Cilj rada jest dobiti uvid u potrebe mladih koji su izašli iz alternativne skrbi. Istraživanje je provedeno u Zagrebu na uzorku od šesnaestero mladih. Potrebe sudionika su: potreba za povezanošću s ...drugima, formalnom podrškom, autonomijom, stambena i financijska pomoć, zaposlenje, učenje praktičnih vještina, informiranje mladih i pravo na olakšice. Istraživanjem je ispitano i na koji način se sudionici suočavaju s problemima: pozitivnim samouputama i kontrolom situacije, distrakcijom, traženjem socijalne podrške bliskih osoba, traženjem stručne podrške i izbjegavanjem suočavanja s problemima. Rezultati istraživanja se u mnogim područjima slažu s ranije provedenim istraživanjima u Hrvatskoj i svijetu, a najviše u području nezadovoljenih ili nedovoljno zadovoljenih egzistencijalnih potreba: dostatnim financijama, adekvatnim stanovanjem i stalnim i sigurnim zaposlenjem. Prostora za olakšavanjem i poboljšanjem života mladih nakon izlaska iz skrbi vidimo u unapređenju usluge posttretmana, socijalnog mentorstva te djelovanju Plana izlaska iz skrbi u izradi, kao i u praktičnoj primjeni.
The main aim of this paper is to gain insight into the needs of youth who have left alternative care in the social welfare system. The study was conducted in Zagreb on a sample of sixteen young people. The needs of the study participants are: the need for contact with others, formal support, autonomy, housing and financial support, employment, learning practical skills, access to information, and the right to benefits such as (financial) relief. It has also been examined how participants cope with problems: positive self-direction and control of the situation, distraction, seeking social support from significant others, seeking professional support, and avoiding problems. The results of this research are consistent with previous research in Croatia and around the world in many areas, especially in the area of unsatisfied or insufficiently satisfied existential needs: sufficient financial resources, adequate housing, and a stable and secure job. Opportunities to facilitate and improve the lives of young people after leaving alternative care are seen in the improvement of post-treatment services, social mentoring, and the creation of the "Plan for leaving alternative care" and its practical implementation.
Cilj: Cilj rada je utvrditi specifičnosti i stvarne potrebe, kao i mogućnosti za unaprjeđenje skrbi za starije osobe na području Grada Rijeke, oslanjajući se prvenstveno na javnozdravstvene i ...bioetičke aspekte. Ispitanici i metode: Ispitanici su podijeljeni u tri skupine: osobe starije životne dobi te formalni i neformalni pružatelji skrbi s područja Grada Rijeke. U svakoj skupini provedena je kvalitativna metoda fokus-grupe prema unaprijed određenom protokolu. Istraživanje je provedeno tijekom 2015. godine, a obuhvatilo je ukupno 40 ispitanika: osobe starije životne dobi (N = 12), formalni pružatelji skrbi (N = 14) i neformalni pružatelji skrbi (N = 14). Rezultati: Dobiveni rezultati prikazani su u objedinjenim kategorijama za odgovarajuće tematske cjeline: percepcija starije dobi, očekivanja i potrebe, korištenje lijekova, organizacija zdravstvene skrbi, korištenje modernih tehnologija te unaprjeđenje zdravlja. Rezultati su pokazali da postoji potreba razvijanja infrastrukture i metoda samopomoći u zajednici s ciljem unaprjeđenja kvalitete života osoba starije životne dobi i produljenja samostalnosti. Zaključci: Rezultati ukazuju na potrebu integracije zdravstvene i socijalne skrbi uz podršku lokalne zajednice Grada Rijeke s posljedičnim smanjenjem troškova skrbi i unaprjeđenjem kvalitete života i produljenja samostalnosti osoba starije životne dobi.
