Kolektivni ugovor za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja i njegov Dodatak - Strukovni kolektivni ugovor za liječničku i stomatološku djelatnost, potpisani su 8. prosinca 2004. godine, na ...radost četiri sindikata i nakon dugih četiriju godina pregovaranja. No, radost je bila kratka vijeka.
Trajala je čitavih 24 sata, a tada su Samostalni sindikat zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske ZSSH (Samostalni sindikat ZSSH), Hrvatski strukovni sindikat medicinskih sestara i medicinskih tehničara (Hrvatski strukovni sindikat MS i MT) i Sindikat zdravstva, socijalne zaštite i mirovinsko-socijalnog osiguranja (Sindikat zdravstva, SZ i MIOH) ustvrdili da su ih grubo prevarili, izmanipulirali i obmanuli ministar zdravstva i socijalne skrbi prof. dr. Andrija Hebrang i predsjednik Hrvatskog liječničkog sindikata (HLS) dr. Ivica Babić. Naime, sindikati su ustvrdili da je Hebrang umjesto obećane jedne odredbe o dodatku za liječničku odgovornost od 10 posto, koju je trebao sadržavati aneks granskog kolektivnog ugovora (GKU) za zdravstvo, potpisao čitav strukovni kolektivni ugovor (SKU) za liječnike i stomatologe i prekršio Zakon o radu.
Devedesetih godina prošlog stoljeća lučki sektor je doživio značajne promjene. Dodirna je točka ovih promjena liberalizacija u pristupu tržištu lučkih usluga. Ova je pojava utjecala na sve ...zainteresirane strane koje imaju veze s lukama, između ostalog i na lučke radnike. Nije li različito organiziranje lučkih radnika kako bi zaštitili svoja radna i socijalna prava u suprotnosti s Ugovorom o Europskoj zajednici i drugim EU propisima o tržišnom natjecanju bilo je jedno od glavnih pitanja koje je pratilo liberalizaciju pristupa tržištu lučkih usluga. Odgovor na ovo pitanje je negativan budući da ne spadaju u poduzetništvo prema odredbama Ugovora o Europskoj zajednici te se na njih ne mogu primjenjivati niti odredbe o tržišnom natjecanju tog Ugovora. Iako je radni i socijalni status lučkih radnika uistinu složen ne postoji posebno zakonodavstvo koje bi ga reguliralo. U tom se pogledu trebaju primijeniti odredbe Ugovora o Europskoj zajednici i opće zakonodavstvo Europske unije iz područja rada i socijalnih pitanja. Postojali su neki pokušaji usvajanja posebnog zakonodavstva za tržište lučkih usluga koje je također sadržavalo odredbe o radnom i socijalnom statusu lučkih radnika, no svi su ti pokušaji propali. Posljednji EU dokument iz područja tržišta lučkih usluga je Priopćenje o europskoj lučkoj politici. U sebi sadrži neke teme koje se odnose na radni i socijalni status lučkih radnika. Tako je državama članicama i državama u postupku pridruživanja predloženo da vode računa o radnom i socijalnom statusu lučkih radnika prilikom kreiranja svojih radnih i socijalnih politika.
Ova studija istražuje odnos između doživljaja nesigurnosti
posla i članstva u sindikatu, objašnjavajući potencijalne
razlike između privremeno zaposlenih radnika i onih u
stalnom radnom odnosu. U ...skladu s tezom da doživljaj
nesigurnosti posla navodi radnike da socijalnu zaštitu zatraže
od sindikata, a i u skladu s ranijim istraživanjima, postavlja
se hipoteza pozitivne povezanosti između doživljaja
nesigurnosti posla i članstva u sindikatu (Hipoteza 1).
Nadalje, tvrdi se da ova povezanost može biti jača kod
privremenih u usporedbi sa stalnim radnicima (Hipoteza 2):
nesigurni privremeni radnici nalaze se u položaju "dvostruke
ranjivosti", stoga imaju snažne motive za sindikalno
organiziranje. Hipoteze su testirane na uzorku poprečnoga
presjeka, koji se sastojao od 560 flamanskih radnika
(nizozemsko govorno područje u Belgiji). Rezultati su ovakvi:
povezanost doživljaja nesigurnosti posla i članstva u
sindikatu nije bila značajna. Interakcija između vrste ugovora
i doživljaja nesigurnosti posla bila je značajno povezana s
članstvom u sindikatu: povezanost doživljaja nesigurnosti
posla i članstva u sindikatu bila je pozitivna kod privremenih
radnika, ali ne i kod stalnih radnika. Ovakav rezultat može
potaknuti sindikate da se ubuduće usmjere prema
strategijama privlačenja privremenih radnika. U sljedećim
istraživanjima hipoteze bi se mogle testirati i longitudinalno.
