Okvirna konvencija UN-a o klimatskim promjenama podigla je razinu odgovornosti međunarodne zajednice za provedbu mjera očuvanja klime i smanjenja CO2. Slijedom dogovora u Parizu COP21, temelji za ...provođenje politike su u slijedećim stupovima: nacionalno utvrđeni doprinosi smanjenju emisije, uspostava novih platformi gospodarenja energijom temeljnih na nisko gljičnom razvoju i novi tehnološki i gospodarski razvoj i trasfer tehnologija. Europski fondovi za razvoj prava su prilika da se daljni tehnološki razvoj hrvatskog gospodarstva ubrza i uskladi s nisko ugljičnom strategijom EU, uvažavajući hrvatsku gospodarsku strategiju napredne specijalizacije, koja je ove godine odobrena od EK i usvojena u Saboru. Tehnološki razvoj zasnovan na raspoloživim lokalnim resursima, novim tehnologijama, inovacijama i globalnom tržištu jesu osnova dugoročnog održivog razvoja za kojeg se očekuje da bude podržan ne samo putem EU fondova nego i domaćim fiskalnim i drugim mjerama. Prikazana su kretanja razvoja nekih tehnologija i primjeri novih mogućnosti hrvatske elektroindustrije koja je već danas prisutna s nizom proizvoda na globalnom tržištu, a što zahtijeva daljnji tehnološki razvoj u nisko ugljičnom smjeru.
Ovaj je rad usredotočen na analizu kretanja rasta proizvodnje poljoprivrednih kultura u Nigeriji u razdoblju od 1961. do 2014. Cilj je ovog rada odrediti kako različiti faktori proizvodnje utječu na ...količinu proizvedenih kultura te izmjeriti njihovu tehničku učinkovitost, tehnološki razvoj i promjene u ukupnom faktoru produktivnosti. Panel podaci razdijeljeni su u sljedeće kategorije: zemljište, radna snaga, traktori, gnojivo i životinjska snaga (radne životinje). Za potrebe analize korištena je deskriptivna statistika, Cobb-Douglasova proizvodna funkcija i Malmquistov indeks produktivnosti. Dobiveni rezultati pokazuju da vrijeme ima pozitivan učinak na proizvodnju poljoprivrednih kultura te da je tijekom godina zamjetan porast u količini proizvedenih kultura, zemljištu, radnoj snazi, traktorima, gnojivu i životinjskoj snazi. Zemljište i životinjske snaga statistički su značajne kategorije, s razinom vjerojatnosti od 1 %. Porast jedinice zemljišta rezultira porastom od 2,176.772 tona u poljoprivrednim kulturama, a životinjske snage porastom od 0,7531192 tona u poljoprivrednim kulturama. Iz ovoga proizlazi da zemljište i životinjska snaga imaju pozitivan utjecaj na količinu proizvedenih poljoprivrednih kultura u Nigeriji. Kategorije radne snage i traktora imaju negativan učinak, a gnojiva nemaju nikakav značajni učinak na količinu proizvedenih poljoprivrednih kultura. Mjerena je i tehnička učinkovitost te tehnološki razvoj i promjene u ukupnom faktoru produktivnosti. Prema dobivenim rezultatima, poljoprivredna je proizvodnja u Nigeriji 1992. dosegla svoju najveću vrijednost od 1,166. S obzirom na rezultate preporučuje za povećanje poljoprivrednog zemljišta i učinkovitosti te donošenje relevantnih mjera čiji bi cilj bio rješavanje problematike razvoja tehnologije.
Ovaj se rad bavi shvaćanjem načina na koji je perilica rublja kao nova tehnologija promijenila živote ljudi u Sloveniji i Jugoslaviji u razdoblju socijalizma. Autorica opisuje tri skupine problema. ...Prva se skupina odnosi na istraživanje tehnološkog razvoja u socijalizmu, odnosno propitivanje perspektive potrošnje kao neuspjelog projekta socijalističke produkcije. Druga se bavi promjenama koje je uvođenje perilice rublja kao nove tehnologije donijelo u shvaćanje podjele rada između muškaraca i žena u domaćinstvu. S uvođenjem perilice rublja u domaćinstvo uočavamo da muškarci po prvi puta sudjeluju u pranju rublja zbog stereotipnog odnosa između muškaraca i tehnologije. Treća se skupina pitanja bavi uštedom vremena zbog korištenja perilice rublja te prenamjenom tog vremena u druge svrhe, budući da je perilica rublja mogla potencijalno smanjiti količinu vremena koje žene provode obavljajući kućanske poslove. Kako su žene provodile ušteđeno vrijeme, kako su ga raspoređivale i kako su ih pri tome vodili javni diskursi?
