Rad pokušava odgovoriti na pitanje mogu li se varijante imenskog člana u pograničnim nar-ječjima slovenskog jezika uz granicu sa Austrijom te u drugim narječjima slovenskog jezika smatrati rezultatom ...jezičnih kontakata između njemačkog i slovenskog jezika. Uspoređuju se ostali oblici imenskih članova u nekoliko drugih slavenskih jezika, a nakon teoretskog dijela, koji daje usporedbu funkcija članova u slovenskim narječjima i u njemačkom jeziku, slijedi analiza jezičnog materijala na narječju. Bavljenje ovom temom otvara nova područja za dal-jnja istraživanja.
U radu su prikazani refleksi praslavenskih naglasnih tipova imenica a-deklinacije u mjesnom govoru Dolnje i Gorenje Mraševo, koji pripada skupini dolenjskih narječja slovenskoga jezika. Opisan je i ...naglasni sustav navedenoga govora s naglaskom na nizu oblika u kojima se pojavljuje postpraslavenski novi cirkumfleks. Povijesnojezična analiza naglasnih tipova imenica a-deklinacije donosi neke važne spoznaje za naglasni sustav slovenskoga jezika. U govoru dolazi do analognoga podudaranja samoglasnika praslavenskoga naglasnog tipa a, s imenicama praslavenskoga naglasnog tipa b i to refleksa imenica s praslavenskim dugim samoglasnikom u jedinom/zadnjem slogu osnove, što je posljedica prenošenja naglaska na dužinu. Novost predstavlja analogija u instrumentalu množine. Kod nekih je imenica praslavenskoga naglasnog tipa c očuvano povlačenje cirkumfleksa na dužinu uz proklitike (mr. na glàːvo, na nùːge). Došlo je također i do podudaranja imenica praslavenskoga naglasnog tipa b, koje imaju u jedinom/zadnjem slogu osnove praslavenski kratki samoglasnik ili poluglas, s imenicama praslavenskoga naglasnog tipa c, koje imaju u jedinom/zadnjem slogu osnove praslavenski kratki samoglasnik ili poluglas.
Centar za slovenski jezik kao drugi/strani} djeluje u sklopu Odsjeka za slovenistiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Ljubljani. On je središnja slovenska ustanova koja razvija cjelokupnu ...infrastrukturu za postizanje, provjeravanje i potvrđivanje znanja slovenskog jezika kao drugog/stranog. Ima pet programa: 1.\ Seminar slovenskog jezika, literature i kulture (od 1964.\ godine), 2.\ Simpozij Razdoblja namijenjen istraživačima slovenskog jezika, literature i kulture u Sloveniji i inozemstvu, 3.\ Slovenski na stranim sveučilištima, koji sudjeluje s 50 sveučilišta u svijetu, 4.\ Tečajevi slovenskog organiziraju tečajeve, posebice u Sloveniji, 5.\ Ispitni centar, provodi vanjsko provjeravanje jezičnoga znanja i brine se o cjelokupnom sustavu certificiranja znanja slovenskog kao drugog/stranog jezika. Osim navedenih programa djelatnost Centra povezuju i programi Obrazovanje, koji organizira raznovrsne oblike seminara za učitelje i lektore te testatore slovenskog kao stranog jezika te im nudi odgovarajuću stručnu i obrazovnu potporu, te Izdavaštvo, koje se brine o tisku udžbenika, priručnika i drugih materijala u sklopu djelatnosti Centra. Centar sudjeluje u raznim domaćim i stranim projektima, a osim toga u sklopu njega istražuju se brojne teme vezane za slovenski kao drugi/strani jezik.
UČITELJ - JAVNI GOVOREC Župančič, Ana Aleksandra; Župančič, Zdravko
Govor,
09/2003, Letnik:
20, Številka:
1-2
Web Resource
Odprti dostop
“U školi učim o strahu, o strahu od javnog nastupa! Nikad prije nisam spoznao taj strah.“, riječi su jednog od polaznika tečaja. Nastavnik je taj koji me potiče na slušanje. Nastavnik upravlja ...glavnom niti i uči me da je prigrlim! Govor je nastavnikovo osnovno sredstvo, a glas je njegov alat. Svaki glas može biti upečatljiv pod uvjetom da je miran i njegovan. Svaka riječ ispunjena je osjećajima koje zaslužuje. Slušačevo razborito uho može čuti poruku i preslikati je na paletu emocija, koja nijansira slušačevu svijest. Živa izvedba u slušačevu mozgu oživljava govor. Teacher you are the citizen of the world (Nastavniče ti si građanin svijeta). Mudar nastavnik je učenik svoga učenika. Samo učenici mogu nastavniku dati svježa znanja. Kakva korist od znanja koje ne možemo obznaniti? Ipak, da bismo progovorili trebamo snagu volje. Istina je da je govorenje plemenita vještina. Međutim, upravo je slušanje pravi razlog za govorenje. Sjeme počinje rasti tek kad padne na tlo. Opstat će samo one škole koje nude primjenljivo, svježe i moderno znanje. Samo one škole koje su sposobne prodati svoje prodavače - nastavnike i njihove vrijednosti. Svi smo mi talentirani. Govorimo zbog našeg urođenog kreativnog nagona za govorom. Jučer je samo sjećanje a sutra je samo vizija. Ali dobro proživljeno danas čini svako jučer sretnim sjećanjem a svako sutra vizijom nade. Zato govori dragi nastvniče, govori strastveno.
