Teorijska polazišta e-učenja Bognar, Branko
Croatian Journal of Education,
03/2016, Letnik:
18, Številka:
1
Journal Article
Recenzirano
Odprti dostop
E-učenje može biti ostvareno polazeći od bilo koje teorije učenja uz primjenu elektroničkih uređaja. Tako je Skinner 50-ih godina prošlog stoljeća uveo programiranu nastavu uz pomoć mehaničkih ...strojeva koji su davali neposredno potkrepljenje za točne odgovore učenika. U okviru kognitivizma učenici su se mogli koristiti računalima kao uređajima za eksperimentiranje i istraživanje uz korištenje multimedijskim hipertekstom. Pitanje o smislu učenja i spoznavanju ne samo izvanjske stvarnosti već unutrašnjeg svijeta bilo kojeg učenika postavile su konstruktivistička i humanistička teorija učenja. Pojmovi kao što su virtualne zajednice, e-zajednice, umrežene zajednice učenja sve se češće koriste. E-učenje ne bi trebalo svoditi samo na programiranu nastavu ili multimedijski hipertekst, ono bi trebalo omogućiti učenicima da budu kreatori svog znanja (konstruktivizam) i, što je čak važnije, svijeta u kojem žive (aktivizam). Suvremeni sustavi za e-učenje kao što je Moodle i društvene mreže mogu se koristiti za ostvarivanje takvog učenja.
Članek obravnava Bahtinovo dialoškost in Ducrotovo polifonično teorijo izjavljanja kot možni teoretski izhodišči za rekonstrukcijo pojma lirski subjekt. V prvem delu predstavi Bahtinove teze o ...monološkosti poezije in jih ovrže s koncepti Bahtinove metalingvistike. V drugem delu predstavi Ducrotov prenos Bahtinove polifonije v lingvistiko in njegovo polifonično teorijo izjavljanja primerjalno osvetli z nekaterimi koncepti Benvenistove teorije diskurza.
Teško je danas pronaći koja znanost ili koje područje ljudske djelatnosti i aktivnosti nisu, barem na posredan način, povezani s pojmom medija. Mediji zadiru u gotovo sva područja društvenih i ...humanističkih znanosti. U članku se razmatra teorija medija Marshalla McLuhana (1911.–1980.), kanadskog profesora engleske književnosti, koji se istaknuo kao jedan od najpoznatijih teoretičara komunikacija. Njegova je teorija medija neminovno utjecala na rad svih aktualnih teoretičara medija i filozofa, sociologa i mediologa, kako u svijetu, tako i u Hrvatskoj.
Razmatraju se neki elementi teorije medija Marshalla McLuhana, čije spoznaje mogu pomoći učiteljima i nastavnicima u boljem razumijevanju prirode medija u svakodnevnom radu.
U povijesnim izvorima postoji anegdota o satu orguljaške improvizacije koji je 1880- tih godina mladi Claude Debussy (1862. – 1918.) pohađao kod tada već renomiranoga skladatelja i orguljaša Césara ...Francka (1822. – 1890.). Prema svjedočenjima, Franck je mladomu i samouvjerenomu studentu uporno ponavljao (cit.): „Moduliraj! Moduliraj! Moduliraj!ˮ, što je Debussy uporno odbijao jer se (parafr.) „osjećao najbolje upravo u polaznome tonalitetuˮ. Naravno, među pripadnicima dviju različitih generacija došlo je do izvjesnoga nesporazuma, no postavlja se pitanje je li on bio stilsko-estetske ili samo terminološke prirode? 526 Rasprave 44/2 (2018.) str. 517–526 U današnje vrijeme pojam modulacija nedvosmisleno se izjednačava s promjenom tonaliteta. Međutim, u francuskoj teorijskoj literaturi 19. stoljeća (kao i u tadašnjoj europskoj literaturi općenito) taj je termin prošao značajan razvojni put, pri čemu se (u skladu s ranijim diskusijama iz vremena prosvjetiteljstva) najprije najčešće sagledavao znatno šire, kao način tonalnoga ostvarivanja (npr. u knjigama Fétisa i de Momignyja ), prije nego što je počeo dobivati suvremene paradigmatske pretpostavke (npr. u „Udžbeniku kompozicijeˮ Antona Reicha). Međutim, čak i kad je modulacija postala sinonim za promjenu tonalnoga centra, pojedini teoretičari mlađe generacije nastavili su insistirati na tome da ona može imati i šire značenje („Traktat o harmonijiˮ Napoleona Henrija Rebera). U ovom je radu predočeno na koji se način odvijao paradigmatski razvoj pojma modulacija te kako različite suvremene kategorizacije promjene tonaliteta zapravo vuku korijene iz ranijih značenja toga pojma. Stoga se, između ostaloga, pokušalo zaključiti i je li nesporazum s početka teksta odražavao estetski ili puki teorijsko-terminološki procijep u razumijevanju između kompozitora školovanoga u prvoj polovici 19. stoljeća nasuprot njegovu kolegi nekoliko stoljeća poslije.
