Kurikulum, kao značajni dokument škole, predmet je brojnih istraživanja i rasprava u obrazovno-vaspitnom procesu. Kada govorimo o kurikulumu, nezaobilazno je razjasniti i osvetliti i pojam skrivenog ...kurikuluma. On se definiše kao diskrepancija između onoga što podrazumeva službeni kurikulum i onoga što se odvija u školama. Skriveni kurikulum u znatnoj meri može imati uticaja na kvalitet obrazovanja, jer podrazumeva celokupno okruženje u kojem učenici uče. S obzirom na to da su nastavnici odgovorni za implementaciju kurikuluma, od njih se očekuje da prenesu učenicima sve one vrednosti koje formalnim kurikulumom nisu obuhvaćene. Prenošenje vrednosti najčešće se odvija putem implicitinih poruka, a često ni nastavnici, a ni učenici nisu svesni tih poruka. Implicitna teorija nastavnika predstavlja uverenja i vrednosti nastavnika o tome kako nastavnik percipira učenika, koju teoriju učenja primenjuje i kako percipira detinjstvo. Naime, skriveni kurikulum postaje sastavni deo implicitne teorije nastavnika. U nastavi koja je fokusirana na učenika, nastavnik i dalje ima centralnu ulogu, tako da se može reći da je njegova implicitna teorija integralni deo za ostvarivanje obrazovno-vaspitne prakse. Nalazi prikazanih relevantnih istraživanja potvrđuju tezu da skriveni kurikulum može imati snažniji uticaj u odnosu na službeni kurikulum. U svetlu savremene obrazovne paradigme o celoživotnom učenju, implikacije ovog rada ogledaju se u isticanju uloge nastavnika kao refleksivnog praktičara koji svoju praksu kontinuirano istražuje i preispituje.
Medijsko sveto trojstvo, u smislu zadobivanja publike i financijskoga programa, svakako čine trač, rat (dakako, američka matrica rata protiv tzv. terorizma) i teorije zavjere. Riječ je, kao što je ...dobro poznato, o sadržajima koji sasvim dobro prodaju robu. Navedeno ću demonstrirati na primjerima domaćih radova umjetnika i umjetnika performansa (na primjeru njihove kritike navedenoga materijala) – Milan Božić, Boris Demur, Željko Kipke, Tomislav Gotovac aka Antonio G. Lauer i Siniša Labrović.
Contemporary intellectuals have rushed to embrace the concept of *#8220;community.” What does this tell us about American political thought? Why are intellectuals uneasy with modern liberal ...individualism and its institutional policy results? Why is political intellectual discourse dominated today by complaint?In The Dance with Community Robert Booth Fowler reflects upon these and related questions. “My goal,” he writes, “is to present contemporary political thought about community for what it is—a conversation interactive, spirited, and sometimes tough.”There have been many interpretations of the muchdiscussed decline in community spirit. Rather than offer another, Fowler steps back to look at the debate itself. He examines from the perspective of an intellectual historian the attention to community in current American political thought and explores the setting of that attention.He also identifies five alternative models of community integral to the current debates and sketches a clear image of each—its relationship to others, the logic of its appeal, and its emphases and problems. In each instance he places the model into the larger conversation over alternative communities and the value of community itself.
Izložene su sve relevantne psihološke teorije kojima se pokušava definirati iskustvo kliničke smrti. Međutim,
u proučavanju ovog fenomena psihologija je kao znanstvena disciplina više suočena s ...opovrgavanjem
dogmatskog pogleda transcendentnih i parapsiholoških obilježja, a manje je orijentirana na fenomenologiju.
Sve to upućuje na kompleksnost, jedinstvenost i zagonetnost tematike koju zasigurno nije moguće promatrati
odvojeno od pristupa drugih znanstvenih disciplina. Zbog svega toga, u razumijevanju ovog konstrukta teško
je zadržati poziciju strogog, neutralnog i kritički raspoloženog promatrača, bez upletanja spekulacija, zabluda
i predrasuda. Stoga, sljedeći se retci mogu shvatiti kao prinos znanju i uspješnijem razumijevanju i mjerenju
intrigantnog fenomena kliničke smrti. Također, u ovom je tekstu skriveno univerzalno pitanje o ljudskom
životu: kako podnosimo kraj i je li doista moguće smrt prihvatiti kao pozitivni aspekt života Σ čemu nas uči
iskustvo kliničke smrti.
