Kukuruzna silaža (KS) je jedna od glavnih energetskih komponenti obroka u hranidbi preživača. Usjev kukuruza je pogodan za siliranje i ima visoki prinos suhe tvari (ST) po jedinici površine i visoku ...hranidbenu vrijednost. Primijenjena tehnologija siliranja usjeva kukuruza može utjecati na hranidbenu vrijednost KS. Cilj ovog preglednog rada je prikazati rezultate ranijih istraživanja utjecaja visine košnje i zrelosti usjeva kukuruza za siliranje na kemijski sastav KS i kvalitetu fermentacije u silosu. S povećanjem visine košnje i zrelosti usjeva kukuruza za siliranje, sadržaj ST u KS raste do oko
400 g ST/kg svježeg usjeva, nakon čega se ne mijenja, sadržaj sirovih proteina (SP) raste ili ostaje isti, sadržaj pepela se smanjuje ili ostaje isti, sadržaj škroba raste, a sadržaj neutralnih detergent vlakana (NDV), kiselih detergent vlakana (KDV) i kiselog detergent lignina (KDL) se smanjuje ili ostaje isti. Visina košnje i zrelost usjeva kukuruza za siliranje ne utječu na pH vrijednost, sadržaj mliječne, octene i maslačne kiseline, ali povećavaju sadržaj etanola i smanjuju sadržaj amonijskog dušika (NH3-N) u KS.
Tehnologija siliranja krme u valjkaste bale ovijene plastičnom folijom je stara 50-ak godina. U Hrvatskoj se počela intenzivnije primjenjivati 90-ih godina prošlog stoljeća. Razvijena je mehanizacija ...koja ovu tehnologiju čini prihvatljivom, posebno za male i srednje proizvođače mlijeka i mesa. Cilj ovog stručnog rada je prikazati dosadašnje spoznaje u primjeni tehnologije siliranja krme u bale ovijene plastičnom folijom od košnje usjeva za siliranje do korištenja fermentirane krme u hranidbi. Ova tehnologija siliranja nadopunjuje ranije razvijene tehnologije siliranja jer je moguće silirati manje količine krme bez izgradnje silosa koje se mogu, u slučaju viška, ponuditi na tržištu. Brzo postizanje i održavanje anaerobnih uvjeta u silosu, kao osnovni preduvjet siliranja, je kritičan čimbenik i kod siliranja krme u valjkaste bale ovijene plastičnom folijom. Krma se prije baliranja mora provenuti na veći sadržaj ST (više od 40 %) i sjeckati na veću duljinu, pa je, radi veće količine kisika, u balama teže stvoriti anaerobne uvjete. Samo bale visokog sadržaja ST mogu zadržati svoj oblik, skladištiti se jedna na drugu bez oštećenja plastične folije. Kao rezultat, manje kiselina nastaje fermentacijom i viša je završna pH vrijednost sjenaže, moguća su izražajnija kvarenja krme tijekom skladištenja (veća opasnost od rasta i razvoja klostridija), a sjenaža je aerobno nestabilna. S tim u vezi, na kvalitetu fermentacije u bali i kvalitetu sjenaže se može utjecati čvrstim sabijanjem biljne mase u bubnju preše, ovijanjem balirane biljne mase kvalitetnijim polietilenskim folijama, većim brojem slojeva plastične folije (6-8 umjesto uobičajena 4-6) te zaštiti bala od oštećenja plastične folije tijekom skladištenja na prikladnim mjestima.
The technology of forage ensiling into bales wrapped in plastic film is about 50 years old. It began to be applied more intensively in Croatia in the 1990s. Mechanization has been developed that makes this technology acceptable, especially for small and medium-sized dairy and meat producers. The aim of this paper is to present the current knowledge in the application of feed ensiling technology in bales wrapped in plastic film from mowing crops for ensiling to the use of fermented feed in feeding. This ensiling technology complements previously developed ensiling technologies because it is possible to ensile smaller amounts of forage without building silos that can, in case of surplus, be offered on the market. Rapid achievement and maintenance of anaerobic conditions in the silo, as a basic prerequisite for ensiling, is a critical factor in ensiling forage into bales wrapped in plastic as well. Before baling, the forage is to be wilted to a higher dry matter (DM) content (more than 40%) and chopped to a greater length, so, due to the higher amount of oxygen, it is more difficult to create anaerobic conditions in the bales. Only bales of high DM content can keep their shape, stored on top of each other without damaging the plastic foil. As a result, less acid is formed by fermentation and the final pH of the haylage is higher, more pronounced spoilage of feed during storage is possible (higher risk of growth and development of clostridia), and haylage is aerobically unstable. In this regard, the quality of forage fermentation in the bale thus the quality of haylage can be affected by firm bale compaction, wrapping the bales with higher quality polyethylene films, more layers of plastic foil (6-8 instead of the usual 4-6) and bale protection from damage to the plastic film during storage in suitable places.
