Biodizel i bioplin dva su vrlo važna izvora obnovljive energije širom svijeta, a posebice u zemljama EU. Biodizel se gotovo isključivo koristi kao transportno gorivo, dok se bioplin uglavnom koristi ...za proizvodnju električne energije i topline. Primjena sofisticiranijih tehnika pročišćavanja u proizvodnji čistog biometana iz bioplina omogućuje njegovo uvođenje u mrežu prirodnog plina i daljnju uporabu kao transportno gorivo. Dok se bioplin uglavnom proizvodi od otpadnih materijala (materijal s odlagališta otpada, gnojivo, talog zaostao pročišćavanjem otpadnih voda, poljoprivredni otpad), biodizel se u EU uglavnom dobiva iz repice ili drugih uljarica koje se koriste kao hrana, što dovodi u pitanje njihovu ulogu kao hrane ili goriva. Kako bi se ublažio ovaj problem, napravljeni su značajni napori u korištenju neprehrambenih sirovina za proizvodnju biodizela. To uključuje sve vrste otpadnih ulja i masti, no od nedavno se više pažnje posvećuje proizvodnji mikrobnih ulja uzgojem mikroorganizama koji mogu akumulirati velike količine lipida u biomasi. Obećavajući kandidati za mikrobnu proizvodnju lipida mogu se pronaći među različitim sojevima filamentoznih plijesni, kvasaca, bakterija i mikroalgi. Sirovine od interesa su i poljoprivredni otpad bogat ugljikohidratima te različite lignocelulozne sirovine, za čiju se uporabu još uvijek moraju riješiti neka tehnička pitanja. Također, u ovom su radu razmatrane metode izdvajanja i pročišćavanja biodizela i bioplina.
U danasnje vrijeme kada se raspolozivost i dostupnost fosilnih goriva drasticno smanjuje, biodizelska goriva dobivena iz razlicitih izvora postaju sve zanimljivija. Biorazgradivost, netoksicnost i ...mala emisija stetnih komponenata samo su neka od svojstava koja cine biodizel ekoloski prihvatljivim gorivom. Postoje razlicite metode za proizvodnju biodizela kao sto su mikroemulzifikacija, piroliza i transesterifikacija. Glavni problemi ovih tradicionalnih pristupa proizvodnji biodizela su dugo vrijeme zadrzavanja, visoki proizvodni troskovi i potrosnja energije te niska efikasnost. Kako bi se prevladali navedeni problemi, a sam proces proizvodnje biodizela dodatno unaprijedio s ekoloskog i ekonomskog stajalista, intenzivno se radi na razvoju novih tehnologija. Glavne odlike novo razvijenih procesa su povecanje reakcijske brzine, smanjenje molarnog omjera alkohola i ulja te niska potrosnja energije koja je postignuta ucinkovitijim prijenosom tvari i energije. Mikroreaktorski sustavi pronalaze sve vecu primjenu u razlicitim poljima pocevsi od kemijske industrije i biotehnologije pa sve do farmaceutske industrije i medicine. Veliki omjer povrsine i volumena, kratak difuzijski put, brz i efikasan prijenos tvari i topline samo su neke od prednosti mikroreaktorskog sustava. Do danas su se ove prednosti uspjesno iskoristavale u organskim sintezama, a u odnosu na konvencionalne reaktorske sustave, u njima su zabiljezene vece konverzije i veca produktivnost. Sve ovo navelo je istrazivace da vjeruju da bi se implementacijom ove tehnologije u proizvodnju biodizelskog goriva mogao postici veliki napredak ne samo u intenzifikaciji procesa nego i u procesnoj ekonomici. U ovom radu bit ce prikazana dosadasnja dostignuca u razvoju i primjeni mikroreaktorske tehnike u proizvodnji biodizelskog goriva.
Biodizel je ekološki prihvatljiva alternativa dizelskom gorivu, pripremljena iz domaćih obnovljivih izvora kao što su biljno ulje i životinjske masnoće. U tim procesima biodizel se proizvodi ...transesterifikacijom triglicerida prisutnim u životinjskoj masnoći ili u biljnim uljima zamjenom glicerina s alkoholima male molekulske mase koristeći se homogenom ili heterogenom katalizom. Ester nakon miješanja s dizelskim gorivima ima fizičko-kemijska svojstva slična konvencionalnim gorivima. Ovdje je istražena šaržna proizvodnja biodizela iz loja i metanola uz heterogeni katalizator. Kvaliteta biodizela ocjenjena je prema važnim svojstvima kao što su viskoznost, plamište, cetanski broj, oksidacijska stabilnost, sadržaj glicerina, kiselinski broj itd. Svojstva proizvedenog biodizela u skladu su sa standardima ASTM D6751.
Ovo djelo je dano na korištenje pod licencom Creative Commons Imenovanje 4.0 međunarodna .
U ovom je radu ispitana hidroliza tributirina pomoću izvanstanične lipaze izolirane iz 169 sojeva plijesni iz razreda Zygomycetes, uključujući i izolate otporne na niske temperature. Od izoliranih se ...sojeva njih 19 isticalo u proizvodnji enzima, jer su formirali najveće zone lipolitičke aktivnosti oko kolonija. Za daljnje ispitivanje proizvodnje lipolitičkih enzima odabrani su sljedeći sojevi: Mortierella alpina, M. echinosphaera, Mucor corticolus, Rhizomucor miehei, Rhizopus oryzae, Rh. stolonifer, Umbelopsis autotrophica, U. isabellina, U. ramanniana var. angulispora and U. versiformis. Ispitan je utjecaj dodatka Tweena 80, palminog, sojinog, suncokretovog, maslinovog, ekstradjevičanskog maslinovog, sezamovog i bučinog ulja, te ulja pšeničnih klica, kukuruznih klica i sjemenki pamuka na aktivnost enzima. Osim toga, ispitana je i proizvodnja enzima pri submerznom uzgoju te fermentaciji na čvrstoj podlozi od pšeničnih mekinja. Tween 80 i maslinovo ulje učinkovito su potakli proizvodnju lipolitičkih enzima, a pozitivan je učinak imala i podloga od pšeničnih mekinja. Dodatkom mineralnih soli i maslinovog ulja u čvrstu podlogu poboljšana je aktivnost enzima sirovog ekstrakta najmanje 1,5 puta. Ispitana je aktivnost odabranih lipaza u organskoj sintezi, a najbolja je aktivnost postignuta tijekom transesterifikacije p-nitrofenil-palmitata s etanolom pomoću enzima izoliranih iz plijesni R. miehei, Rh. stolonifer i M. echinosphaera.
