U istraživanju je ispitan učinak predtretmana sjemena uljnog lana (Linum usitatissimum L.) kapronskom kiselinom na otpornost klijanaca u uvjetima sušnog stresa. Predtretman sjemena je izvršen ...močenjem sjemena u vodi te 0,5 i 1,0 mM otopinama kapronske kiseline u trajanju od 30 minuta. Za izazivanje sušnog stresa (tretman) sjeme je naklijano 7 dana na podlozi s otopinama polietilenglikola osmotskog potencijala -0,17 i -0,53 MPa (PEG 10 % i PEG 20 % ), nakon čega su određeni klijavost sjemena, masa klijanca, dužina korijena i stabljike te dužina klijanca. Istraživanje je pokazalo da je predtretman sjemena uljnog lana kapronskom kiselinom imao značajan učinak (p<0,05) na dužinu korijena i dužinu klijanaca. U uvjetima manjeg sušnog stresa (PEG 10 %) predtretman sjemena 1,0 mM otopinom kapronske kiseline pokazao je najveći pozitivan učinak na dužinu stabljike, korijena i dužinu klijanaca. Rezultati ovog istraživanja ukazuju da bi se kapronska kiselina mogla koristiti za predtretman sjemena uljnog lana, a u svrhu poboljšanja ranog rasta i razvoja klijanaca u uvjetima sušnog stresa.
Delay in sowing and low precipitation (<300mm annual) in wheat (Triticum aestivum L.) farming is the major problem in the irrigated and rainfall lands of Iran. A factorial experiment for evaluating ...the effects of seed priming on wheat cultivars was carried out under laboratory, greenhouse and at two field conditions during seasons of 2008-2010. Arrangement of treatments were Zarrin, Shariar, Sardary and Azar cultivars as A factor, and priming treatments including distilled water (DW), osmotic solutions (10% PEG, 2.5% KCl, 4% MN, 10% Urea, 5% NaCl W/V) and plant growth inducers (20 ppm IAA, 1000 ppm CCC) with non-primed seed as a control established B factor. During the second year of field experiment two separate treatments were done under drought stress and well watered conditions. Drought stress was withheld by irrigation at booting stage of plants. Maximum amount of absorbed water was determined in cultivar Shariar, 15.5 g DW. Seed weight of all cultivars increased the most when primed with CCC and IAA. Irrespective of the cultivar seedlings related traits revealed that treatment with CCC increased plumule and radical dry weights (11.5 and 8.0 mg) and their lengths (17.2 and 17.8 cm). In opposite, urea pretreatment had negative effects on seedlings growth. All priming treatments increased grain yield and its components, chlorophyll content and nitrogen absorbed under field and green house conditions in four cultivars in comparison to control. Plants arising from seeds primed with potassium chloride under drought stress had the lowest percentage of variation for traits such as relative water content (-9.3%), total dry matter (-10.7%) and grain yield (-4.0%) in comparison with well watered plants. Potassium chloride improved drought tolerance at all wheat cultivars. There were significant correlations between grain yield at primed with KCl and following wheat traits: number of spikes per square meter (0.91**), number of grains per spike (0.92**) and total dry matter (0.79*). Therefore, it seems that these traits could be used as indirect criteria for selection of high grain yield of cultivars for primed seed.
Zakasnitev v setvi in majhna količina padavin (<300mm letno) sta glavna problema pri pridelavi pšenice (Triticum aestivum L.) v namakanih in nenamakanih območjih Irana. Izvrednotenje učinka predsetvenega tretiranja semena izbranih sort pšenice je bilo narejeno s faktorskim poskusom v laboratoriju, rastlinjaku in v dveh poljskih poskusih v sezonah 2008-2010. Poskus je bil zastavljen s štirimi sortami pšenice (Zarrin, Shariar, Sardary in Azar) kot faktorjem A in predsetvenimi tretmaji, ki so obsegali destilirano vodo (DW), raztopine osmotikov (0% Urea, 5% NaCl W/V) in rastlinske rastne regulatorje (20 ppm IAA, 1000 ppm CCC) primerjalno z netretiranimi semeni, kar je bila kontrola in faktor B. V drugem letu poljskega poskusa sta bili opravljeni še obravnavi s sušo in zadostnim zalivanjem. Sušni stres je bil preprečen z zalivanjem v fazi bilčenja. Največ absorbirane vode je bilo izmerjeno pri sorti Shariar, 15.5 g DW. Teža semen vseh sort se je povečala najbolj, kadar so bila semena pred setvijo tretirana s CCC in IAA. Ne glede na sorto se je pokazalo, da sta se suha teža mladega poganjka in korenine (11.5 in 8.0 mg) pri kalicah povečali kot tudi njuni dolžini (17.2 in 17.8 cm) kadar je bilo seme pretretirano s CCC. Nasprotno je imelo predtretiranje z ureo negativni učinek na rast kalic. Vsa predtretiranja so povečala pridelek zrnja in njegove komponente, vsebnost klorofila in privzetje dušika v poskusih v rastlinjaku in poljskem poskusu pri vseh sortah v primerjavi s kontrolo. Rastline, ki so zrasle iz semen predtretiranih s KCl v razmerah sušnega stresa so imele najmanjši odstotek variabilnosti v znakih kot so reletivna vsebnost vode (-9.3%), celokupna suha snov (-10.7%) in pridelek zrnja (-4.0%) v primerjavi z dobro zalivanimi rastlinami. Natrijev klorid je pri vseh sortah pšenice izboljšal prenašanje suše. Ugotovljene so bile značilne korelacije med pridelkom zrnja pšenice, ki je bila predtretirana s KCl in naslednjimi znaki pridelka: število klasov na kvdratni meter (0.91**), število zrn na klas (0.92**) in celokupno suho snov (0.79*). Zato izgleda, da bi lahko te znake uporabili kot posredni kriterij za izbor visokoproduktivnih sort pšenice, pri katerih se seme predtretira.