Nekoliko godina unazad uvedene su međusobne posete radnika OOUR-a »Delmaris« iz Izole u sastavu Radne organizacije »Droga«, Portorož i radnika radne organizacije Ribarsko gazdinstvo »Beograd« u ...Beogradu. Posete se organizuju i provode preko osnovne organizacije sindikata. To je jedan od vidova dugogodišnje uspešne i poslovne srdačne saradnje. Počelo je davne 1950. godine, kada Ribarsko gazdinstvo »Beograd« pokušava da na tržištu Srbije uvede, uz slatkovodne, i morske vrste ribe. U tome smislu prvi ugovor je napravljen 1951. godine. Od tada počinju poslovni odnosi.
Autorica u ovom radu daje prikaz povijesti institucija – sindikalnih organizacija u Jugoslaviji i Hrvatskoj u vremenu od 1945. do 1955. temeljem uvida u statutarne odredbe i odluke vodećih ...sindikalnih tijela. Pored detaljnog prikaza organizacijske strukture i promjena koje su se dogodile u navedenom razdoblju, u kraćim crtama ukazuje i na povijest sindikalnog organiziranja od prvih početaka do 1945. Gradivo ovih organizacija većim dijelom je nesređeno i predstoji mu detaljno arhivističko sređivanje koje bi ovaj rad trebao olakšati.
Uloga sindikata javnih službenika obilježena je svojevrsnim procjepom između starih, naslijeđenih navika i želja službenika-članova sindikata i nedovoljno promišljenih modernizacijskih mjera u javnoj ...upravi. Ona je posebno složena ako je riječ o sindikatima opće naravi, čije članstvo dolazi iz različitih dijelova javnog sektora, pa treba balansirati između pojedinih skupina članstva s različitim interesima. Razvoj ljudskih potencijala smatra se bitnom komponentom modernizacije javne uprave. Modernizacijski učinci kao posljedica djelovanja sindikata službenika vide se u području pravne regulacije, pručanja pravne zaštite službenicima i utjecaja na temelju tako prikupljenih podataka te kolektivnog pregovaranja.
U kratkom uvodu ovog referata izlaže se specifičan razvoj njemačke socijaldemokratske stranke i sindikata, te emigracija radnika, posebice u SAD, a isto tako i razvoj imigracije, uglavnom iz Poljske ...i Italije. Dalje se govori o ekonomskoj konkurenciji u vezi s nadnicama, konkurenciji na tržištu rada, štrajkolomstvu, te konačno pretpostavljenim opasnostima za zdravlje, moral i kulturu. U posljednjem dijelu referata uspoređuje se praksa njemačkih sindikata prema stranim radnicima s teorijskog stajališta.
U ovom radu autor razmatra nastanak i tok triju multilateralnih konferencija sindikata zemalja emigracije i imigracije, održanih u Beogradu (1972), Istanbulu (1973) i Stuttgartu (1976), spominjući ...ukratko i druge, ranije, multilateralne sindikalne skupove na kojima se raspravljalo o problemima zapošljavanja stranaca.
Dok se na prvoj konferenciji u Beogradu težilo općoj razmjeni mišljenja i ispitivanju mogućnosti suradnje između ideološki različitih sindikata država emigracije i imigracije, konferencija u Istanbulu raspravljala je o tri konkretna središnja problema zaposlenih stranaca u Zapadnoj Evropi (ugovornim normama, obrazovanju stranih radnika i njihove djece te sudjelovanju stranih radnika u radu sindikata u zemlji primitka). Konferencija u Stuttgartu, unatoč stanovitoj tematskoj uskoći, uspjela je ostvariti neku vrstu zajedničke platforme sindikata zemalja imigracije i emigracije u pogledu ekonomskoga, socijalnog i pravnog statusa stranih radnika. Međutim, svjetska ekonomska kriza, prema mišljenju autora, uvelike je utjecala da se dobro započeta međunarodna sindikalna suradnja i aktivnosti u korist stranih radnika dobrano smanji, o čemu ponajprije govori činjenica da se od 1976. nije održala više nijedna međunarodna konferencija sindikata.
PDF