Aim: The aim of this study was to determine the specificities and real needs as well as the possibilities for care improvement of elderly in the City of Rijeka primarily through public health and bioethics perspectives. Subjects and methods: The examinees were divided into three groups: elderly, and formal and informal caregivers from the City of Rijeka. In each group, a qualitative focus group method was performed according to a predetermined protocol. The study was conducted during 2015 and included a total number of 40 examinees: elderly (N = 12), formal caregivers (N = 14) and informal caregivers (N = 14). RESULTS: Study results are shown in integrated categories for particular thematic issues: perception of ageing, expectation and needs, usage of medicines, organization of health care, usage of modern technologies, and health promotion. Results have shown that there is a need for further development of infrastructure self-management methods in community in order to improve the quality of life and prolongation of independence of the elderly. Conclusions: The results indicate the need for integration of health and social care with the support of local community of the City of Rijeka with consequent reduction of care costs and the improvement of the quality of life and extended independence of the elderly.
Onkologija predstavlja važan segment sveukupnoga hrvatskoga zdravstvenog sustava. Sama onkologija
jedna je od trenutačno najpropulzivnijih medicinskih struka te smo svakodnevno svjedoci ekspanzivnog ...rasta
novih modaliteta onkološkog liječenja. Ove činjenice nameću imperativ stvaranja onkološke mreže koja bi kao
zadatak imala standardiziranje onkološkog liječenja i osiguravanje dostupnosti novih modaliteta liječenja za sve
oboljele od zloćudnih bolesti, neovisno o njihovom mjestu boravka.¹ Hrvatska već ima prepoznate i definirane
regionalne onkološke centre u sklopu kliničkih bolničkih centara u Zagrebu, Rijeci, Osijeku i Splitu. Nasreću, u
Hrvatskoj postoji tradicija, stara nekoliko desetljeća, razvoja onkoloških centara u općim i županijskim bolnicama.
Poimence, to su neklinički onkološki centri u Županijskoj bolnici Čakovec, Općoj bolnici Dubrovnik, Općoj bolnici
Karlovac, Općoj bolnici Koprivnica, Općoj bolnici Pula, Općoj bolnici Slavonski Brod, Općoj bolnici Šibenik, Općoj
bolnici Varaždin i Općoj bolnici Zadar. Svrha ovoga istraživanja, provedenog u svim nekliničkim onkološkim
centrima
Hrvatske te korištenjem podataka Državnog zavoda za statistiku i Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje,
bila je uvidjeti kako je trenutno organizirana onkološka skrb u Republici Hrvatskoj i koja je uloga nekliničkih
onkoloških centara u liječenju bolesnika sa zloćudnim bolestima u Republici Hrvatskoj.
Bolnički dio sustava skrbi za psihičko zdravlje izložen je svim izazovima sigurnosti kao i drugi dijelovi bolničkoga zdravstvenog sustava, no mimo njih izložen je i dodatnim, jedinstvenim izazovima ...sigurnosti, od kojih je jedan svakako povezan s pružanjem skrbi za suicidalne bolesnike. Kao krajnja pojavnost kontinuuma suicidalnosti – samoubojstvo, posebice u bolničkom sustavu skrbi, može predstavljati valjani pokazatelj sigurnosti pružene skrbi. To prepoznaje i pravni okvir u Republici Hrvatskoj koji pokušaj samoubojstva i samoubojstvo razvrstava u neočekivani neželjeni događaj. Međutim, nastojanje sprječavanja (prevencije) samoubojstava i pokušaja samoubojstava bremenito je mnogobrojnim izazovima, a koje u ovom preglednom radu prikazujemo kroz nekoliko međusobno isprepletenih (pod)cjelina: procjenu i predviđanje suicidalnosti (to jest, opasnost od samoubojstva), prijam na bolničko liječenje, liječenje i nadzor tijekom bolničkog liječenja, otpust s bolničkog liječenja te daljnje praćenje po otpustu. Unatoč svim izazovima, sprječavanje samoubojstava je središnji izazov sigurnosti bolesnika u bolničkom sustavu skrbi za psihičko zdravlje.