Globalno zatopljenje smanjuje površinsku vodu i isušuje tlo što utječe na proizvodnju pšenice smanjujući urod i kvalitetu zrna. Stoga je za osiguranje svjetske proizvodnje hrane važno povećati ...otpornost pšenice na sušu. U tom kontekstu, ublažavajući učinci silicija (Si) na sušni stres zabilježeni su u pšenici. Zabilježeno je da je Si također uključen u fiziološke procese u pšenici gdje može poboljšati antioksidacijsku obranu. U skladu s tim, gnojidba silicijem mogla bi pružiti relativno jeftinu metodu poboljšanja tolerancije pšenice na sušu, iako je silicij drugi najzastupljeniji element, nije lako dostupan za unos u biljke. Ovaj pregledni rad daje uvid u trenutno dostupne informacije o Si-posredovanim obrambenim odgovorima na sušni stres.
Među različitim vrstama abiotskoga stresa u proizvodnji soje ističu se sušni, temperaturni i solni stres. Cilj ove disertacije bio je istražiti fiziološke mehanizame reakcije soje na navedene vrste ...stresa. Istraživanja su provedena sa šest kultivara soje u fazi klijanje - nicanje te dva kultivara u fazi cvatnje. U prvome je pokusu sjeme soje naklijavano u papirnim ručnicima natopljenim vodom ili otopinom određenoga osmotskoga potencijala. Tijekom 7 dana uz kontrolu (20°C, voda) primijenjene su po dvije razine sušnoga (otopina PEG 5% i 10%), solnoga (otopina NaCl 50 i 100 mM) i temperaturnoga stresa (10°C i 30°C, voda). Osim % klijavosti i morfoloških svojstava, analizirani su enzimski i neenzimski pokazatelji stresa u hipokotilu. Najjači stresni učinak imali su viša razina sušnoga stresa te niska temperatura. Visoka je temperatura djelovala povoljno na razvoj klijanaca, a blagi sušni stres imao je primirajući efekt i povećao klijavost. Odabrana dva kultivara u drugome su eksperimentu uzgojena u posudama s tlom na otvorenom do faze cvatnje, nakon čega su izložene različitoj temperaturi (30°C, 10°C i 20°C kao kontrola) tijekom 3 dana u klima komori. Analizirani su pokazatelji učinkovitosti fotosinteze te, kao i u prvom eksperimentu, pokazatelji reakcije biljke na stres u tkivu troliske. Vrlo značajan utjecaj tretmana u obje razvojne faze soje potvrđuje da su primijenjeni tretmani izazvali oksidacijski stres i obrambene reakcije soje.
Sušni stres može značajno utjecati na smanjenje rasta i razvoja pšenice. U ovom radu istraživan je morfo-fiziološki odgovor, te odgovor abscizinske (ABA) i salicilne (SA) kiseline šest sorti ozime ...pšenice (Rujana, Silvija, Fifi, Bubnjar, Anđelka i Pepeljuga) tijekom klijanja i faze klijanaca. Biljke su izložene 10 i 20% otopini polietilen glikola (PEG) tijekom sedam dana. Od morfo-fizioloških parametara zabilježeno je značajno smanjenje energije klijanja, smanjenje duljine izdanka, smanjenje relativnog sadržaja vode, pojačani rast korijena ovisno o stupnju stresa u odnosu na kontrolne uvjete i sorti pšenice. Koncentracija ABA je povećana u svim sortama što potvrđuje prisutnost stresa u biljkama. SA je pokazala tendenciju smanjenja ovisno o koncentraciji PEG-a i bila je u pozitivnoj korelaciji s duljinom izdanka i suhom masom izdanka. Kod sorti Pepeljuga i Silvija zabilježeno je značajno smanjenje energije klijanja u odnosu na sorte Rujana, Anđelka, Fifi i Bubnjar.
PDF
