U radu se analizira pjesnički jezik Stipe Cvitana, hrvatskoga čakavskoga pjesnika iz Slovenije. Cvitanov je pjesnički jezik temeljen na njegovu rodnom tribunjskom idiomu, koji pripada južnočakavskomu ...ikavskomu dijalektu čakavskoga narječja. Budući da je čakavski tribunjski idiom u stanovitoj mjeri pod utjecajem novoštokavskoga ikavskoga dijalekta, taj se utjecaj prepoznaje i u Cvitanovu pjesničkom jeziku. Analizira se i utjecaj slovenskoga jezika na Cvitanov čakavski pjesnički izričaj, a također i utjecaj normiranoga hrvatskoga književnoga jezika. Analiza je provedena na svim jezičnim razinama.
U članku je riječ o sklonidbi i naglasku imenica srednjega roda o-sklonidbe u mjesnom govoru sela Jevšček pokraj Livka (općina Kobarid, Slovenija), koji pripada nadiškomu dijalektu slovenskoga, i to ...sa sinkronijskoga i dijakronijskoga aspekta. S aspekta jezikoslovnoga opisa prikazani su nastavci i njihova distribucija s obzirom na osnovu te naglasni tipovi i njihove paradigme. U jezičnopovijesnome dijelu određuje se povijesni izvod pojedinih nastavaka i naglasnih tipova. Opisani oblici i naglasni sustav postavljaju se u širi slovenski i slavenski kontekst.
U komunikacijskome pristupu učenju/nastavi jezika dvije su mogućnosti provjeravanja jezičnoga znanja: neformalno − u komunikaciji s izvornim govornicima (posebno ako je riječ o drugome jeziku) ili ...formalno − jezičnim testiranjem. Zbog novih društvenih potreba sredinom 90-ih godina prošloga stoljeća potonjoj smo temi pristupili na Odsjeku za slavistiku Filozofskog fakulteta u Ljubljani. Nakon teorijskoga okvira o mjerenju jezičnoga znanja (riječ je o karakteristikama jezičnih testova i konceptu autentičnosti u testiranju) u radu se predstavlja jezično testiranje za slovenski jezik u sklopu Centra za slovenski kao drugi/strani jezik i jezično testiranje za hrvatski jezik u sklopu Odsjeka za slavistiku. Naša iskustva, a naročito iskustva Centra za slovenski jezik kao drugi/strani, koji na tom području ima 15-godišnju tradiciju, mogu biti od velike pomoći pri uspostavljanju državnog sustava certifi ciranja hrvatskog jezika kao stranog/drugog.
PROSTIRANJE KAJKAVŠTINE U PROŠLOSTI Mijo Lončarić
Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje,
01/1995, Letnik:
21, Številka:
1
Journal Article
Recenzirano
Odprti dostop
Iznose se pretpostavke o prostiranju kajkavštine prije velikih migracija u 9. i 10. te nakon 15. stoljeća. Pretpostavljaju se odnosi sa slovačkim i slovenskim jezikom te čakavskim i štokavskim ...narječjem.
Nakon raspada zajedničke države i stvaranja dviju samostalnih država Republike Slovenije i Republike Hrvatske u jednom je razdoblju nakon 1991. godine došlo (i zbog rata na teritoriju Hrvatske) do ...smanjenja jezičnih (gospodarskih i društvenih) kontakata. Slovenija se više otvorila Zapadu, engleski je kao globalni jezik postao još važniji, a i zbog tehnološkog razvoja a i zbog novih medija (Internet, TV…). Srpskohrvatski, odnosno hrvatski jezik bio je i zbog nekadašnje (neformalne) privilegiranosti postavljen djelomično u drugi plan. Sada su to dva službena jezika susjednih suverenih država te je zbog toga dobro poznavanje i kvalitetno “poučavanje” jezika za obje jezične skupine još značajnije – i slavensko zajedničko porijeklo mora ponovno dobiti (ili je već dobilo) pozitivnu konotaciju, što je zanimljivo i za lingvistička (slavistička) istraživanja. U ovom članku bile su analizirane istovjetne i različite fonetske (akustičko-artikulacijske) pa i fonološke osobine segmentne i suprasegmentne razine koje su se najviše istaknule u snimci hrvatskih studenata kojima slovenski nije prvi (materinji) jezik (snimljeno na Odsjeku za fonetiku u Zagrebu u studenom 1997). Središnji dio ovog članka je kontrastna analiza akustičke strane vokala u slovenskom i hrvatskom jeziku.
