U tekstu se raspravlja o drvenom raspelu iz katedrale sv. Vida u Rijeci. Raspelo pripada skupini raspela s bolnim Kristom, čiji se nastanak vezuje uz 13. stoljeće, a tipologija uz umjetnost središnje ...i sjeverne Europe, odakle se krajem 13. stoljeća i u 14. stoljeću proširila cijelim europskim prostorom. Raspelo nosi apelativ ‘čudotovorno’ i vezano je uz predaju koja ga povezuje s tzv. krvarećim raspelima (ili ‘slikama’), koja bilježe snažno djelovanje unutar vjerničkih zajednica diljem kršćanskoga svijeta. Tekst donosi nove spoznaje o razvoju ikonografske teme, kritičko čitanje povijesnih dokumenata i sekundarnih izvora te otvara pitanja o značenju raspela unutar zajednice, ali i o njegovoj vrijednosti kao povijesnog izvora za poznavanje prilika u srednjovjekovnoj Rijeci.
U središtu interesa autorica našle su se, čovjeku vrlo bliske,
domaće životinje, ali i divlje životinje iz njegova susjedstva ili
poznate samo iz bajki. Članak se temelji na izvorima iz 19. i 20. st. ...te na folklorističkim i antropološkim radovima. Analizirani primjeri ponekad se uspoređuju sa suvremenim primjerima. Kako bi prikazale složen i raznolik svijet simbolike životinja u poljskoj narodnoj kulturi,
autorice su se služile mitovima i vjerovanjima, običajima i
magijskim formulama, te su u obzir uzele poslovice i legende.
Rad se bazira na tumačenju simboličkih značenja pojedinih glagoljičnih grafema u azbučnom nizu koji tvore i prenose određenu poruku, jer svako glagoljično slovo ujedno je i znak sa skrivenim ...konotacijama. Simbolika se prije svega odnosi na prvotni, trokutasti oblik glagoljice. Oblici pojedinih slova izvodili su se iz posebnoga lika, mandale ili rozete, u kojemu su sadržani neki temeljni simboli kršćanskoga svjetonazora, a pod utjecajem kršćanstva upravo se i razvijaju tumačenja svakog pojedinog slova, čemu svakako treba pridodati i njihovu brojevnu vrijednost koja dopunjuje i zaokružuje svaki simbol. Ovakva poimanja, koja se temelje na teologiji, filozofiji, pa i geometriji, osnova su danas najraširenije, ćirilometodske teze o postanku glagoljičnih pismena. Poruka koju glagoljični grafemi prenose trajna je i u njoj su utkane neke temeljne postavke kršćanstva te stoga uvijek predstavlja zanimljiv materijal za daljnja promišljanja.
U ovom radu nastoji se dokazati neprikosnovenost „ženske kreativnosti” u stvaralaštvu Sylvije Plath kroz simboliku smrti i ponovnog rađanja. „Ženski Lazar” odražava autoričino priznanje da borba ...između smrti i ponovnog rađanja mora usmjeravati svaki aspekt poetske strukture. Žena u pjesmi istodobno je i žrtva i mučitelj; ona je ženski Lazar koji pogiba od prevelike patnje koju pjesnikinja izjednačava s patnjama Židova koji su mučeni tijekom Drugog svjetskog rata. Ona je žrtva muške okrutnosti, ali je isto tako i nova žena koja se diže iz plamena. Rabeći mit o uskrsnuću feniksa kao osnovu, Sylvia Plath prikazuje ženu koja ustaje protiv svih onih muškaraca koji ju sputavaju, dok aluzije na biblijsko, povijesno, političko i osobno u ovoj pjesmi vode čitatelja u samo središte ličnosti (žene).
Ovdje objavljen cjelovito i djelomično obrađen Spondylus gaederopus iz neolitičkog naselja Barice – Benkovac upotpunjuje
njegovu pojavu u neolitiku istočnog Jadrana koja je pak dio europskog ...spondylus-fenomena.
Navode se pojedini ključni problemi u vezi s neobrađenim i obrađenim spondylusom u istočnojadranskim zajednicama,
kao što su: a) početak njegove obrade u ranom neolitiku, koja je vjerojatna, ali arheološki još nedokazana u
impresso-zajednicama, gdje je školjka temelj keramičkog stila i kulturnog (arheološkog) identiteta; b) početak, dinamika i
putovi izvoza u unutrašnjost; c) njegova religijska i društvena uloga (simbolika). Mijenja li se ona udaljavanjem od njegovog
prirodnog ambijenta? Je li kontinentalni obrađeni spondylus doista bio kulturno slojevitiji i funkcionalniji nego na Sredozemlju?
