Načelo transparentnosti jedno je od temeljnih načela za provođenje postupaka javne nabave. Dosljednom primjenom navedenog načela osigurava se dostupnost svih potrebnih informacija o postupku javne ...nabave zainteresiranim gospodarskim subjektima, ali se i osigurava transparentnost postupanja naručitelja pri vođenju postupka i donošenju odluke o odabiru. Ipak, načelo transparentnosti ne smije biti apsolutno, budući da će u nekim postupcima javne nabave postojati informacije koje gospodarski subjekti s razlogom ne žele učiniti javno dostupnima. Stoga je pitanje kako uravnotežiti načelo transparentnosti s pravom na tajnost podataka postalo jedno od važnijih pitanja prava javne nabave na razini EU-а, ali i u Republici Hrvatskoj. U ovom radu prikazat ćemo, objasniti i definirati načelo transparentnosti i načelo tajnosti podataka i trenutačno zakonodavno uređenje u Republici Hrvatskoj. Također, prikazat ćemo zahtjeve prema načelu transparentnosti i načelu tajnosti podataka pred Europskim sudom za ljudska prava, ali i Sudom Europske unije. Na kraju ćemo prikazati poredbeno uređenje glavnog problema rada u pravu Ujedinjenog Kraljevstva, te dati konkretne prijedloge kako izmijeniti hrvatsko javnonabavno zakonodavstvo kako bismo osigurali ravnotežu načela transparentnosti i tajnosti podataka u postupcima javne nabave.
Pravno uređenje područja zadržavanja telekomunikacijskih podataka već je nekoliko godina među najaktualnijim pitanjima u Europskoj uniji u vezi s postizanjem ravnoteže između osiguravanja sigurnosti ...poduzimanjem mjera borbe protiv terorizma i organiziranog kriminala te osiguranja zaštite ljudskih prava i temeljnih sloboda. Nakon terorističkih napada u SAD-u i Europi početkom prošlog desetljeća pojavila se prijeka potreba za uvođenjem obveze prikupljanja i zadržavanja podataka elektroničke komunikacije radi učinkovitije borbe protiv terorizma i teških kaznenih djela. Zakonodavne inicijative na razini Europske unije rezultirale su donošenjem propisa kojima se postavlja okvir režima zadržavanja podataka. Nesporno je da je zadržavanje podataka elektroničke komunikacije iznimno korisno i učinkovito sredstvo za sprječavanje, otkrivanje, istraživanje i progon kaznenih djela. Istodobno, ono je iznimno „invazivno“ zadiranje u temeljna prava i slobode pojedinaca. Posebice zadire u pravo na privatnost te pravo na slobodu izražavanja zajamčena Poveljom o temeljnim pravima. Sud Europske unije u svojim je presudama Digital Rights i Tele2 upozorio na kršenje temeljnih prava u europskim i nacionalnim propisima koji se odnose na zadržavanje podataka. U tekstu se analiziraju dosezi predmetnih presuda na nacionalno zakonodavstvo te ključni standardi zaštite ljudskih prava u vezi sa zadržavanjem podataka na koje je upozorio Sud EU-a u svojim odlukama. Nakon presuda Suda EU-a države članice EU-a, uključujući i RH, našle su se pred velikim izazovom unaprjeđenja pravnog okvira zadržavanja podataka. U tom se smislu analizira relevantan domaći pravni okvir kao i potreba preispitivanja pojedinih rješenja radi potpune usklađenosti sa zahtjevima i kriterijima koje je postavio Sud EU-a.
Rad donosi pregled međunarodnog i domicilnog zakonodavnog okvira prava na pristup informacijama, kao i međunarodnih dokumenata koji se odnose na njegovu primjenu u knjižnicama. U analizi zakonodavnog ...okvira prava na pristup informacijama naglasak je stavljen na pravo ponovne uporabe informacija tijela javne vlasti, načela, ostvarivanje i zaštitu prava na pristup informacijama, test razmjernosti i javnog interesa, te ograničenja prava na pristup informacijama, posebice s gledišta tajnosti podataka. Primjena prava na pristup informacijama u knjižnicama prikazana je s gledišta knjižnica kao središta pristupa svim vrstama informacija i njihovoj ulozi u suvremenom društvu.
Autori u radu analiziraju pravno uređenje sustava obveznog preventivnog zadržavanja podataka koji se generiraju, odnosno obrađuju u vezi s pružanjem javno dostupnih elektroničkih komunikacijskih ...usluga ili javnih komunikacijskih mreža u pravu EU-a i RH.
Brojna otvorena pitanja u vezi s uvođenjem i provedbom tog sustava ispituju se s obzirom na osjetljivost i poseban tretman koji podaci u elektroničkim komunikacijama imaju u pravu EU-a općenito, a osobito s obzirom na veliku mogućnost zadiranja u temeljna prava i slobode korisnika usluga – građana, posebno kada je riječ o poštovanju privatnog života i tajnosti dopisivanja, tj. komunikacije, te pravu na zaštitu osobnih podataka.
U radu se analiziraju i najnoviji događaji u vezi s provedbom Direktive o zadržavanju podataka u EU-u, njezinom ocjenom te postupcima pokrenutim pred Sudom pravde Europske unije. Autori također ispituju i analiziraju rješenja koja su, radi usklađivanja našeg zakonodavstva s acquisom, tj. Direktivom o zadržavanju podataka, predviđena u domaćem pravnom okviru, kao i ona koja su otprije na snazi (neovisno o Direktivi) te iznose prijedloge rješenja de lege ferenda gdje to nalaze potrebnim.
