Ovaj se članak ograničava na promatranje temeljnih značenja i funkcija stida iz jedne čisto moralnoteološke perspektive. Budući daje riječ o vrlo složenoj temi ifenomenu, autor nastoji prije svega ...definirati sam pojam stida i time barem približno naznačiti njegovu vrijednosnu i sadržajnu komponentu. Osvrće se potom na njegovo često reducirano razumijevanje tjekom povjesti, ističući posebno stalnu težnju, gotovo potrebu, da ga se s jedne strane radikalno niječe, a s druge strane neumorno afirmira Upravo ta oprečna nastojanja i stavovi prema stidu, kako u povijesti tako i danas, nukaju autora na otkrivanje njegovih temeljnih zadaća i funkcija, pitajući se pritom jesu li one zaista pozitivne ili negativne, konstruktivne ili destruktivne, na korist osobi i društvu ili su na njihovu štetu? Ambivalentnost stida i mogućnost njegova falsificiranja potiču na moralnu prosudbu onih pona.šanja koja redovito nazivamo “povredama stida”. U zakjučnom djelu rada autor se dotiče sasvim načelno i panoramski određenih pitanja i dilema koji se najčešće dovode u svezu s pojmom stida.
Ovaj članak bavi se percepcijom starijih osoba u finskoj agrarnoj kulturi u razdoblju od ranog do sredine 20. stoljeća. Posebnu pažnju posvećuje se načinu na koji se spolnost i tjelesnost starijih ...žena definira u humorističnoj usmenoj tradiciji. Građa za ovaj članak temelji se na arhiviranim anegdotama o starosti i spolnosti. Feministička kulturna gerontologija i folkloristički uvidi korišteni su kao teorijska podloga članka. Lik stare žene u tekstu se pojavljuje kao iznimno složen spolni akter čiji su tijelo i spolnost vidljivi i ne prikrivaju se u anegdotama.
Biblijski govor o stidu započinje spomenom njegova izostanka. Prema Post 2, 25 čovjek i njegova žena stvoreni su i živjeli goli, ali nisu osjećali stida. Tim rječima Biblija izražava odnos potpune ...otvorenosti i ničim neporemećene komunikacije između čovjeka i žene. Taj odnos promijenjenje kršenjem Božje zabrane jedenja sa stabla spoznaje dobra i zla, na što je čovjeka, odnosno ženu nagovorila lukava zmija koja se pokazuje Božjim protivnikom.
Nakon grijeha međusobni su odnosi poremećeni te čovjek i žena jedno pred drugim, kao i pred Bogom ne mogu bez stida stajati goli. Budući da stid opterećuje, a često i onemogućuje komunikaciju, taj problem rješava se odjećom. Ono što je prije grijeha značilo biti gol i ne osjećati stida., nakon grijeha ostvaruje se odijevanjem odjeće koju Bog daje čovjeku.
Program zdravstvenog odgoja u školi temelji se na holističkom poimanju zdravlja, koje obuhvaća očuvanje zdravlja i kvalitete života, humane odnose među spolovima i ljudsku spolnost, prevenciju ...ovisnosti, kulturu društvene komunikacije i prevenciju nasilničkog ponašanja, navodi se u uvodnoj riječi kurikuluma. No je li tomu baš tako s obzirom na to da se aktualni program spolnog odgoja u hrvatskim školama temelji na programu cjelovite seksualne edukacije prema već postojećim model-programima u zemljama Sjeverne i Zapadne Europe. Program o kojemu je ovdje riječ promiče pozitivne (liberalne) stavove prema seksualnosti općenito, što podrazumijeva otvorenost i prihvaćanje svih oblika seksualnog ponašanja, kao i spolne/rodne ravnopravnosti te uvažavanja spolnih prava seksualnih manjina. Autori ovog programa u Hrvatskoj pozivaju se na neke međunarodne institucije. Imaju li sve te organizacije neki osobni interes u borbi za opće dobro? Mnoge feminističke i homoseksualne udruge s oduševljenjem su dočekale i podržale kurikulum 4. modula zdravstvenog odgoja u školi. Zašto? Razlozi uvođenja kurikuluma zdravstvenog odgoja u školi daleko nadilaze one o nepravilnoj i nezdravoj prehrani, pretilosti predškolske i školske djece te o seksualnoj neinformiranosti adolescenata i rapidnom širenju spolno prenosivih bolesti. Posrijedi su zapravo duboko isprepleteni društveni i vanjskopolitički utjecaji povezani s transformacijama i strujanjima u Europi i svijetu. Autorica ovog članka pokušava pronaći odgovore na mnogobrojna pitanja koja se vješto prikrivaju općim ishodima kurikuluma zdravstvenog/spolnog odgoja u školi.
Tema je ovog rada ljudska spolnost koju današnja teologija
shvaća kao način naše opstojnosti. Kao takva ona je strukturalna
dimenzija osobe, znak i mjesto otvaranja, susretanja, dijaloga,
...komunikacije i jedinstva među osobama. Spolnost je životna
snaga koja obuhvaća, uvjetuje i utječe na svaki osobni čin u
svakom trenutku života i ne djeluje samo na jednom području ili
vremenskom razdoblju, već predstavlja bit i žarište života.
U drugom dijelu autor istražuje filozofske stavove o ljudskoj
spolnosti kroz povijest. U svijetu kršćanske kulture spolnost se,
uglavnom, definirala prema svojem glavnom cilju, tj. reprodukciji.
