U radu su procijenjene zalihe, tokovi i bilanca ugljika šumskog ekosustava hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) u Pokupskom bazenu. Primjenom metode kronosekvence utvrđena je dinamika razvoja zaliha ...ugljika tijekom životnog vijeka sastojine hrasta lužnjaka, odnosno od 5. do 168. godine starosti. Također je procijenjena i bilanca ugljika odabranog šumskog ekosustava, kao neto razlika pohranjenog i oslobođenog ugljika te je utvrđena njena unutar-sezonska dinamika te dinamika tijekom razvoja šumske sastojine. Na temelju podataka o uređajnom razredu hrast lužnjak iz sjemena, u gospodarskoj jedinici Jastrebarski lugovi, utvrđeno je stvarno stanje zaliha i bilance ugljika u razdoblju trajanja važeće Osnove gospodarenja, od 2004. do 2013. godine. Primjenom različitih scenarija obnove provedena je projekcija razvoja pojedinih sastojina odabranog uređajnog razreda za pet 10-godišnjih razdoblja, od 2004. do 2053. godine, te su utvrđene bilance ugljika ostvarene primjenom navedenih scenarija.Na razini sastojine procijenjena je zaliha ugljika u živoj biomasi, mrtvom drvu (sušci, panjevi i drvni otpad) te šumskoj prostirci i organskoj tvari mineralnog dijela tla. Također su na razini sastojine procijenjeni glavni tokovi ugljika: neto primarna produkcija drvne biomase, produkcija lista i plodova, produkcija sitnog korijena, ukupna i heterotrofna respiracija tla te dekompozicija nadzemne biomase mrtvog drva. Uz pretpostavku da je bilanca ugljika na razini sastojine jednaka neto produkciji ekosustava, ista je procijenjena kao razlika ukupne neto primarne produkcije i ukupne heterotrofne respiracije ekosustava. Na razini uređajnog razreda utvrđeni su i gubitci ugljika sječom, a bilanca ugljika je procijenjena kao razlika neto produkcije ekosustava i gubitaka ugljika sječom.Raspodjela zaliha ugljika po glavnim sastavnicama šumskog ekosustava hrasta lužnjaka mijenja se tijekom životnog vijeka na način da su u sastojinama I. dobnog razreda najveće zalihe ugljika pohranjene u organskoj tvari tla, a u starijim sastojinama su najveće zalihe ugljika pohranjene u živoj biomasi. Zalihe u organskom horizontu tla povećavaju se sa starosti sastojine, dok su zalihe ugljika u mrtvom drvu najveće u najmlađim i starim sastojinama, a najniže u srednjodobnim i zrelim sastojinama. Za zalihe ugljika u mineralnom dijelu tla nije utvrđena statistički značajna ovisnost o starosti sastojine čime je potvrđena pretpostavka da u šumskom ekosustavu hrasta lužnjaka dosadašnji način gospodarenja nema značajniji utjecaj na zalihe ugljika u mineralnom dijelu tla. Sastojina hrasta lužnjaka, kada je uspješno obnovljena, postaje ponor ugljika već u vrlo ranoj dobi, između 5-te i 13-te godine starosti, što je posljedica veće ukupne neto primarne produkcije u odnosu na ukupnu heterotrofnu respiraciju, i sastojina ostaje ponor ugljika i nakon dobi od 160 godina. Kulminacija bilance ugljika, zabilježena kod sastojine u dobi od 53 godine, odgovara kulminaciji produkcije drvne biomase.Na temelju dobivenih rezultata izrađeni su jednostavni modeli ovisnosti pojedinih zaliha i tokova ugljika o lako dostupnim varijablama šumske sastojine (dob sastojine, drvna zaliha) koji su poslužili za procjenu zaliha i bilance ugljika u stvarnoj šumi hrasta lužnjaka. U uređajnom razredu hrast lužnjak iz sjemena u gospodarskoj jedinici Jastrebarski lugovi, u razdoblju od 2004. do 2013. godine ostvarena je pozitivna bilanca ugljika. U simulacijskom razdoblju od 2004. do 2053. također je ostvarena kumulativna pozitivna bilanca ugljika i izdvojen je scenarij obnove koji najviše odgovara suvremenim zahtjevima potrajnog gospodarenja šumama.
