Tijelo – medijski narcizam Rutović, Željko
In medias res,
05/2020, Letnik:
9, Številka:
16
Journal Article
Recenzirano
Odprti dostop
Popularna medijska spektakl industrija instrumentima “ zavođenja “ proizvodi “ dobrovoljnu saglasnost “ čovjeka u prihvatanju, oponašanju i vredonosnoj distribuciji korporativno-potrošačke kulture. U ...tom svijetu čovjek igra uloge van njegovih ontoloških potreba i samosvjesne realizacije subjekta kao misaonog bića.
Rad ima za cilj problematizaciju socijalno-kulturološke fenomenologije transfiguracije, prikazivanja i doživljaja tijela u optikumu konzumerističke globalizacije.
Novokonstrukcija “novog” tijela modelira se tehnikama instrumentalizacije, stereotipizacije i hibridizacije narcizma kao primarnog prikazivačkog načela takvog medijskog iskustva.
Rad se osvrće na promjene koje za sobom donosi suvremeno društvo, odnosno društvo postmodernosti, koje u velikoj mjeri na negativan način utječe na skupinu koja u Hrvatskoj čini gotovo trećinu ...sveukupnog stanovništva – umirovljenike treće životne dobi. Primjenom suvremenih socioloških teorija (pr. Giddens, Castells i Bourdieu) i osvrtom na suvremena istraživanja u RH dobiva se šira slika o ovom dijelu populacije s naglaskom na društveno (stereotipizacija umirovljenika) i ekonomsko stanje. Ovim radom želi se ostvariti prikaz stvarnog stanja umirovljenika RH treće životne dobi i, na temelju postojećih istraživanja, utvrditi netočnost postojećih mitova o starenju.
Cilj rada ogleda se u spoznaji i razumijevanju načina kako se migranti opisuju u medijima i u kojoj je mjeri i na koji način izvještavanje medija u Bosni i Hercegovini, utjecalo na percepciju i ...stvarnu toleranciju bosanskohercegovačke javnosti prema izbjeglicama i migrantima. Analizirajući medijske objave u posljednje tri godine nemoguće je ne primijetiti da kod određenog dijela bosanskohercegovačke populacije postoji negativna percepcija izbjeglica i migranata koji dolaze s područja Bliskog istoka, pri čemu su pojedine podgrupe (etnički, rasno ili statusno definirane) često predmetom izraženih društvenih stereotipa i predrasuda (npr. tražitelji azila, muslimani...). Takva negativna percepcija nije plod osobnog iskustva već je kreirana na temama i narativima koje oblikuju i plasiraju mediji. U istraživanju je korištena istraživačka tehnika kvantitativno-kvalitativne analize sadržaja medijskih objava. Veći broj analiziranih negativno orijentiranih objava pratili su senzacionalizam i politizacija situacije - od obnašatelja političkih dužnosti u političke svrhe - zbog čega su mogli doprinijeti jačanju stereotipizacije, stigmatizacije i diskriminacije izbjegličke i migrantske populacije kod bosanskohercegovačke javnosti; do mogućnosti utjecanja na jačanje nepovjerenja prema relevantnim državnim institucijama koje u svojoj nadležnosti imaju pitanja kontroliranja i upravljanja migracijskim tokovima.
Epilepsija je bolest mozga obilježena spontanim, nepredvidivim i prekomjernim električnim pražnjenjima određenih dijelova mozga ili cijeloga mozga, koji se klinički manifestiraju epileptičkim ...napadajima. Epileptički napadaji mogu uključivati raznolike simptome i znakove, ovisno o zahvaćenom dijelu mozga. Napad je izrazito traumatičan za
pacijenta i okolinu čak i kada se događa rijetko. Jedan od faktora s izrazitim utjecajem na oboljelog je stigmatizacija socijalne okoline. Na stigmatizaciju moramo utjecati kvalitetnijom edukacijom populacije. Cilj edukacije je olakšati život, smanjujući osjećaj nelagode koju napad može prouzročiti, ako se dogodi u javnom okruženju. Svrha rada:
Dokazati kako je znanje o bolestima važan faktor za smanjenje predrasuda. Metode: U ispitivanju je sudjelovalo 80 ispitanika zdravstvenih struka (medicinske sestre/tehničari, farmaceutski tehničar) te 84 ispitanika nezdravstvenih struka (prodavač, frizer, kuhar, konobar). Prema mjestu stanovanja selo/grad raspodjela je 82 ispitanika sa sela i 82 ispitanika s mjestom stanovanja u gradu. Ispitivanje je provedeno anonimnom anketom. Rezultati: Za testiranje
radnih hipoteza korišten je nezavisni T-test. Rezultati istraživanja pokazali su da veća razina znanja utječe na manju razinu stigmatizacije osoba oboljelih od epilepsije. Potrebno je dodatno educirati opću populaciju, jer to je najbolji način da se smanje predrasude prema većini bolesnika. Također, testirajući drugu radnu hipotezu utvrdili smo da nema značajne razlike između osoba koje žive u urbanim ili ruralnim sredinama. Zaključak: Treba naglasiti potrebu kvalitetnije edukacije zdravstvenih djelatnika i opće populacije. Stigmatizacija je povezana s razinom znanja i stoga možemo reći: „Znanjem protiv stigme!“ kako za epilepsiju tako i za mnoge druge bolesti kod kojih neznanje uzrokuje
socijalnu izolaciju i time produbljuje problematiku pacijentovog stanja.
U radu se razmatra biološka i društvena kategorija roda u okviru rodne teorije, te se razrađuje njihov odraz u rodnoj teoriji stereotipa s uvođenjem izvorne rodne teorije u hrvatskome jeziku i ...pratećega nazivlja u hrvatsku sociolingvistiku.
PDF
