Glazbena djela skladateljica važan su, ali nedovoljno obrađen segment glazbeno-povijesne baštine te u nedovoljnoj mjeri zastupljen element suvremene glazbene kulture. Djeca se s djelima skladateljica ...u prvom redu upoznaju u okviru osnovnoškolske nastave glazbe. U radu je prikazano istraživanje kojemu je cilj bio utvrditi zastupljenost djela skladateljica namijenjenih za slušanje i pjevanje u udžbenicima za Glazbenu kulturu koji su u uporabi u Hrvatskoj, a posebno djela hrvatskih skladateljica. U istraživanju je analiziran 21 udžbenik triju hrvatskih nakladničkih kuća. Rezultati ukazuju na to da su u udžbenicima
najviše zastupljena djela skladatelja, potom tradicijske skladbe, dok su djela skladateljica zastupljena u bitno manjoj mjeri. Autori predlažu
revidiranje popisa djela za slušanje i pjevanje u udžbenicima za Glazbenu kulturu kako bi se u njih u većoj mjeri uvrstilo stvaralaštvo domaćih i stranih skladateljica.
The female composers’ musical pieces are an important but relatively unknown part of the musical and historical heritage. They are also underrepresented in the contemporary musical culture. Children are introduced to works of female composers mainly through the music curriculum in primary schools. This paper presents the research of the Music education textbooks that are in use in primary schools in Croatia.
The main aim of the research was to establish the number of compositions by female music composers in the overall number of compositions listed for listening and singing in textbooks, especially the presence of pieces authored by Croatian female composers. We have analyzed 21 textbooks from three Croatian publishing houses. Results show that compositions by male compositors are most often, and then follow traditional compositions, while the compositions of female composers are significantly less present. We propose the revision of the
compositions for listening and singing that are included in the Music education textbooks in a way that would enable greater participation of work by both Croatian and other female composers.
Pavao Markovac (1903-1941) pripada najaktivnijim kulturnim djelatnicima u Hrvatskoj između dvaju svjetskih ratova. Nakon što je stekao doktorat iz muzikologije u Beču 1926, dolazi u Zagreb i do smrti ...1941. razvija široku aktivnost kao glazbeni urednik na radiju, glazbeni publicist i kritičar, skladatelj, izvođač i voditelj amaterskih ansambala u okviru radničkoga pokreta kojemu se oko 1932. priključio. Njegovo je djelovanje uvijek bilo društveno angažirano, a iz općeg prosvjetiteljskog i didaktičkog preraslo je, slijedom lijeve političke opredijeljenosti, u prosvjećivanje radničke klase. Taj put prati se i u ovom članku kroz glavna područja djelovanja: znanstveno, radijsko i publicističko, skladateljsko i organizatorsko-dirigentsko. U radu se daje cjeloviti pregled Markovčeva života i djela, a pozornost se usmjerava na njegov muzikološki doprinos i djelovanje, koje je, kao što saznajemo čitajući iz njegovih napisa, bilo obilježeno marksističkim promišljanjem te sociološkim pristupom. Svojim radom Markovac zauzima ključno mjesto u hrvatskoj međuratnoj muzikologiji.
Klavirske skladbe Rista Savina ne pomenijo težišča v skladateljevi ustvarjalnosti, čeprav njegov klavirski opus nikakor ni majhen. Glede na celoten skladateljev opus Savinove klavirske kompozicije ne ...zasedajo ključnih pozicij, a ker je Savin pisal klavirsko glasbo v vseh obdobjih svojega skladateljskega ustvarjanja, njihove karakteristike jasno osvetljujejo njegova posamezna ustvarjalna obdobja.
U samostanu se oduvijek pomno gajila glazba u vidu liturgije te u vidu školskog
glazbenog odgoja i kao velika pomoć brojnim priredbama. Mnoge su se redovnice odlikovale
glazbenim umijećem, bilo kao ...orguljašice, bilo kao glazbene odgojiteljice.
Jedna od najvećih glazbenica samostana nesvakidašnjih darova i mogućnosti bila
je i Stanislava-Stanka Lončar, kao redovnica m. Pija. Uz te darove glazbe odlikovala se
velikom ljudskošću u pristupu svim kategorijama osoba: učenice, ministranti, roditelji,
sestre, ostali građani. Uz izdržljivu fizičku konstrukciju i jaku volju da svima čini dobro,
neumorno je radila na više uršulinskih škola, podučavajući teoriju i praktično
glazbeno umijeće brojne učenice i gojenice. Trajno je osobno napredovala u znanju i
vještinama. Skladala je, pisala pjesme za svoje skladbe i za skladbe drugih autora, nadahnuto
je svirala gotovo čitav svoj redovnički život kao neumorna orguljašica. Nakon
Prvog svjetskog rata obnovila je tamburaško društvo Milozvuk koje je uvelike pridonosilo
raznim školskim svečanostima. God. 1938. ustanovila je pjevačko društvo “Stella“
koje je djelovalo do ukinuća škola 1945. g.
Nakon Drugog svjetskog rata, kad uršulinke više nisu imale škole, pronalazila je
mnogo načina da pomogne djevojkama i ženama. Odgojila je brojne ministrante i od
njih načinila odgovorne građane. Jedna od vrlo lijepih odlika bila je velika ljubav prema
siromasima i misijama, te je odgajala svoje učenice da se aktivno uključe u diskretnu
pomoć svima. Njezin duboko religiozni lik, njezina vedrina i pogled koji je ulijevao
povjerenje djelovali su na formiranje savjesti mladih i odraslih. Ona je sve privodila
Bogu, i to posredstvom Bezgrješne Djevice u koju je stavljala sve svoje nade i u najtežim
vremenima i tako hrabrila sve koji su dolazili s njom u dodir. Svi su u njoj nalazili prijateljicu
i majku. To se posebno vidjelo po velikoj tuzi na sprovodu koji je bio povorka
plača i zahvalnosti.