Within this research carbon stocks, fluxes and carbon balance was estimated in Pedunculate Oak (Quercus robur L.) forest ecosystem in river Kupa basin. Using chronosequence method carbon stocks dynamic during a life-time of Pedunculate oak stand was determined, from the age of 5 to 168 years. Also, carbon balance of selected forest ecosystem was estimated as difference between accumulated and released carbon, and intra-seasonal dynamic as well as dynamic during a development of stand was determined. On the basis of available data on the management class of Pedunculate Oak high stand, current state of carbon stocks and carbon balance was estimated for the period of current management plan, from the year 2004 to 2013. Using different scenarios of defining area for regeneration, development projection of individual stands of selected management class was made for five 10-years periods, from the year 2004 to 2053, and different carbon balance estimates were obtained for each scenario.At the stand level carbon stocks in live biomass, dead wood (snags, stumps and woody debris), forest floor and organic carbon in mineral soil were estimated. Also, at the stand level, main carbon fluxes were estimated: net primary production in woody biomass, leaf and seed production, fine root production, total and heterotrophic soil respiration and decomposition of aboveground dead wood. Net ecosystem production at the stand level was estimated as difference between total net primary production and total heterotrophic respiration, and it is assumed that it is equal to carbon balance. At the management class level carbon losses due to harvest were determined, and carbon balance was estimated as difference between net ecosystem production and carbon losses due to harvest.Carbon stock share in main forest ecosystem pools changes during a stand development in a way that youngest stands store more carbon in soil organic matter then in live biomass, while in older stands more carbon is stored in live biomass then in soil. Carbon stocks in organic layer increase with stand age, while carbon stocks in dead wood are highest in young and older stands, and lowest in middle-aged, mature stands. For carbon stocks in mineral soil layer no statistically significant age-dependent trend was observed. That confirmed the assumption that harvest activities under current management practice in this type of Pedunculate Oak forest ecosystems does not significantly influence carbon stocks in mineral soil layer. Pedunculate Oak stand, when successfully regenerated, becomes carbon sink very early in a development phase, between the age of 5 and 13 years, as a result of higher total net primary production with respect to total heterotrophic respiration, and stands remain carbon sink even after the age of 160 years. Stand reaches greatest carbon sink in the age of 53 years, and it is in accordance with highest woody biomass production.Obtained results were used to develop simple models of carbon stocks and fluxes as a function of easily obtained stand variables (stand age, growing stock) which were then used to estimate carbon stocks and carbon balance in real forest. In Pedunculate Oak high stand management class, in management unit Jastrebarski lugovi, positive carbon balance was estimated for the period from 2004 to 2013. For the simulation period from 2004 to 2053, also a positive cumulative carbon balance was estimated, and appropriate scenario that meets the needs of modern sustainable forest management was recognized.
Istraživanja prirodne potencijalne erozije tla vodom obavljeno je na šest tipova tala zastupljenih na području Vinodolske kotline.
Prema ukupnoj dubini do matične stijene tla su svrstana u tri klase: ...srednje duboka (< 0,8 m - aluvijalno-koluvijalno, oglejeno, skeletoidno i rendzina na koluvijalnim nanosima); duboka (0,8-1,2 m - koluvijalno s prevlašću zemljišnog materijala) i vrlo duboka tla (>1,2 m - aluvijalno, karbonatno, oglejeno; močvarno glejno, hipoglejno i močvarno glejno amfiglejno). Za istraživano područje tolerantni gubitak erozijom određen je na 12 t/ha/god, za vrlo duboka i duboka tla, a 8 t/ha/god.za srednje duboka tla. Pokazatelj erozivnosti kiše izračunat je za dvije meteorološke postaje (Bribir i Novi Vinodolski). Proračun i interpretacija rezultata obavljena je primjenom prognostičke USLE (Universal Soil Loss Equation) metode.
Temeljem ostvarenih rezultata zaključujemo da se stupanj rizika od erozije kreće od neznatnog do umjerenog (aluvijalno-koluvijalno; aluvijalno karbonatno i močvarno glejna tla). Na koluvijalnom tlu i rendzini na koluvijalnim nanosima opasnost od erozije je visoka do ekstremna.
Izmjerena erozija na području Vinodolske kotline kod svih tala (izuzev koluvijalnog i rendzine na koluvijalnim nanosima) ne prelazi tolerantnu granicu. Rezultati istraživanja ukazuju da apsolutnu prednost u zaustavljanju i smanjenju erozijskih procesa na nagnutim terenima treba dati konturnoj obradi i obvezatnom ostavljanju biljnog malča na površini tla u voćnjacima i vinogradima, odnosno njegovom zaoravanju u ostaloj poljoprivrednoj proizvodnji. Na koluvijalnom tlu i rendzini tj. tipovima tla na kojima je utvrđen visok rizik od erozije bilo kakva obrada na nagibima većim od 6% bez podizanja terasa je vrlo upitna.
