Imajući u vidu odredbu kanona 1095 br. 3 crkvenog zakonika na snazi, prilog propituje poremećaje hranjenja (posebno anoreksiju i bulimiju nervozu) kao moguće razloge za nevaljalost sakramentalne ...ženidbe zbog njihove psihopatološke valentnosti. U tu se svrhu podastire fenomenologija poremećaja hranjenja, komorbitet s drugim poremećajima i reperkusije na ukupno stanje osobe. Poremećaji hranjenja, uz biološki supstrat, pokazuju obitelj i društvo kao značajne čimbenike rizika. Njihova težina omogućuje valjane indikacije za prosudbu, kako poremećaji hranjenja mogu supstancijalno umanjiti sposobnost osobe na paritetni odnos među supružnicima, stvaraju smetnje u spolnom identitetu i ophođenju sa spolnošću, otežavaju spremnost i sposobnost na roditeljstvo, kao i za brigu i odgoj potomstva. Uz reperkusije na crkvenu kanonsku praksu, prilog želi potaknuti veću senzibilnost za ovu problematiku u pastoralu sakramenta ženidbe.
Ovaj rad Je pregled spolnih običaja i braka u širokom
povijesnom i antropološkom okviru; bavi se i različitim shvaćanjem
spolnosti i položaja žene u braku i društvu, te pojmom braka
pri čemu se ...naziru dvije skupine shvaćanja: zapadna, koja obseže
Europu i Bliski istok, i dalekoistočna. Posebna pozornost posvećuje
se ljevici i njezinim shvaćanjima braka i emancipacije žene, koja
se slično kao i homoseksualizam opisuje kao oblik opozicije
europskome konzervativizmu i etatizmu XIX. stoljeća s lijevih
polazišta.
Analizirajući sadržaje odgojnog rada bl. Ivana Merza, možemo ih svrstati u dva područja: teološko-eklezijalne teme i teme iz kršćanskog morala. Kao prvi sadržaj iz prve skupine jest Krist Spasitelj u ...euharistiji kojemu želi privesti što više mladih inzistirajući na sakramentalnom životu u njihovu odgoju. Tu je potom velika tema Crkve koju obrađuje u svim vidovim i nijansama prikazujući njezinu spasiteljsku ulogu i za cijelo čovječanstvo i za svakog pojedinca. Liturgija, Marija i dokumenti crkvenog učiteljstva jesu ostala tri velika sadržaja njegovoga odgojnog rada s mladeži. Na drugom velikom području kršćanskog morala bl. Ivan Merz obrađuje, provodi i promiče ove sadržaje u radu s mladima: obranu moralnih načela, čistoću, ljubav, spolnost, modu, ples, sredstva komunikacije (tisak, film). Obrađuje i tematiku glazbe među mladima, tjelesni odgoj, a dobar dio svojega teoretskog rada posvećuje politici i političkom djelovanju katolika. Govori i o pravom rodoljublju, a posebnu pozornost posvećuje ženskom pitanju - bori se za dostojanstvo žene, za njezin položaj u društvu i za njeno uključenje u apostolski rad. Promatrajući njegov odgojni rad s gledišta sadržaja, uvjeravamo se da je bl. Merz zahvatio cjelovita čovjeka u njegovu vjerskom, moralnom i društvenom vidu želeći u mladom čovjeku izgraditi potpunu i zrelu ljudsku i kršćansku osobnost.
U ovom radu autor analizira fenomen homoseksualnosti,
pokušava odrediti njezin pojam i vrste te pronaći uzroke, ukazuje
na njezino povijesno postojanje u raznim društvima, na današnje
agresivno ...širenje homoseksualnosti kao opravdanog stava i donosi
moralnu prosudbu Katoličke crkve. Naglasivši najprije osnovne
istine o spolnosti i spolnom identitetu, u prvom dijelu se ispituje
fenomenologija homoseksualnosti i pokušava joj se dati odrednica.
Potom se utvrđuje njezina opstojnost u povijesti u svim poznatim
društvima i njezino naglo i brzo širenje u današnjem sekulariziranom
društvu, kao i borba "gay-udruga" da se homoseksualno
ponašanje prizna sasvim normalnim u društvu i u Crkvi. U drugom
dijelu autor iznosi moralnu prosudbu kršćanstva i Crkve.
Služeći se analitičkom metodom, autor ističe da su sva
društva i kulture u povijesti poznavale fenomen homoseksualnosti,
posebice grčko društvo, davale mu različita imena, ali je tek
krajem devetnaestog stoljeća započelo znanstveno istraživanje i
tumačenje, no fenomen je do danas ostao neprotumačiv.
