na kvazi-psihoze, granični poremećaj ličnosti, ovisnosti o halucinogenim drogama, pa sve do težih oboljenja poput shizofrenije. Terapijski postupci uključuju farmakoterapiju i kirurške zahvate kod neuroloških
poremećaja. Psihijatrijskim pacijentima se farmakološki pristup kombinira s psihoterapijom i socijalnom podrškom. Psihijatar uspostavlja i razvija odnos tako što se pacijentove deluzije ne
ohrabruju, niti negiraju. Polazeći od neurofiziološkog uzroka liječnici primjenom humanih i moralnih vrijednosti, naglašava se u radu, postaju spremni prihvatiti i uvažavati pacijentov doživljaj realiteta.
Analiza likvora jedna je od najvažnijih pretraga u dijagnostici bolesti središnjeg živčanog sustava (SŽS). Iako se analiza likvora najčešće primjenjuje u neurološkim patološkim stanjima, svoje mjesto ...ima i u psihijatriji. Dosadašnje studije opisuju nekoliko vrijednih specifičnih citomorfoloških fenomena u likvoru bolesnika s akutnom shizofrenijom, koji ukazuju na upalnu, odnosno imunosno posredovanu etiopatogenezu bolesti. Potrebna su dodatna i dugoročna istraživanja koja bi potvrdila i standardizirala značaj citološke analize likvora u postavljanju dijagnoze i etiopatogeneze akutne shizofrenije.
Shizofrenija i psihotični poremećaji česti su psihički poremećaji koji zahvaćaju veliki broj ljudi u cijelom svijetu. Psihoza općenito označava skupinu simptoma čije su zajedničke karakteristike ...izmijenjena percepcija i interpretacija stvarnosti, dok shizofrenija predstavlja heterogenu i kroničnu psihičku bolest u sklopu koje se javljaju psihotični simptomi. Iako su shizofrenija, i općenito psihoze, predmet dugotrajnih istraživanja, točni uzroci njihova nastanka i dalje su nepoznati. Moderne slikovne metode, kao što su PET i SPECT, omogućavaju dublje razumijevanje funkcije mozga i razvoja tih poremećaja te imaju potencijal da postanu moćni alati u njihovoj dijagnostici i liječenju. Cilj je ovoga preglednog rada istaknuti ključne nalaze PET i SPECT istraživanja koja su značajno doprinijela razumijevanju patofiziologije bolesti i razvoju lijekova za liječenje shizofrenije – antipsihotika.
Shizofrenija je kronična psihijatrijska bolest koju, osim pozitivne i negativne simptomatike, karakterizira
deficitarno kognitivno funkcioniranje. U ovom preglednom radu opisali smo opće ...intelektualne, kao i
specifične kognitivne sposobnosti tipično narušene kod pacijenata sa shizofrenijom. Pokušali smo odgovoriti
na pitanja vezana uz njihovu učestalost, dijagnostičku specifičnost, odnos s ostalim simptomima bolesti,
longitudinalni tijek i neuroanatomsku podlogu. Navedene kliničke implikacije ovih istraživanja odnose se
na upotrebu standardne neuropsihologijske dijagnostike te provođenje nefarmakoloških oblika tretmana,
poput kognitivne remedijacije i kognitivne rehabilitacije. Podrobnije je opisan relativno noviji oblik terapije
- tzv. metakognitivni trening (MKT) za shizofreniju - pri čemu provedene empirijske studije ukazuju na
obećavajuću tretmansku učinkovitost. Općenito govoreći, relevantnost istraživanja kognitivnih deficita leži u
u potencijalnim mogućnostima predviđanja razvoja budućih psihotičnih poremećaja kod pojedinih osoba,
kao i u prognoziranju funkcionalnih ishoda kod već oboljelih.
Kognitivne funkcije su neophodne u normalnom funkcioniranju svakog pojedinca, a u slučaju njihovog narušenja govorimo o kognitivnom deficitu. Svaki psihijatrijski poremećaj je specifičan u smislu ...zahvaćenog područja i opsega kognitivnog deficita, a njihova detekcija je od velike važnosti za diferencijalnu dijagnostiku, uspješnost liječenja i oporavka, kao i društvene reintegracije pacijenata. Ova studija usporedila je rezultate dobivene 5-KOG testom, tj. istražila je različitosti rezultata podskupine testa kojima se ispituje kratkoročno i dugoročnom pamćenje, pažnja, brzina obrade informacija, radna memorija, verbalna tečnost i izvršne funkcije u kliničkim skupinama pacijenata sa shizofrenijom, alkoholizmom i depresijom. Korelacija između podskupina svake kliničke skupine pacijenata je također istražena. Ukupno 86 ispitanika koji su liječeni na Klinici za psihijatriju jedne bolnice u Zagrebu je sudjelovalo u ovom istraživanju, od toga 29 koji boluju od shizofrenije, 28 od depresije, te 29 od alkoholizma. 5-KOG trijažni test korišten je kako bi se procijenila kognitivna funkcija u pacijenata s psihijatrijskim poremećajima. Studija nije pokazala značajnu razliku u dobivenim rezultatima u podskupinama testa koje ocjenjuju neodgođeno i odgođeno prisjećanje, pažnju, brzinu obrade informacija, radnu memoriju, verbalnu tečnost i izvršne funkcije među ispitanim kliničkim skupinama pacijenata.
Suicidalnost u shizofrenih bolesnika Šojat, Dunja; Miškulin, Maja; Degmečić, Dunja
Socijalna psihijatrija,
07/2018, Letnik:
46, Številka:
2
Paper
Odprti dostop
Svrha rada je istražiti učestalost pojavnosti suicidalnosti u shizofrenih bolesnika hospitaliziranih na Klinici za
psihijatriju KBC-a Osijek od 2010. do 2015. godine te utvrditi postoji li značajna ...povezanost između suicidalnosti
i parametara prikupljenih u istraživanju. Ispitanike je činilo 380 shizofrenih bolesnika, hospitaliziranih na Klinici za
psihijatriju KBC-a Osijek u razdoblju 2010. do 2015. godine. Podatci su prikupljeni iz povijesti bolesti ispitanika s
dijagnozom shizofrenije za što je korišten upitnik sastavljen u svrhu ovog istraživanja sa sljedećim podatcima: dob,
spol, radni status, bračni status, stručna sprema, broj djece, lijekovi korišteni za liječenje shizofrenije, postojanje
pokušaja ili ponovljenog pokušaja suicida, način pokušaja suicida, komorbiditetne dijagnoze, dob početka liječenja,
broj hospitalizacija te trajanje psihijatrijskog liječenja u godinama. Od ukupnog broja ispitanika, 12,6 % pokušalo
je suicid, a 3,95 % ponovilo je pokušaj suicida. U promatranom razdoblju najviše pokušaja suicida bilo je 2011., a
najmanje 2014. godine. Na temelju dobivenih rezultata utvrđena je veća pojavnost suicidalnosti u ispitanika koji
nisu bili u braku, koji su u terapiji shizofrenije koristili više od 3 lijeka te nitrazepam, a rizičnim čimbenikom smatraju
se i veći broj hospitalizacija te postojanje graničnog poremećaja ličnosti u ispitanika.
PDF