Prilikom uređenja ovlaštenja za pristup relevantnim podacima, među ostalim, upozorava se i na nužnost dosljedne provedbe kriterija za iznimno ograničavanje zajamčenih prava građana u opravdanim, jasno utvrđenim slučajevima te na nužnost osiguravanja što preciznijih i jasnijih zakonodavnih rješenja radi sprečavanja mogućih zloporaba.
Javna sfera kao specifična sfera, domena, imaginarni prostor komunikacijski posredovanog društvenog života ili kao diskurzivno izgrađen društveni prostor između države i civilnog (isprva buržujskog) ...društva, predstavlja infrastrukturu za društvenu integraciju kroz javni diskurs. Uzima se za gotovo da nema određenih društvenih normi (npr. privatnost, vlasništvo) ili regulatornih pravila (npr. formalno članstvo) koje bi građanima ograničile pristup javnoj sferi, i da nema određenog znanja ili kompetencije potrebne da im omogući da u njemu sudjeluju. Javna bi sfera mogla biti ili (1) sfera javnoga, npr. komunikacijske sfere stvorene i održavane od strane medija, koje uključuju odnose moći i prevlasti (“javna sfera”), ili (2) sfera publike/a sastavljenih od slobodnih i jednakih građana koji sudjeluju u javnoj raspravi. U oba slučaja princip javnoga predstavlja samu srž ideje javne sfere. U empirijskom smislu, javna se sfera često smatra nekom vrstom “kompromisa” ovih dvaju “idealnih tipova”. Ideja javne sfere uvelike se referira na ulogu medija i javnog mnijenja u modernim reprezentativnim demokracijama; normativna konceptualizacija medija dolazi u prvi plan u ideji javnog medijskog servisa.
U radu se analiziraju organizacija i organizacijska struktura financijsko-o bavještajnih jedinica za sprječavanje pranja novca. Navode se prednosti i nedostaci različitih modela. Naglasak je na ...administrativnom modelu, u okviru kojeg je objašnjena i struktura hrvatske financijsko-obavještajne jedinice – Ureda za sprječavanje pranja novca. Razrađuje se i idejno rješenje njegova restrukturiranja. Ističe se značenje suradnje u zemlji i
u okviru međunarodne zajednice, kao i napredak koji se očituje kroz sadržaj konvencija i smjernica EU.
U tekstu je prikazan sustav parlamentarnog građanskog nadzora nad oružanim snagama u Republici Hrvatskoj posljednjih godina. Poseban je naglasak stavljen na djelovanje Odbora za obranu, radnog tijela ...Hrvatskoga sabora kojemu je od njegova osnivanja sredinom 2008. godine izričito povjeren posao parlamentarnoga građanskog nadzora nad obrambenim resorom Hrvatske. Detaljnije se razmatra ustroj Odbora za obranu, s posebnim osvrtom na institut Vanjskih članova odbora, kao novine u ovakvim poslovima u Hrvatskoj, ali i u široj regiji. Usto, sastavljena je i kritička analiza djelovanja Odbora za obranu tijekom njegovih prvih 30 mjeseci postojanja, a na temelju javno dostupnih dnevnih redova sjednica. Razmotreno je i djelovanje Odbora za obranu sa stajališta transparentnosti i «prava građana da znaju».
Opisuje se oblikovanje sustava informacijskog zakonodavstva
u kojem je novi Zakon o tajnosti podataka četvrti dio,
pored Zakona o pravu na pristup informacijama, Zakona o
zaštiti osobnih podataka i ...Zakon o medijima. Naglašavaju
se temeljne novine, kao i pitanje prevođenja stupnjeva
tajnosti prema prethodnim propisima u one prema novom
Zakonu. Razmatraju se određene dileme u provedbi novog
Zakona, od kojih su neke povezane s kaznenim pravom,
a neke s pravom na pristup informacijama javnog
sektora. Zanimljivi su postupovni problemi u vezi s testom
razmjernosti. Autor upozorava na neusklađenost propisa,
nedostatne nadzorne kapacitete, mogućnosti zloporabe
propisa o tajnosti podataka, te na potrebu terminološkog i
drugog preciziranja pravnih propisa.
Pravne izmjene instituta posvojenja trebale bi uvijek slijediti cilj zaštite dobrobiti djeteta upravo zato što se u njemu susreću interesi posvojitelja i posvojenika. Nacrt Europske Konvencije o ...posvojenju (revidirane) iz 2007. godine donosi neka nova rješenja koja bi mogla utjecati na hrvatsko obiteljsko zakonodavstvo. No, još ima mjesta kritičkom pristupu i nepreuzimanju odredaba koje su u neposrednoj suprotnosti sa zaštitom različitih prava djeteta i njegove dobrobiti, a kojima se pogoduje posvojiteljima. U radu autorica razmatra odredbe Konvencije koje bi mogle utjecati na postojeće obiteljsko zakonodavstvo, kritički se osvrćući na njihove moguće implikacije u zaštiti pojedinih prava djeteta, osobito u slučaju tajnog posvojenja i anonimnog porođaja.
PDF