Podići svijest među zaposlenima u djelatnosti zdravstva o neophodnosti očuvanja njihova zdravlja i njihove radne sposobnosti jer su ključni čimbenici za kvalitetu zdravstvene zaštite. U bazi podatka ...PubMed ključnim riječima health staff, health workers i quality of care te na stranicama Svjetske zdravstvene organizacije (engl. World Health Organization, https://www.who.int/), Svjetske medicinske udruge (engl. World Medical Association, https:// www.wma.net/), Europske unije javnih službi (engl. European Public Service Union, https://www.epsu.org/) i Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske (https://zdravlje.gov.hr/) pretraženi su podatci o zdravlju na radu osoba zaposlenih u djelatnosti zdravstva u kontekstu kvalitete zdravstvene zaštite koju pružaju. Praksa i u nas i u svijetu pokazuje kako rizici u zdravstvu po zdravlje i sposobnost za rad zaposlenih još uvijek nisu prepoznati na odgovarajući način niti se odgovorni prema zaštiti zdravlja odnose na odgovarajući način. I kako se prijetnja zarazom COVID-19 svladavala, dramatičnom je brzinom nestajalo zanimanje za stanje zdravlja i radne sposobnosti osoba zaposlenih na poslovima i u sustavu zdravstvene zaštite. Nacionalnim planom oporavka i otpornosti 2021. – 2026. u poglavlju o zdravstvu naglašava se da su ljudski resursi, stručni i posvećeni zdravstveni radnici i nezdravstveni djelatnici koji sudjeluju u pružanju zdravstvene skrbi i koji osiguravaju logističku podršku za nju najvažniji resurs našega zdravstvenog sustava, ali o očuvanju njihova zdravlja i podršci njihove radne sposobnosti nema ni riječi. U svrhu provedbe mjera zaštite zdravlja i sigurnosti na radu osoba zaposlenih u zdravstvu potrebno je dosljedno provoditi mjere specifične zdravstvene zaštite. Primarnu odgovornost za skrb o sebi snose sami djelatnici. Ako prepoznajemo vlastitu vrijednost kroz odnos prema sebi, možemo očekivati to i od drugih, možemo i zahtijevati od poslodavca.
članek osvetljuje vlogo lokalne skupnosti pri razvoju skupnostne skrbi na področju duševnega zdravja, kot jo vidijo tri skupine deležnikov: občinski uslužbenci (uslužbenci lokalnih ...skupnosti/upravnih subjektov), izvajalci v mreži programov in storitev za duševno zdravje ter uporabniki teh storitev. Gre za presečno študijo primera zdravstvene regije Novo mesto s kombinacijo kvantitativnih in kvalitativnih metod, s cilji oceniti sedanje stanje skrbi in ugotoviti, ali obstajajo razlike v razumevanju vloge lokalnih skupnosti pri razvoju skupnostne skrbi za duševno zdravje. Ugotovitve raziskave nakazujejo nekatere priložnosti za izboljšanje procesov skupnostne skrbi.
Uvod: Timski rad bitna je odrednica unutar holistiÄke medicine jer pruža oblik kvalitetnije zdravstvene skrbi za pacijenta. Cilj: Cilj istraživanja je utvrditi i identificirati utjecaj profila ...fizioterapeuta na provedbu timskog rada u fizioterapiji. Metode: Istraživanje je provedeno na uzorku od 66 ispitanika, od toga 33 fizioterapeutska tehniÄara i 33 prvostupnika fizioterapije. U svrhu istraživanja koriÅ¡ten je Upitnik efikasnosti timskog rada, Posinković (2003). Rezultati i rasprava: Fizioterapeuti starije kronoloÅ¡ke dobi i s većim radnim iskustvom pokazuju tendenciju negativnog vrednovanja indikatora timskog rada mjerenih spomenutim upitnikom. Fizioterapeutski tehniÄari negativno vrednuju komunikaciju i sustav pritužbi, dok prvostupnici fizioterapije negativno vrednuju kompetentnost obavljanja zadataka. ZakljuÄak: Radni staž, dob, stupanj obrazovanja i mjesto zaposlenja su varijable koje moduliraju percepciju timskog rada unutar ispitanog uzorka fizioterapeuta.