Jan Baudouin de Courtenay's description of the acoustics & articulation of muffled vowels in the Rezia Valley dialect (Opyt fonetiki rezyanskikh govorov An Essay in the Phonetics of the Rezian ...Dialects, Warsaw: Wende, 1875) is found to be unusual. Its accuracy is reexamined, & in particular (1) the acoustic impression of muffledness, (2) the visible lowering of the larynx, (3) throat tenseness, & (4) tongue tip position. Although (1) is found to be only a secondary feature, (2) & (4) to be not observable, & (3) demonstrable by means of laboratory instrumentation but for now "must be put aside as too difficult to prove or disprove," Courtenay's description is judged to be plausible if viewed from a diachronic perspective & subjected to detailed instrumental testing. 29 References. Modified HA
Rad se bavi uporabom prostornih prijedloga s PREDMETOM RADNJE u engleskom i slovenskom. Taj pojam odnosi se na orijentir u funkcionalnoj relaciji s trajektorom pri čemu je trajektor uključen u ...normalnu uporabu orijentira (kao u frazi the man at the wheel). U engleskom se funkcija predmet radnje obično signalizira prijedlogom at. U radu se pokazuje da za at u slovenskome nema direktnoga ekvivalenta, nego postoje tri mogućnosti sa specifičnijim značenjima: za (behind), na (on) i pri (by). Rad ukazuje na relativno nisku pojavu slovenskoga pri u usporedbi s engleskim at, te se tvrdi da je at vezan za funkciju, a pri je prvenstveno prostorni prijedlog. Na funkciju predmet radnje u slovenskome obično ukazuje za, jer podrazumijeva usmjerenost trajektora prema strani orijentira inherentno vezanoj uz njegovu funkciju. U radu se također ističe da iako leksičko značenje prijedloga može igrati ulogu pri oslanjanju na njega kao više ili manje pouzdanog indikatora funkcionalnog odnosa, funkcionalna uloga orijentira ostaje specificirana pragmatički te se može izvesti samo iz konteksta.
Slovenski se govoreni književni jezik u svom sadašnjem obliku počeo stvarati tek u drugoj polovici 19. stoljeća s raspravama o "parlamentarnom" jeziku. Prije toga je slovenski javni govor postojao u ...više dijalektalnih oblika. Oblikovanjem književnog jezika trebalo je stvoriti jezik koji bi bio blizak većini Slovenaca, pa su uz uvođenje novih oblika u staru kranjsku osnovu književnog jezika kao izvor uzeta djela slovenskih protestantskih pisaca Primoža Trubara i Jurijci Dalmatina. Iz toga (a i iz utjecaja pisanog jezika) djelomično proizlaze problemi izgovora suglasnika i </> ispred konsonanta ili pauze, izgovor suglasnika s obzirom na zvučnost, te izgovor vokala pisanih s i . Postoje i stalni problemi s prozodijom slovenskoga književnog jezika, najviše u mjestu i tipu naglaska riječi (tonematski izgovor). Uz sve to slovenski je književni jezik izložen različitim utjecajima stranih jezika, što uzrokuje nove izazove za normiranje govornog književnog jezika. Danas je to najviše utjecaj engleskog jezika, a s tim u vezi fonološko prilagođavanje engleskih riječi slovenskom književnom jeziku.
Prvi dio članka opisuje značajke grupiranja učenika prema sposobnostima i učinak grupiranja na ishode učenja, važnost diferencijacije i individualizacije nastave, kao i njihove prednosti i ...ograničenja. Drugi dio članka prikazuje rezultate istraživanja kojim su se pokušale ispitati organizacijske značajke grupiranja prema sposobnostima u Slovenskom jeziku i Matematici u slovenskim osnovnim školama, skrenuti pozornost na ulogu društvenokulturnog okruženja na podjelu učenika prema sposobnostima i analizirati uspjeh na državnoj maturi učenika grupiranih prema sposobnostima s jedne strane i učenika iz heterogenih skupina s druge strane. Istraživanjem je obuhvaćeno 1,454 učenika devetih razreda iz 41 slovenske osnovne škole. Rezultati su pokazali da se u otprilike tri četvrtine škola provodi obrazovanje prema sposobnostima; većina škola nudi nastavu diferenciranu prema tri, a ostale prema dvije razine težine.
Ocjene učenika i društveno-kulturno okruženje imaju značajnu ulogu u rangiranju učenika prema razinama. Rezultati su pokazali srednju do visoku statističku korelaciju između učeničkih razina u Matematici i Slovenskom jeziku s jedne strane te obrazovanja njihovih majki i očeva kao i njihove prosječne ocjene iz Slovenskog jezika i Matematike u 7., 8. i 9. razredu s druge strane. Dobiveni rezultati pokazuju da društveno okruženje značajno utječe na uspješnost učenja kod učenika. Osim toga, istraživanje je pokazalo da grupiranje prema sposobnostima može biti djelotvorno samo ako učitelji usklade metode poučavanja i učenja, kao i materijale prema svakoj individualnoj razini učenika.