Mediji i novinarstvo su u stalnoj neizvjesnosti uzrokovanoj utjecajem online zajednice. Izvjesna je promjena: kao načina distribucije sadržaja konzumentima, medijskog sadržaja i njegove produkcije. ...Promjene izazvane metamedijem – internetom mijenjaju poziciju medija na tržištu i osnovnu ulogu novinarstva. Kao odgovor na navedene izazove u SAD-u se još prije nekoliko godina počeo razvijati koncept „poduzetničkog novinarstva“ (entrepreneurial journalism) koji je još uvijek nedovoljno poznat u europskoj javnosti. Računala već pišu vijesti, a stručnjaci za umjetnu inteligenciju u kompaniji Google, predviđaju da će do 2029. računala biti pametnija od ljudi, da će u narednih 15 godina postajati sve inteligentnija i da će moći razumjeti što govorimo, učiti iz iskustva, šaliti se, pričati priče, pa čak i očijukaju. Novinarstvo još uvijek nije pronašlo obrise svog novog identiteta, ali ga dijelom određuju logika brzine, kratkotrajnosti, konkurencije i površnosti. Uloga urednika se drastično mijenja – urednik treba osmisliti viziju, kut promatranja i stvoriti okruženje različitih specijalista koji će zamišljeno provoditi to u djelo. Kako bismo imali veće efekte po oglašivače, od novinara i urednika se očekuje da se ne ponašaju izolirano u odnosu na medijski biznis i da poznaju mehanizme o kojima ovisi hoće li se i kako oglašivači pojaviti u sklopu online medija. Poštujući uređivački integritet, novinari su ti koji bi trebali utjecati na veći angažman čitatelja. Nova profesija u medijskoj sferi je priređivač sadržaja (Content Curation), gdje su od velike koristi novinarska i urednička iskustva. Kompjuterski posredovana komunikacija zamjenjuje stvarnu komunikaciju, a mediji više ne reprezentiraju stvarnost već je kreiraju. U takvim uvjetima mediji više nisu određeni svojim monopolskim ili oligopolskim statusom, već je njihova pozicija na tržištu određena kreiranjem vlastitog identiteta u online okruženju bez granica. Klasični mediji su i dalje u procesu traženja efikasnih poslovnih modela i modela zarade koji će zamijeniti modele koji više ne funkcioniraju. U narednih nekoliko godina kreiranje sadržaja kao oblast bit će okosnica formiranja budžeta kompanija za tri zavisna područja – mediji, marketing i PR. Ignoriranje promjena u medijima i novinarstvu koje se u razvijenom dijelu svijeta pokreću samo znači da neki mediji neće preživjeti, da će neki novinari ostati bez posla ili postati priređivači sadržaja. Promjene kao stalan modus vivendi i u Srbiji i regiji su vidljive kroz promjene u načinu korištenja medija, ali i kroz promjenu strukture mesijskog sadržaja, što je tema istraživanja provedenog za potrebe ovog rada. Za predviđanje budućnosti medija i novinarstva potrebne su činjenice u čijem je odsustvu moguće osloniti se na promišljanja i iskustva razvijenih medijskih zajednica. Jedno je sasvim izvjesno: novinarstvo i mediji neće funkcionirati na način kako je to bilo dosada.