Iako je u svom širenju spondylus primarno funkcionirao u pojedinačnoj kulturi, pa stoga ne postoji univerzalni model
koji bi “bez ostatka” objasnio europski spondylus- fenomen, postoji ipak stanovito “univerzalno” u sveukupnosti europskog
spondylus-fenomena. Ono pripada sferi simbolike, a ona je u vezi s Lijepim (nakit/kozmos), Svetim (božanskim) koje osigurava
Plodnost, ali uvijek u konkretnom društvenom kontekstu.
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- Nagrobnik Matije Čopa (26. 1. 1797, Žirovnica na Gorenjskem – 6. 7. 1835, Tomačevo) se ponaša z napisom v bohoričici in ...Prešernovimi verzi, ki predstavljajo pokojnika kot izjemnega klasičnega filologa, ki je obvladal 19 jezikov (Jesike vse Evrope je uzhene govoril, ki v tem tihim grobu spi …). Bil je literarni zgodovinar, kritik, teoretik, ki je nadrobno poznal tujo literaturo. Bil je vodilna osebnost Prešernovega kroga in je močno vplival na Prešernov pesniški razvoj. 1835 je utonil v Savi pri Tomačevem. O obliki Čopovega nagrobnika je oskrbnik križniške komende Mihael Pregel 1838 sklical posvetovanje, zbirali pa so tudi prispevke za izdelavo in postavitev. Posvetovanja se je udeležil tudi slikar Matevž Langus, ki je nagrobnik skiciral; po njegovem načrtu se je ravnal kamnosek, najverjetneje Ignacij Toman. Klasicističen nagrobnik iz črnega lesnobrdskega apnenca so 1840 postavili na pokopališču Sv. Krištof. Podstavek je bil oblikovan kot rimski grobni oltar, na njem pa je stal odbit steber, ki bi lahko simboliziral bodisi minljivost človeškega bivanja ali prezgodaj končano življenje. Na stebru sta upodobljena simbola večnosti in nesmrtnosti: kača, ki grize svoj rep ter pozlačena bršljanova veja. Na vznožju stebra je izvorno stala odprta knjiga, na samem stebru pa je sedela sova. To sta bila simbola modrosti in učenosti, ki so jih od klasicizma dalje postavljali na nagrobnike znanstvenikov in učenjakov. Ker Čopovih posmrtnih ostankov niso našli, prav tako sta izginili sova in knjiga, so na Navje prestavili zgolj okrnjen spomenik in ga do polovice vzidali v arkadno steno. (Povzeto po: M. Piškur, S. Žitko: Ljubljansko Navje. Ljubljana, 1997.) - All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
Odabirom klasicističkih nadgrobnih spomenika prvih desetljeća 19. stoljeća i neoklasicističkih u romantičarskoj varijanti s kraja istog stoljeća viđeniji pravoslavni Srbi, tada već tako javno ...deklarirani, iskoristili su jedan estetski obrazac u vlastitoj samopromociji. Pritom su se poslužili svim njegovim ideološkim podtekstom kombiniranim s tradicionalnim uzusima kakav je učestala ćirilička epigrafika s tekstovima izrazito nacionalnog naboja. Takav amalgam omogućio je, između ostalog, da privatni spomenici uglednicima, makar smješteni u zatvorenom prostoru grobalja, na poseban način postanu javni.
Na području antičke luke u Zatonu kraj Nina pronađena je pri hidroarheološkim istraživanjima velika količina keramičkoga materijala, među kojim autor izdvaja i obrađuje dva zoomorfna recipijenta. ...Interdisciplinarnim radom autor nastoji objasniti simboliku ovdje obrađivanih zoomorfnih recipijenata. Komparativnim istraživanjima u vidu analogija upotpunjuje pregled i distribuciju ostalih zoomorfnih recipijenata maloazijske provenijencije pronađenih na prostoru antičke Liburnije. Također će u radu po prvi put biti naznačene poneke pojedinosti izrazito dokumentacijske i tehničke naravi ovdje obrađivanih zoomorfnih recipijenata, poput dodjeljivanja inventarnoga broja, obrade arheološkoga materijala, kolorita i tonaliteta boje, dimenzija, zapremnine i drugih odrednica.
U radu se nastoje sistematizirati pitanja koja proističu iz oblika i simbolike trodijelne posude – bilikuma, iz koje se u sjeverozapadnoj Hrvatskoj i sjeveroistočnoj Sloveniji uz zdravicu ispijalo ...vino u čast gostu koji je prvi puta u posjeti. Mada se može koristiti bilo koja posuda pogodna za ispijanje vina, jedino trodijelni bilikum služi isključivo za tu namjenu. Ta mu činjenica daje obilježja obredne posude, što čini logičnim pitanja o njegovoj eventualnoj vezi sa sličnim posudama iz brončanog i željeznog doba. Osim simbolike broja tri, koja proizlazi iz oblika, zagonetnosti ove posude pridonosi i legenda o trojici braće – Čehu, Lehu i Mehu, koja se uz nju veže.