The goal of this paper is to examine affective responses to institutionalised narratives on the genesis, course and consequences of the 1990s conflict in Croatia, which coexist with subjugated ...knowledge, usually taking the form of conspiracy theories. The paper is based on recent fieldwork research. The author examines the ways of forming different personal narratives dominated by the motifs of home, displacement, (not) belonging, and narratives close to conspiracy theories which are incorporated into personal accounts. The author sees conspiracy theories as an attempt to understand the gravity and ambivalence of every (post) war experience, as a possible loosening of the knot that emerged at the intersection between the personal and the collective, the cognitive and the emotional, ethnic identity (be it majority or minority) and citizenship, the desirable and the undesirable, home and leaving home.
Terrorism is a concept around which the academic, professional, political and wider social circles were not agreed in terms of the generally accepted generic definition. However, for a fuller ...understanding of terrorism, it is useful to analyze the phenomenon through the prism of theories and theoretical perspectives. This paper presents a series of theories of power and of conflict and their application to terror, terrorism, and terrorist organizations, as well as the relationship between terrorist organizations, as non-state entities, and states. The three pillars model, as a comprehensive theoretical approach to conflict resolution, has an important role in the paper.
Given that Croatian folklore studies, ethnology and cultural anthropology have not yet interpreted conspiracy theories, the text emphasizes the systematic work of Krešimir Mišak, a science ...journalist, rock musician and science fiction author, who, as a conspiracy theory theorist, deals with the issue in the cult TV show Na rubu znanosti (On the Edge of Science; Croatian Television, airing since 2002). As far as Croatian scholarly interests are concerned only Nebojša Blanuša, an assitent professor at the Faculty of Political Science, University of Zagreb has dealt with the subject in his book Teorije zavjera i hrvatska politička zbilja 1980.2007 (Conspiracy Theories and Croatian Political reality 1980-2007, published in 2011).
War, as the most severe form of social crisis, leads to numerous changes in the personal and social aspects of the lives of individuals who are involved in it. The aim of this research is to ...determine the role and significance of religiosity for the individual, along with the social behavior of Vukovar’s Catholic population while they managed the war crisis situation (Homeland War in 1991). The research was conducted with the application of qualitative methodology: grounded theory methodology (paradigmatic model of Strauss and Corbin), in-depth interviews (12) and narrative analysis (72 publications from the collection of books about the Homeland War in Vukovar). The results, however, indicate that among the population, which primarily belongs to traditional church religiosity, a special form of personal, beyond the ritual, religiosity occurred, conditioned by the specific circumstances which the people found themselves in Based on the developed substantive grounded theory, it is evident that people primarily practiced an individual personal relationship with a Transcendent being (God), which had a positive role in the population’s confrontation with the new circumstances, thus strongly affecting their personal and social behavior. Practicing such a relationship enabled them to achieve secondary control over their lives, as a substitute for the inability of primary control, thus developing spiritual strength to ease and cope with the social crisis/war situation.
U europskoj kulturnoj tradiciji druge polovine IX. stoljeća, svojim je jasno definiranim predmetnim, prostornim i vremenskim granicama istraživanja zadan okvir discipline povijesti umjetnosti. ...Međutim, tada se postuliran znanstveni obrazac nije više mogao primijeniti na proučavanje i vrednovanje mnogih umjetničkih praksi XX. stoljeća, temeljenih na istraživanju kulturâ kao diskurzivnih i ideoloških sistema. Zaokret interesa, usmjerio se od kronologijskog proučavanja razvoja umjetničkih stilova, škola i pokreta tijekom europske povijesti umjetnosti, prema kontekstualnom proučavanju istih sadržaja u prostorno vremenskim okvirima niza diskontinuiranih revolucija u nazorima na svijet. Potresnu promjenu unutar discipline izazvala je epohalna promjena paradigme, posrednim utjecajem na znanstvene procese, diktirajući što ćemo istraživati, koja ćemo pitanja postaviti i kako ih strukturirati, te kako ćemo interpretirati rezultate istraživanja. Nevolje s primjenom tradicionalne znanstvene aparature na nove predloške, preslikale su se i na polje estetike koju je dijelom zamijenila interdisciplinarno shvaćena teorija umjetnosti. Naš se interes u tom kontekstu usmjerio na razumijevanje teorijskog područja koje se definira kao povijest povijesti umjetnosti, opisujući put jedne znanosti, u istoimenoj knjizi Uda Kultermanna. Komparirajući sadržaj izabranog poglavlja iz Kultermannove knjige koji se odnosi na razdoblje antike, s analizama istog perioda od strane nekoliko istaknutih teoretičara umjetnosti, priklonili smo se argumentima potonjih koji su dali prednost sadržajnim normama baštinjenih spisa razlučujući time invarijantnu paradigmu vremena iz šture historiografske osnove.
PDF