U šumarskoj cestogradnji do sada su primjenjivana različita stabilizacijska sredstva za poboljšanje nosivosti nenosivih šumskih tala pri izgradnji šumskih cesta. Stabilizacija se posebice koristi u ...nizinskim šumama, gdje je s građevnog motrišta velika prisutnost slabo nosivih i nenosivih šumskih tala. Dosadašnje kemijske metode koristile su vapno, cement, različite ugljikovodične pripravke (RRP, WEGS i sl.), dok je u novije vrijeme tendencija na primjeni različitih aditiva. Prema kemijskim karakteristikama PowerCem stabilizira humus i na taj način omogućava izgradnju šumskih cesta uz minimalnu uporabu kamenog materijala. Upravo je primjena sredstava za stabilizaciju omogućila da se snizi visina nivelete šumskih cesta u odnosu na klasični način izgradnje.
Premda ekološka poljoprivreda ima brojnih prednosti, zabrinutost zbog održivosti, i ekološke i ekonomske, farmere često odvraća od prijelaza s konvencionalne proizvodnje na ekološku. Intenzifikacijom ...plodoreda uporabom postrnih usjeva, mogu ukloniti neke probleme vezane za ugorenost tla, prevenciju erozije, dostupnost hraniva i suzbijanje korova, doprinoseći na taj način održivosti proizvodnje usjeva. Također, uzgoj usjeva s dodatnom vrijednošću, kao što su roditeljske linije za proizvodnju hibrida kukuruza (Zea mais L.), s nižim prinosima ali višom cijenom, može pridonijeti održivosti (profitabilnosti) ekološke proizvodnje. U namjeri da se potvrdi hipoteza da postrni usjevi mogu doprinijeti održivosti ekološkog uzgoja kukuruza u dvopoljnom plodoredu sa sojom (Glycine max L.) kao prethodnim usjevom, postavljeno je pokušalište u Valpovu, Hrvatska, na eutričnom smeđem tlu, tijekom 2005. i 2006. godine. Pokus je postavljen kao potpuno slučajan blok raspored u četiri ponavljanja, sa šest tretmana postrnih usjeva: CT – kontrola, bez postrnih usjeva; WW – ozima pšenica (Triticum aestivum L.); RY – ozima raž (Secale cereale L.); FP – stočni grašak (Pisum arvense L.); WP – smjesa WW i FP; te RP – smjesa RY i FP. U cilju određivanja zaštite površine tla i evaluacije suzbijanja korova, zabilježena je pokrivenost postrnim usjevima. Glede isplativosti, analizirani su relativni troškovi upotrebe postrnih usjeva u odnosu na dodatno proizvedeni urod kukuruza. RY tretman je zabilježio najvišu profitabilnost, a pratili su ga tretmani WW, RP i O. Tretmani WP i FP pokazali su se manje profitabilni od O, time pružajući dokaze o rizičnoj održivosti ovih tretmana.
Nepovoljan pH tla glavni je razlog brojnih problema u debalansu hraniva, a samim tim i u rastu i razvoju biljaka, pojavi kloroza i nekroza na lišću i plodovima i dr. Stoga se kalcizacija, kao mjera ...popravke kiselih tala, mora provoditi oprezno, uz detaljnu prethodnu kemijsku analizu tla. Ovaj rad predstavlja segment kompjutorskoga modela za utvrđivanje potrebe u gnojidbi koji obavlja procjenu potrebe za kalcizacijom. Rezultati procjene analizirani su geostatističkom interpolacijskom metodom, krigingom. Analizirano je 9.023 uzoraka tla u periodu od 2003. do 2007. godine. Prosječna supstitucijska kiselost iznosila je 5,49 (min. 3,41 do max. 8,20). Krigingom je utvrđeno kako je 241.379 ha (58,3%) površine Osječko-baranjske županije kiselo, od čega je na 90.593 ha supstitucijska kiselost manja od 4,5, a na 150.786 ha pH-KCl kreće se između 4,5 i 5,5. Osim karbokalka, za kalcizaciju preporučuje se primjena i drugih "sporodjelujućih" materijala za kalcizaciju, naročito za trajne nasade.