Krajem dvadesetog stoljeća homoseksualnost se počela
smatrati normalnom seksualnom orijentacijom i želi ju se
izjednačiti s onom heteroseksualnom. U mnogim zemljama su
doneseni zakoni o zabrani diskriminacije na temelju seksualne
orijentacije, zakoni koji omogućuju registriranje partnerstva
osoba istoga spola. I u Hrvatskoj je takvo ozakonjenje u proceduri.
Kršćanstvo je homoseksualno ponašanje uvijek smatralo
moralnim neredom i, dosljedno tome, grijehom, ali Katolička crkva
nikada nije proganjala homoseksualce.
Ponukana zbivanjima u današnjem svijetu, a pod pritiskom i
nekih "kršćanskih" homoseksualnih udruga, Katolička crkva je preko Zbora za nauk vjere i u svome "Katekizmu Katoličke Crkve"
ponovno iznijela svoj moralni sud o homoseksualnosti i smatra ga
teškim moralnim neredom i grijehom ako se vrše homoseksualni
čini.
Crkva, međutim, ne osuđuje homoseksualnu sklonost te
poziva svoje pastoralne djelatnike da prema takvim osobama
budu puni razumijevanja i da im posvete posebnu brigu.
Kako nadvladati jaz između katoličkog morala i etosa vjernika, između onoga što vjernici uzimaju kao moralno odnosno nemoralno i onoga kako toj razlici pristupa katolički moral? Crkveni se nauk, iako ...pretendira biti univerzalan, teško nosi s modernim izazovima koje pred njega stavljaju moderna kultura i stil življenja današnje obitelji. Sociološka istraživanja provedena posljednjih godina u Hrvatskoj moraju poslužiti kao podloga teološkom promišljanju. Ona ukazuju na sve brojnije zahtjeve oko novog načina pravnog reguliranja nekih temeljnih tradicionalnih vrijednosti. Na taj način crkveni moralni nauk postupno gubi i onu minimalnu potporu koju je u pravu i u državi tijekom povijesti imao i kada se na vrijednosti koje brani crkveni nauk gledalo kao na društvu potrebne vrijednosti. To ima velik utjecaj na poimanje modernog kršćanina glede spolnosti i prokreacije, važnosti braka i obitelji te pobačaja. Stoga se s pravom postavlja pitanje potrebe svojevrsnog društvenog konsenzusa oko nekih temeljnih vrijednosti. U Hrvatskoj je to utoliko problematično ukoliko se oko nekih temeljnih postavki događa raskorak između usmjerenja koja proizlaze iz javnog mnijenja i političkih odluka te zakonodavstva. Nova evangelizacija i novi moral zahtijevaju da se sve vrijednosti antropološki utemelje, da se više uvažava zakon postupnosti te da u moralnim postavkama sve veću ulogu ima kulturalna dimenzija.
Godine 1997. provedeno je istraživanje na manjem uzorku studentica Sveučilišta u Zagrebu (N = l 14). Cilj istraživanja bio je ispitati koja sredstva i metode kontracepcije studentice koriste, koji su ...im izvori informacija o kontracepciji te kakva je povezanost nekih socio-kulturnih i ekonomskih prediktora s izborom i (ne)korištenjem kontracepcije.
Dobiveni rezultati upućuju na rijetko korištenje kontracepcije kao zaštite od neželjene trudnoće i još rjeđe kao zaštite od spolnih bolesti.