U ovom radu autor istražuje osnovne značajke znanstveno-tehnološkog razvoja i trendove ekonomskog razvoja na prijelazu u 21. stoljeće, te na osnovu toga sagledava tj. predviđa mogućnosti ...znanstveno-tehnološkog i ekonomskog razvoja u prvim desetljećima 21. stoljeća. U radu se polazi od spoznaje da će suvremeni znanstveno-tehnološki razvoj u svijetu, koji se prvenstveno temelji na razvoju visokih informacijskih, poglavito kompjutorskih tehnologija, te telekomunikacijskih i komunikacijskih tehnologija, bitno utjecati na suvremeni ekonomski razvoj. To dovodi do globalizacije u ekonomskom razvoju, jer preko novih informacijskih, telekomunikacijskih i komunikacijskih tehnologija dolazi do fantastičnog protoka informacija, znanja i patenata, koji se koriste kao intelektualni resursi u ekonomskom razvoju. Ovakve tendencije u znanstveno-tehnološkom razvoju na prijelazu u 21. stoljeće nastavit će se i prvim desetljećima 21. stoljeća i davat će osnovni ton ekonomskom razvoju. U
tom kontekstu, suvremeni znanstveno-tehnološki razvoj, temeljen na
informacijskim, telekomunikacijskim i komunikacijskim tehnologijama, daje nevjerojatne impulse razvoju pojedinih privrednih djelatnosti, a osobito razvoju dioničarske i digitalne ekonomije. Sve ovo će u prvim desetljećima novoga stoljeća hitnije utjecati na ekonomski /gospodarski/ razvoj visoko razvijenih zemalja i zemalja u razvoju.
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- Naslovnica knjige Marjana Ivana Moškona z naslovom Povest o velikanu pod Gorjanci.- All metadata published by Europeana are ...available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- Tehničko-tehnološki razvoj u povijesti značajno je utjecao, ne samo na stvaranje novih zanimanja koja jesu realna posljedica ...razvoja, već je utjecao i na promjene u društvu. Predmet ove disertacije bavi se segmentom utjecaja koji je razvoj imao na stvaranje novih zanimanja, te time ne razmatra ostale segmente na koje je taj razvoj također imao utjecaja. Glavni predmet ovog rada jesu zanimanja koje se stječu kroz visoko obrazovanje, te je u tom području izvršena analiza postojećih i budućih zanimanja i dat osvrt na trenutnu situaciju na tržištu rada. Kako trenutno ne postoji u Hrvatskoj sustavno upravljanje visokoobrazovnim kvalifikacijama u kontekstu odgovora na potrebe tržišta rada i gospodarstva, u radu je izrađen, prikazan i opisan jedinstveni model za upravljanje ponudom i potražnjom visokoobrazovnih kvalifikacija u Republici Hrvatskoj.
Disertacija je strukturirana u pet osnovnih poglavlja među kojima je prvo poglavlje Uvod koji uvodi čitatelja u temu koja je obrađena u ovom radu kroz problem istraživanja, prikaz istraženosti i potrebe za istraživanjem postavljenog problema, ciljeve i zadatke, te glavnu i pomoćne hipoteze, znanstvene metode i tehnike koje su primijenjene u radu, znanstveni i praktični doprinos disertacije, izvore i opis strukture rada. Drugo poglavlje prikazuje tehničko-tehnološki i znanstveni razvoj kroz povijesni prikaz tehnoloških revolucija, tehničko-tehnološki i znanstveni razvoj od 1990. do 2013. godine, te zanimanja koja su nastala u predmetnom razdoblju. U trećem poglavlju detaljno je prikazan visokoobrazovni sustav u Republici Hrvatskoj gdje su dane definicije temeljnih pojmova, opisan je sustav visokog obrazovanja u Republici Hrvatskoj, prikazani su studiji, smjerovi i zanimanja, te kvalifikacije koje se stječu po završetku studija. Četvrto poglavlje zahvaća rezultate i analizu rezultata istraživanja potreba za visokoobrazovnim kvalifikacijama gdje je pojašnjena metodologija istraživanja, prikazane su potrebe za valifikacijama po sektorima za visoku stručnu spremu, izvršena je usporedba izlaznih kvalifikacija sa potrebama za kvalifikacijama i dane su smjernice za razvoj kvalifikacija u skoroj budućnosti. Drugi dio četvrtog poglavlja bavi se predviđanjem potreba za kvalifikacijama kroz predviđanje tehničko-tehnološkog i znanstvenog razvoja u budućnosti, svijet i potrebe u budućnosti, te je dat prikaz nekih od zanimanja budućnosti za razdoblje do 2030. godine. U ovom poglavlju također je prikazana i projekcija uvođenja palijativne skrbi u Republici Hrvatskoj, te je kao završni dio ovog poglavlja prikazan i opisan jedinstveni relacijski model za upravljanje ponudom i potražnjom visoobrazovnih kvalifikacija u Republici Hrvatskoj. Peto poglavlje je ujedno i završno poglavlje disertacije i ono sadrži zaključke temeljene na postavljenim ciljevima, zadacima i hipotezama disertacije te preporuke za daljnja istraživanja.- Technical and technological development in the history significantly affected, not only a creation of new professions which are the consequence of development, but also influenced the changes in society. The main focus of this Thesis is on the impact that development has on creation of new professions and thus does not consider the other segments in which this