U arhivu Kapucinske biblioteke u Osijeku odnedavno je pohranjen dio ostavštine o. Anzelma Canjuge: Logorske skladbe za orgulje (Stara Gradiška 1947 – 52.). Radi se o rukopisnom fondu orguljaških ...djela o. Anzelma Canjuge, nastalih tijekom njegova zatočeništva u zatvoru u Staroj Gradiški. Poslije njegove smrti u zatvoru ova su djela spašena i ostala sačuvana zahvaljujući braći svećenicima B. Birtu i Đ. Golubiću, da bi potom bila predana i pohranjena u kapucinske arhive u Osijeku i Zagrebu. Logorske skladbe za orgulje o. Anzelma Canjuge, nastale u razdoblju 1947 – 52., bogat su i nepoznat dio Canjugine skladateljske ostavštine. Radi se o pet kajdanki, od kojih su četiri brižljivo čuvane u Osijeku i o njima se skrbio pater Zvonko Pšag – to su kajdanke označene autorovim rukopisom kao br. VII, VIII, X i XI. Kajdanka br. IX naknadno je otkrivena u arhivu Provincijalata Hrvatske kapucinske provincije sv. Leopolda Bogdana Mandića u Dubravi, u Zagrebu. Logorski orguljaški opus o. Anzelma impresionira kvantitetom i stručnošću skladatelja svećenika: od kantualnih kompozicija, zatim onih autohtono orguljaških formalno oblikovanih u duhu cecilijanskih ideja vodilja sve do vrhunca u ovom opusu. Radi se o skladbama Crkvena godina – 4 stavka za orgulje (u kajdankama od VIII. - X.) te o Missae u As-duru (kraj X. i XI. kajdanka), s tim da ovdje nedostaje završetak. Ova su logorska djela skladatelja svećenika o. Anzelma Canjuge svjedočanstvo teške borbe sakralne umjetnosti s ideologijom tadašnjeg vremena. Unatoč pokušaju da se zatru, danas su pred nama i otvaraju nam do sada nepoznato poglavlje hrvatske crkvene glazbene povijesti
Svrha je rada ukazati na mogućnosti implementacije spoznajno-emocionalnoga
slušanja glazbe (SES) u nastavi Glazbene umjetnosti. Teorijsko je uporište već
utvrđena strategija slušanja glazbe u školi ...koja objedinjuje spoznajne i emocionalne
konstrukte te rabi višemodalnost, glazbene i izvanglazbene aktivnosti, kao i višestruko
slušanje istoga djela. Potiču se cjelovit doživljaj, razumijevanje i prihvaćanje glazbe
te samorefleksija. Analizira se glazbeno djelo, pruža se uvid u životopis skladatelja
i povijesni kontekst nastanka djela, utvrđuje se način slušanja, promišlja se estetska
vrijednost djela, analiziraju se razlozi preferencija i načini odgovora slušatelja na
glazbu. Novost prilikom primjene SES-a u srednjoj školi je i obrazac za analizu
skladbe koji pomaže u sistematizaciji znanja učenika kroz kritičko mišljenje i glazbeno
izražavanje. Rad donosi konkretizaciju značajki SES-a u nastavi Glazbene umjetnosti
na primjeru jedne nastavne jedinice.
U arhivu Kapucinske biblioteke u Osijeku odnedavno je pohranjen dio ostavštine o. Anzelma Canjuge: Logorske skladbe za orgulje (Stara Gradiška 1947 – 52.). Radi se o rukopisnom fondu orguljaških ...djela o. Anzelma Canjuge, nastalih tijekom njegova zatočeništva u zatvoru u Staroj Gradiški. Poslije njegove smrti u zatvoru ova su djela spašena i ostala sačuvana zahvaljujući braći svećenicima B. Birtu i Đ. Golubiću, da bi potom bila predana i pohranjena u kapucinske arhive u Osijeku i Zagrebu. Logorske skladbe za orgulje o. Anzelma Canjuge, nastale u razdoblju 1947 – 52., bogat su i nepoznat dio Canjugine skladateljske ostavštine. Radi se o pet kajdanki, od kojih su četiri brižljivo čuvane u Osijeku i o njima se skrbio pater Zvonko Pšag – to su kajdanke označene autorovim rukopisom kao br. VII, VIII, X i XI. Kajdanka br. IX naknadno je otkrivena u arhivu Provincijalata Hrvatske kapucinske provincije sv. Leopolda Bogdana Mandića u Dubravi, u Zagrebu. Logorski orguljaški opus o. Anzelma impresionira kvantitetom i stručnošću skladatelja svećenika: od kantualnih kompozicija, zatim onih autohtono orguljaških formalno oblikovanih u duhu cecilijanskih ideja vodilja sve do vrhunca u ovom opusu. Radi se o skladbama Crkvena godina – 4 stavka za orgulje (u kajdankama od VIII. - X.) te o Missae u As-duru (kraj X. i XI. kajdanka), s tim da ovdje nedostaje završetak. Ova su logorska djela skladatelja svećenika o. Anzelma Canjuge svjedočanstvo teške borbe sakralne umjetnosti s ideologijom tadašnjeg vremena. Unatoč pokušaju da se zatru, danas su pred nama i otvaraju nam do sada nepoznato poglavlje hrvatske crkvene glazbene povijesti
PDF