Glavni odgojni čimbenici: roditelji i obitelj, Crkva i škola imaju sve manji utjecaj na spolni odgoj djece i mladih. Istodobno, sve veći i odlučujući utjecaj imaju mediji (određeni časopisi, TV i ...radio emisije) i »skupine vršnjaka«. Polazeći od te konstatacije autor je podijelio članak u četiri dijela. Prvi dio govori s jedne strane, o tome kako se u Crkvi sve više uočavaju poteškoće, a s druge strane kako nakon 2. vatikanskog koncila, postupno raste svijest o važnosti spolnosti i spolnog odgoja. Te dvije činjenice uočavaju i pretresaju noviji crkveni dokumenti posvećeni spolnosti i spolnom odgoju. Drugi dio raspravlja o veoma važnom pitanju potrebe i odgovornosti za spolni odgoj djece i mladeži. U nastajanju novog hrvatskog društva to je veoma važno pitanje. Treći dio obrađuje pitanje sadržaja i načina pružanja spolnog odgoja. Spolni odgoj je nužno povezan uz vrijednosni sustav. Zbog toga se ne može ograničiti na puko teoretsko informiranje. Potrebno je trajno tražiti za mlade prihvatljiv način pružanja spolnog odgoja. Četvrti dio ima naslov: Mogućnosti i opasnosti za spolni odgoj u Hrvatskoj. Određena sociološka istraživanja u Hrvatskoj pokazuju da se roditelji nalaze u velikim poteškoćama kada je riječ o spolnom odgoju njihove djece. Budući da roditelji prešutno prepuštaju spolni odgoj drugim odgojnim čimbenicima (škola, zdravstvo, mediji), važno je buditi i promicati svijest da je spolni odgoj djece i mladih pravo i dužnost roditelja. Dušobrižnici bi trebali više pozornosti posvetiti roditeljima i njihovoj brizi za spolni odgoj djece i mladih.
Digitalna tehnologija u masovnim medijima pruža novi način prijenosa informaci
ja, ali često ne prikazuje istinitost i emocionalnu dubinu informacija kao što to čini neposredna ljudska interakcija. ...Osim konvergencije koju mediji nude, rezolucija
informacije jednim od digitalnih ili kanala masovnih komunikacija ostaje inferiorna u odnosu na direktnu ljudsku komunikaciju. Postavlja se pitanje kako društvene internetske platforme utječu na odnose između žena i muškaraca te na vrijednosnu i
emocionalnu strukturu tih odnosa. Unatoč brojnim istraživanjima koja su se fokusi
rala na utjecaj društvenih medija na kvalitetu komunikacije i života djece i mladih,
vidljivo je da se pitanje utjecaja društvenih mreža na odnose među spolovima često
zanemaruje ili se smatra manje važnim. Ovim istraživanjem željelo se ispitati percepciju javnosti prema alijenacijskim efektima Facebooka na području iskonske i primarne socijalne interakcije između žena i muškaraca kao prethodne komunikacije svim drugim oblicima i vrstama komuniciranja. Rezultati su pokazali da većina ispitanika ne podržava korištenje društvenih mreža za druženja seksualne prirode ili emotivne veze, smatrajući virtualnu komunikaciju nedostatnim nadomjeskom stvarnim emotivnim kontaktima, koji uključuju neverbalne znakove privlačenja, i ne doživljava ih kao prikladno sredstvo za upuštanje u emotivne ili erotske doživljaje. Iako ih većina ne smatra prijetnjom stabilnim emotivnim odnosima, ugroza su duhovnoj komponenti i dostojanstvu partnera te se percipiraju kao prilika za spolne avanture, izlete i prijevare.
Na osnovi dobivenih rezultata »Europskog istraživanja vrednota, EVS - 1999.« u ovom radu se raspravlja o ljudskoj spolnosti i o odnosu prema seksualnom ponašanju hrvatskih građana. Prvi dio bavi se ...pitanjem važnosti seksualnih odnosa za uspješan brak te o odnosu prema stilu života »samohrane majke«.
Drugi i središnji dio članka obraduje društvenu dimenziju seksualnog ponašanja: izvanbračne afere, usputni seks, seksualni odnosi maloljetnika te odnos prema prostituciji, homoseksualnosti i AIDS-u. Treći dio se bavi problematikom odnosa prema pobačaju. Rezultati ovog rada pokazuju, s jedne strane, da općenito uzevši većina hrvatskih građana još uvijek posjeduje tradicionalan stav prema spolnosti u braku i u odnosu na seksualna ponašanja izvan braka. Taj se stav velikim dijelom poklapa s tradicionalnim naučavanjem Katoličke Crkve. S druge strane, mlađi naraštaji kao i obrazovaniji sloj ljudi skloniji je više opravdati različite oblike seksualnog ponašanja koji odudaraju od spomenutog stava. Kršćani, koji više prakticiraju svoju vjeru, skloniji su tradicionalnijem stavu, iako se tendencija permisivnosti primjećuje također kod mlađeg naraštaja kršćana.
U istraživanju se na više mjesta mogla konstatirati razlika u shvaćanju seksualnosti između muške i ženske populacije. Ovaj rad je stavio naglasak na vrijednosnu kvalifikaciju spolnosti i seksualnog ponašanja iz čega za današnje društvo i Crkvu, posebno u odnosu na mlađi naraštaj, proizlaze brojni problemi o kojima je potrebno nastaviti raspravu.