Cilj je istraživanja bio utvrditi manjak vode u tlu tijekom vegetacijskoga razdoblja kukuruza i pšenice na osnovi poljskih mjerenja i proračuna bilance oborinske vode u tlu do dubine 60 cm. Manjak ...vode u tlu u prvoj godini istraživanja (2003.) bio je izražen tijekom cijele vegetacije kukuruza (Zelčin 336,1 mm, Donji Miholjac 325,7 mm), a najveći je manjak evidentiran u srpnju i kolovozu, što se negativno odrazilo na prosječni prinos od 5,52 t ha-1. Druga godina istraživanja (2004.) bila je znatno povoljnija te je manjak vode u tlu tijekom vegetacije pšenice zabilježen samo u svibnju na oba lokaliteta (Zelčin 40,5 mm, Donji Miholjac 32,6 mm), što nije bitnije utjecalo na prinos zrna pšenice (5,08 t ha-1). Izrazito niske vrijednosti trenutačne fiziološki aktivne vlage tla (FAv) zabilježene su tijekom ljeta 2003. godine, a najniže vrijednosti (Zelčin 8% FAv-a, Donji Miholjac 7% FAv-a) izmjerene su u trećoj dekadi rujna, dok su više vrijednosti utvrđene 2004. godine, uz minimume 38% FAv-a u Zelčinu i 33% 8% FAv-a u Donjem Miholjcu. Statistički značajno više vrijednosti trenutačne vlage tla (P<1%) utvrđene su u dubljim slojevima tla na oba lokaliteta. Utvrđene su i statistički vrlo značajne korelacije (r=0,93**, r=0,91**) između mjerenja i proračunatih vrijednosti FAv-a na oba lokaliteta.
Kako bi vinograd bio u dobroj formi, potrebno je redovito provoditi potrebne mjere njege nasada. Osnovna mjera njege vinograda je obrada tla u nasadu. Kako bi održali plodnost tla, potrebno je ...redovito gnojenje. Za gnojenje koristimo organska i mineralna gnojiva. Grožđe treba ubrati u pravo vrijeme i vrlo je važno odrediti vrijeme berbe. Kod određivanja berbe koristi se moštna vaga. Berbu treba obaviti prema određenim pravilima. Lozu je potrebno štititi od raznih bolesti i štetnika.
Istraživanje i vrjednovanje tala Splitsko-dalmatinske županije jedno je od brojnih u državnoj strategiji izrade planova natapanja. Sve veća suša u razvoju poljoprivrede utječe na proizvodnost ...poljoprivredne proizvodnje u tom mediteranskom okružju. Temeljni cilj u ovom radu je bio sagledati zemljišne resurse pogodne za natapanje i izdvojiti oranične površine gdje bi ta hidrotehnička mjera dala najveće rezultate.
Osnovna metoda vrjednovanja je procjena pogodnosti tala za potrebe natapanja (FAO, 1976; Vidaček, 1981). Analiza je izvršena pomoću GIS tehnologije, program ArcView.
Na temelju analize pedoloških istraživanja semidetaljnog karaktera utvrdili smo sljedeće: Splitsko-dalmatinska županija ima površinu od 4.539 km2. Od toga na poljoprivredne površine otpada 2.177 km2 ili 48%. Šume su po površini najzastupljenije i zauzimaju 2.244 km2 ili 49,4%. Naselja i okućnice zauzimaju 90 km2 ili 2,0%. Vodene površine zauzimaju 29 km2 ili 0,6%.
Najzastupljenija tla županije su smeđa tla na vapnencu ili dolomitu s 52.485 ha i vapneno dolomitna crnica s 42.027 ha, koja zbog stjenovitosti i nagiba spadaju u trajno nepogodna tla za natapanje. Od pogodnih tala najzastupljenija su antropogena tla u raznim oblicima krša (42.258 ha). Najbolja tla za oranice i vrtove su hidromeliorirana (3.649 ha) i aluvijalna (3.068 ha), a tla koja u tom kraju potencijalno najviše vrijede su močvarno glejna tla (3.337 ha).
Pogodnih tala prvog prioriteta za natapanje s potrebnim većim ili manjim mjerama agromelioracija ima 92.003 ha, a drugog prioriteta za hidro i/ili agromelioracije u primjeni natapanja 6.001 ha. Trajno nepogodnih tala za natapanje u okviru poljoprivrednih površina (prvenstveno pašnjaci i livade) ima 119.663 ha.
U radu je prikazana analiza utjecaja visokonaponskih nadzemnih vodova na mjerenja specifičnog otpora tla. Analizom je određena razina smetnji pri mjerenju zbog blizine faznih vodiča visokonaponskog ...nadzemnog voda. Tlo je modelirano kao anizotropni homogeni poluprostor konačne otpornosti. Kako bi članak bio od koristi inženjerima u praksi, korišten je jednostavni matematički instrumentarij, s detaljno prikazanim izvodima i fizikalno objektivnim pretpostavkama pod kojima je navedeni model valjan. Radi jednostavnosti i općenitosti izlaganja analiza je provedena na praktičnom primjeru mjerenja specifičnog otpora tla Wennerovom metodom. Primjer se odnosi na jednosistemski VN dalekovod s čelično rešetkastim stupom tzv. jela. Dobiveni rezultati prikazanom teorijom uspoređeni su s rezultatima dobivenim profesionalnim programskim paketom CDEGS. Rrezultati su prikazani analitički i grafički te diskutirani.