PROVIDING SOCIAL SERVICES TO CHILDREN WITH DEVELOPMENTAL DISABILITIES: THE ROLE OF A SOCIAL WORKER EMPLOYED IN A SOCIAL WELFARE INSTITUTION The aim of this paper is to present social worker’s job in ...social facility for children with developmental disabilities. The work of a social worker is described through its parts: work with users, work with user’s families, cooperation with various formal support providers, counselling, and finally social worker as a member of the professional team. These parts of the work are described and problematized. In the last part of this paper, the most common problems faced by social worker in his daily work are problematized. Key words: social work with families of children with developmental disabilities; social work in social facilities; social worker job description
Otpornost obitelji višedimenzionalan je koncept čije razumijevanje predstavlja trajni istraživački i profesionalni izazov. Stoga je cilj ovog rada steći uvid u obilježja otpornosti obitelji u riziku ...čije dijete manifestira probleme u ponašanju i intervencija koje ju potiču iz perspektive stručnjaka koji svakodnevno rade s takvim obiteljima. U istraživanju je sudjelovalo 11 stručnjakinja koje rade u centru za socijalnu skrb ili nevladinim organizacijama u području socijalne skrbi. Podaci su prikupljeni metodom fokusne grupe, a analizirani primjenom tematske analize. Rezultati pokazuju da stručnjakinje prepoznaju višestruku rizičnost i složenost rada s ovim obiteljima. Otpornost obitelji vide kao relacijski konstrukt i nemaju jedinstveno stajalište kako ga konceptualizirati. Kao ključna obilježja intervencija koje potiču otpornost obitelji ističu usmjerenost na pozitivne snage te sustavni, pravovremeni, umreženi i sveobuhvatni intervencijski pristup. Naglašavaju kako postojeći sustav ima određene ranjive točke koje rezultiraju time da je sustav ponekad obiteljima dodatni čimbenik rizika. Doprinos rada očituje se u razmatranju obilježja intervencija za obitelji u riziku i konstrukta otpornosti obitelji čije dijete manifestira probleme u ponašanju.
U ovom radu prikazana su promišljanja o superviziji u području zaštite djece u kontekstu suvremenih određenja, pristupa i modela supervizije u psihosocijalnom radu. Potreba (re)konceptualizacije ...supervizije u području skrbi za djecu sve je izraženija u posljednjih 15 godina i rezultirala je razvojem novih modela supervizijskog rada u svijetu. Opisani su najznačajniji modeli kao što je novozelandski model grupne konzultativne supervizije, australski integrirani model supervizije u skrbi za djecu, kanadski model kliničke supervizije slučajeva zaštite djece te američki integrirani model supervizije skrbi za djecu. Analiza pokazuje da im je zajedničko da (1) postoji snažna predanost korištenju supervizije stručnjaka koji rade u zaštiti dobrobiti djece u brojnim zemljama, (2) supervizija je jedan od ključnih alata u postizanju kvalitete usluga djeci i obiteljima u riziku te (3) je unapređivanje znanja i osnaživanje stručnjaka/pomagača ključna komponenta supervizijskog rada. Polazeći od suvremenih međunarodnih trendova, ali prvenstveno od potreba našeg sustava socijalne skrbi za unapređenjem supervizije u ovom području, u ovom radu je po prvi put cjelovito prikazan razvoj i model metodske supervizije u zaštiti dobrobiti djece. S obzirom da su iskustva pokazala da model metodske supervizije nadilazi superviziju u zaštiti dobrobiti djece i ima obilježja zaokruženog generičkog modela supervizije, opisana su i temeljna načela ovog modela koji se može primijeniti i u drugim područjima provođenja psihosocijalnih intervencija.
PDF