Danas postoje četiri glavne koncepcije seksualnosti. Seksualnost
je izrazito svrhovita i služi reprodukciji, ona je bitno vrsta osobne
ljubavi, ona je osebujan način govora tijela i ona je izvorište
posebnog užitka.
U trećem dijelu autor nas ukratko upoznaje s poviješću spolnog
odgoja i naglašava kako i Katolička crkva poslije II. vatikanskog
koncila ulazi u dijalog s modernim odgojnim znanostima, te u
svojim postavkama i dokumentima zagovara i promiče spolni
odgoj.
U četvrtom dijelu autor govori o osnovnom odgoju, tj. o odgoju
moralnog osjećaja i afektivnosti. Da bi se postigao puni spolni
odgoj valja razviti moralni osjećaj koji je trostruk: osjećaj za etički
život, osjećaj za slobodu i osjećaj za odgovornost.
Uvod: Spolno prenosive bolesti ili spolno prenosive infekcije već su dulje vrijeme globalni javnozdravstveni problem zbog epidemijske proširenosti, mnogobrojnih komplikacija i golemih troškova koje ...zdravstveni sustav i pojedinci izdvajaju za njihovo liječenje. Iz godine u godinu, unatoč naporima zdravstvene i pedagoške struke broj oboljelih i dalje raste. Cilj istraživanja bio je ispitati zdravstvene djelatnike o spolnosti (navike, stupanje u prvi spolni odnos, metode kontracepcije) i znanje o spolno prenosivim bolestima. Ispitanici i metode: U istraživanje je uključeno 40 ispitanika (39 žena i 1 muškarac) u dobi od dvadeset do šezdeset godina. U tu svrhu konstruiran je upitnik koji se sastojao od 32 pitanja kako bi ispitanici bez dvojbe mogli anonimno rješavati anketu, s obzirom na to da je spolnost i spolni odnos nešto što u svakoj osobi izaziva nelagodu i nerado o tome govori. Rezultati: Istraživanje je pokazalo kako zdravstveni djelatnici imaju dobro znanje (preko 60% točnih odgovora) o spolno prenosivim bolestima, putovima prijenosa, te načinima zaštite. Zaključak: Zbog činjenice da je spolni dodir jedan od neizbježnih kontakta među ljudima, spolno prenosive bolesti će biti uvijek prisutne. Stoga treba naglasiti potrebu sveobuhvatne, kontinuirane i sustavne edukacije mladih, ali i cijele populacije o važnosti brige za vlastito zdravlje.
U radu se istražuje odrasli pogled na dječju književnost kroz vizuru članka „From Kiddie Lit to Kiddie Porn“ Erica Tribunelle (2008), koji propituje implikacije dječje spolnosti analizirajući djela ...Chrisa Kenta tj. njegovih parodija romana The Coral Island Koraljni otok R. M. Ballantynea i Tom Brown’s Schooldays Školovanje Toma Browna Thomasa Hughesa. Preuzima se Kincaidov nazivak ‘djecoljublje’ (child-loving) i razmatraju implikacije različitih vrsta ‘djecoljublja’ na tragu istraživanja te pojave u dječjoj književnosti i književnosti za mladež. Romani Nothing Ništa Janne Teller, Postcards from No Man’s Land Razglednice iz ničije zemlje Aidana Chambersa i Sold Prodana Patricie McCormick poslužili su kao primjeri na kojima se utvrđuje kako se odrasli pogled usmjerava na dječju spolnost koja je neprihvatljiva konstruiranoj kulturi dječje nedužnosti i čednosti, pri čemu je onda taj pogled odvraćen, upleten ili sjetan. Oslanjajući se u analizi pogleda na radove Laure Mulvey (1999) i Clifforda Manlovea (2007) određuju se razine ‘djecoljublja’ i sjetnih idealizacija te se pokazuje da odrasli pogled usložnjava žudnju za djetetom, nedužnošću, ali i prošlošću.
U ovom su radu predočeni diskursi o temi spolnosti iz hrvatske proze devetnaestoga stoljeća. Iz te je građe bilo moguće iščitati kako su funkcionirale tradicijske društvene forme i kako su se u ...procesu modernizacije počele urušavati.
Imajući u vidu odredbu kanona 1095 br. 3 crkvenog zakonika na snazi, prilog propituje poremećaje hranjenja (posebno anoreksiju i bulimiju nervozu) kao moguće razloge za nevaljalost sakramentalne ...ženidbe zbog njihove psihopatološke valentnosti. U tu se svrhu podastire fenomenologija poremećaja hranjenja, komorbitet s drugim poremećajima i reperkusije na ukupno stanje osobe. Poremećaji hranjenja, uz biološki supstrat, pokazuju obitelj i društvo kao značajne čimbenike rizika. Njihova težina omogućuje valjane indikacije za prosudbu, kako poremećaji hranjenja mogu supstancijalno umanjiti sposobnost osobe na paritetni odnos među supružnicima, stvaraju smetnje u spolnom identitetu i ophođenju sa spolnošću, otežavaju spremnost i sposobnost na roditeljstvo, kao i za brigu i odgoj potomstva. Uz reperkusije na crkvenu kanonsku praksu, prilog želi potaknuti veću senzibilnost za ovu problematiku u pastoralu sakramenta ženidbe.
PDF