V prispevku predstavljamo Prevajalsko prakso Oddelka za prevajalstvo Univerze v Ljubljani, ki je zasnovana praktično in usmerjena ciljno. S prenovo študijskih programov po smernicah bolonjske reforme ...je na Oddelku za prevajalstvo kot obvezni del magistrskega programa Prevajanje/Tolmačenje predvideno praktično usposabljanje v obliki Prevajalske prakse. Prevajalska praksa je za študente odlična priložnost za vpogled v realno prevajalsko situacijo, delodajalci pa tako lahko spoznajo potencialne bodoče sodelavce. Namen Prevajalske prakse je obogatiti in nadgraditi kakovost študija, omogočiti kasnejšo zaposljivost, ponuditi študentom, da že med študijem spoznajo dobre prakse s področja prevajanja in ponuditi možnosti dela z najsodobnejšimi tehnologijami. Študenti dobijo priložnost, da znanje, pridobljeno na fakulteti, prenesejo v svoje prevajalsko delo in obenem pridobivajo znanja, veščine in izkušnje, ki jim bodo kasneje omogočile učinkovitejšo integracijo v prevajalski sektor. V prispevku podrobneje pregledamo specifične pristope k izvajanju takšne študentske prakse, ki so se v zadnjih desetih letih izoblikovali na Oddelku za prevajalstvo in ponujajo model dobre prakse tudi v širšem okviru praktičnega usposabljanja.
Pedagoški menadžment je mlada disciplina u obrazovanju. U obrazovanju se menadžment javlja kasnije nego u gospodarstvu. Razlog je ponajprije u neprepoznavanju menadžmenta kao discipline u području ...obrazovanja te društvenom položaju obrazovanja. Upravljanje školom jedan je od ključnih problema pedagoškog menadžmenta. U zadnjih deset godina se pridaje veća važnost proučavanju menadžmenta u obrazovanju. Posebna važnost pridaje se utjecaju stilova vođenja na kvalitetno pedagoško upravljanje školom. Naglasak se stavlja na upravljačke kompetencije ravnatelja, stilove vođenja i osobine ličnosti. Cilj rada je ukazati na potrebu razvoja teorije pedagoškog menadžmenta i u tom kontekstu definiranja osnovnih pojmova. Posebno važno područje teorije pedagoškog menadžmenta je profesija ravnatelja. U skladu s shvaćanjem profesije u radu se obrazlažu profesionalne kompetencije ravnatelja i personalne karakteristike kao preduvjeti za uspješno upravljanje školom. Posebno područje teorije pedagoškog menadžmenta predstavljaju teorije i modeli vodstva kao interpretacijski okviri djelatnosti ravnatelja.
Contemporary intellectuals have rushed to embrace the concept of
*#8220;;;community." What does this tell us about American
political thought? Why are intellectuals uneasy with modern liberal
...individualism and its institutional policy results? Why is
political intellectual discourse dominated today by complaint? In
The Dance with Community Robert Booth Fowler reflects upon
these and related questions. "My goal," he writes, "is to present
contemporary political thought about community for what it is-a
conversation interactive, spirited, and sometimes tough." There
have been many interpretations of the muchdiscussed decline in
community spirit. Rather than offer another, Fowler steps back to
look at the debate itself. He examines from the perspective of an
intellectual historian the attention to community in current
American political thought and explores the setting of that
attention. He also identifies five alternative models of community
integral to the current debates and sketches a clear image of
each-its relationship to others, the logic of its appeal, and its
emphases and problems. In each instance he places the model into
the larger conversation over alternative communities and the value
of community itself.
Namen prispevka je analizirati queer politike in njihova teoretska izhodišča, queer teorije, in jih primerjati z identitetnimi politikami gejevsko-lezbičnih gibanj. Queer politike in queer teorije ...namreč opozarjajo na izključevalsko logiko identite- tnih politik, saj slednje vključujejo le tiste subjekte, ki ustrezajo kriterijem specifičnih identitetnih kategorij. Queer disidentitete tovrstnim ekskluzivnim identitetnim kate- gorijam in konceptom (hetero- in homo-) normativnosti nasprotujejo in se postavljajo izven zamejujočih binarizmov v polju spola in seksualnega, svoje boje pa osnujejo na podlagi interesnega, ne identitetnega, združevanja. Queer politike in queer teorije s tem ponujajo upravičeno kritiko gejevsko-lezbičnih gibanj in vzpostavljajo alternative, koalicijske politike.
Teorije zarote so pomemben model pripovedovalskega korpusa sodobnih skupnosti in obenem značilen družbeni pojav, neločljiv od digitalnih komunikacijskih kanalov. Kot so pokazale številne raziskave, ...je tradicija teorij zarote v Evropi zelo kompleksna in bogata, pri čemer se ob vsaki družbeni krizi v lokalnih skupnostih, regijah ali na posameznih kontinentih, pa tudi globalno, ponavljajo določeni tipi pripovedi, motivi in tropi, ki se integrirajo v nov družbeno-kulturni kontekst. Zato je potrebno sočasno sledenje podatkom s terena, ki lahko prispevajo k predvidevanju smeri razvoja teorij zarote v prihodnjih družbenih krizah. Medtem ko je bilo v slovenskem javnem prostoru v času pandemije objavljenih veliko prispevkov z različnih področij o vzponu teorij zarote in teoretičnih besedil o teorijah zarote, so umanjkali konkretni podatki s terena. Kvantitativne in kvalitativne analize teorij zarote na terenu bi lahko dodatno podprle znanost v javnem dialogu in obenem podkrepile trud institucij v boju proti teorijam zarote ter podale bolj resnično sliko razmer na terenu.
PDF