development has also had an impact. The main subject of this Thesis are professions gained through Higher education. The analysis of existing and future professions and the current situation in the labor market are discussed. There is no systematic approach in managing qualifications gained through Croatian Higher education system and the needs of the labor market and the economy are not currently met. For that reason a Unique model for managing supply and demand of Higher education qualifications in the Republic of Croatia, was created. The Thesis is structured in five main chapters including the Introduction chapter that introduces the reader to a topic that is discussed. The need of research and research problem is described. Goals and tasks are set. The main and auxiliary hypotheses, scientific methods and
techniques applied in the Thesis are described. Scientific and practical contribution of the Thesis is shown. The main used sources and the Thesis structure are described. The second chapter presents technical, technological and scientific development through historical technological revolutions. Technological and scientific development in the year
period 1990 to 2013 is shown and presented occupations that were created during that period. The third chapter very detailed shows the Higher education system in Republic of Croatia where the definitions of basic terms are given, described the system of Higher education, presented the Croatian studies, professions and qualifications earned after graduation. The fourth chapter contains the results and the analysis of results of research of needs for Higher education qualifications. It is explained the research methodology and shown the needs for qualifications by sector. A comparation of the output of qualifications with the needs for qualifications is made. The guidelines for the development of Higher education qualifications in the near future, are given. The second part of chapter four is consisted of forecasting the needs for qualifications through the prediction of science and technology development in the future. The global future needs are shown, too. In this chapter are also presented some of the future occupations till 2030. As a Case Study, the projection of implementing Palliative Care in Republic of Croatia, was done. At the end of the chapter a Unique model for managing supply and demand of Higher education qualifications in the Republic of Croatia, was described and graphically shown. The fifth and ending chapter is a Conclusion which lists the results based on set tasks, goals and hypotheses. Recommendations for further researches are given.- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
Industrijalizacija mljekarstva u poratnom periodu stvorila je dobru materijalnu bazu i kadrove koji mogu uspješno da nastave dalji njegov razvoj. Mi danas u zemlji raspolažemo u izvjesnom obimu ...najmodernijom opremom i tehnološkim procesima u mljekarstvu. Sposobni smo da izradimo i kvalitetne i tehnološki složene mliječne proizvode, ali uglavnom na bazi uvoznih tehnoloških rešenja, opreme i tehnološki složenih materijala za reprodukciju.
Ovaj članak komparativno analizira vezu između znanstveno-tehnološkog (ZiT) razvoja i (društveno) znanstvene produktivnosti u državama članicama EU-a. Rezultati otkrivaju da Njemačka, Nizozemska, ...Francuska i Ujedinjeno Kraljevstvo više nisu lideri u znanstveno-tehnološkom razvoju, već su vodeće pozicije preuzele sjevernoeuropske države, i to Finska, Danska i Švedska. Ovi bi rezultati mogli potaknuti preoblikovanje u vodstvu evropskoga ekonomskoga i društvenog razvoja, ako Njemačka, Francuska i Ujedinjeno Kraljevstvo ne preokrenu trend svojih ulaganja u znanost i tehnologiju iz posljednjih 20 godina. Podaci ne ukazuju samo na promjenu među vodećim zemljama, već i na promjenu
pozicija ostalih država evropskog znanstvenog prostora. S izuzetkom Grčke, južnoeuropske su zemlje postigle značajne pomake, a isto vrijedi i za Češku i Sloveniju. Što se tiče (društvo)znanstvene produktivnosti pokazalo se da države koje su na vrhu
znanstveno-tehnološke hijerarhije nisu nužno i one koje objavljuju najviše radova u WoS/JCR časopisima, već je stanje upravo obrnuto. Stoga se nameće zaključak da bi u analizi znanstvene produktivnosti u obzir trebalo uzeti i druge indikatore, uključujući i smjer akademskih
reformi i nove modele upravljanja sveučilištima. Znanstvena produktivnost jedno je od sredstava pomoću kojih se implementira upravljački model koji nastoji upravljati svim disciplinama na isti način. Bibliografske baze dio su ovoga novog upravljanja i imaju odlučujuću ulogu u stratifikaciji evropskoga i globalnoga znanstvenog prostora.
PDF