Svijet je suočen s dvojnom krizom: krizom nestajanja fosilnih goriva i krizom degradacije okoliša. Alternativna goriva, očuvanje i upravljanje energijom, energetska učinkovitost i zaštita okoliša ...posljednjih su godina dobili na značenju. Kao alternativa dizel gorivu dosta obećavaju esterificirana biljna ulja koja su ekološki vrlo pogodna. U ruralnoj Indiji potreba za naftom otpada na poljoprivrednu mehanizaciju poput traktora i vršilica. Poljoprivrednici koji posjeduju marginalna i velika zemljišta mogu ispuniti zahtjeve dizel goriva tako da siju uljarice na vlastitoj zemlji. U ovom radu procjenjuje se isplativost lokalne proizvodnje biljnih ulja u jednom malom oglednom selu u središnjoj Indiji. Analiziraju se metilni esteri masnih kiselina iz ulja pamukovog sjemena, sojinog ulja, ulja balanitesa i jatrofina ulja da bi se ustanovila njihova svojstva i radni učinak u dizel motoru, a procjenjuje se i potrebna površina zemljišta za uzgoj tih uljnih kultura kako bi se udovoljilo potrebama seoske poljoprivrede za gorivom. Rezultati pokazuju da kalorična vrijednost metilnih estera iznosi dizela, a i druga su svojstva posve usporediva s dizelom. Analiza radnog učinka metilnih estera u motoru pokazuje neznatno smanjenje toplinske učinkovitosti od oko , dok su emisije smanjene za do u usporedbi s dizelom. Izvršena je i ekonomska analiza te je ustanovljeno da je korištenje derivata biljnih ulja kao zamjene za dizel gorivo skuplje od korištenja mineralnog dizela.
Gotovo sve zemlje Europske unije, a i većina zemalja u tranziciji u posljednjem su desetljeću, a neke i ranije, pokrenule proizvodnju biogoriva i to biodizelskoga goriva i etanola. Na temelju ...pregleda brojnih rezultata istraživanja u svijetu, u ovom se radu analiziraju najvažnija svojstva biodizelskoga goriva, njegova dosadašnja primjena kao alternativnog goriva za dizel motore, te utjecaj njegova sagorijevanja na okoliš u odnosu na mineralno dizel gorivo. Kako je osnovna sirovina za proizvodnju biodizela iz obnovljivih resursa ulje uljane repice, detaljno se analizira postojeća struktura sjetve i udio uljane repice na obradivim površinama u Hrvatskoj, te realne mogućnosti proizvodnje ove kulture za neprehrambeni lanac, odnosno mogućnosti proizvodnje biodizela u Hrvatskoj.
Ispitana je enzimska transesterifikacija ulja dobivenog iz jetre bakalara etil ferulatom (EF), primjenom katalizatora Novozym® 435. Svrha je rada bila istražiti mogućnost primjene ove sinteze u ...industrijskoj proizvodnji feruloil ribljeg ulja. Produkti reakcije karakterizirani su modificiranom HPLC-ESI-TOF-MS metodom. Ispitan je utjecaj dodatka glicerola na sastav nastalih feruloil acilglicerola. Biokonverzija EF bila je kudikamo veća u prisutnosti glicerola, a osobito s povećanjem udjela nastalog feruloil ribljeg ulja. Stoga je radi optimiranja reakcije u sustav dodana ekvimolarna količina glicerola. Ispitan je zajednički utjecaj temperature (od 40 do 70 °C), vremena reakcije (1-5 dana), udjela enzima (2-20 %) i molarnog omjera ribljeg ulja i EF (1-5). Primjenom metode odzivnih površina određeni su najpogodniji parametri za maksimalni prinos feruolil ribljeg ulja, i to: temperatura od 70 °C, udjel enzima od 4,3 %, molarni omjer supstrata od 4,7 i vrijeme reakcije od 5 dana. Pri tim je uvjetima postignut udjel EF od 92,4 %, feruloil ribljeg ulja od 80,4 %, a smanjen udjel nusprodukata na samo 11,4 %.
Porast ekoloske svijesti potakao je istrazivanja sirovina obnovljivih izvora i u industriji maziva. Zbog sve vece potrosnje raznih vrsta maziva, koja su uglavnom mineralne i sintetske sirovinske ...osnove, dolazi do akcidentnog, ali i neizbjeznog dospijeca znatnih kolicina maziva u okolis. Stoga bioloski lako razgradiva maziva proizvedena iz prirodnih ulja i masti dobivaju na vaznosti ukoliko je njihova primjena moguca. Bioloski lako razgradiva maziva proizvedena klasicnim postupkom iz visokokvalitetnih prirodnih ulja i masti mogu biti visestruko skuplja. Nize cijene otpadnih prirodnih ulja i masti cine bioloski lako razgradiva maziva konkurentnijima na trzistu. U ovome radu biti ce prikazan i postupak kemijske sinteze u kojem je biodizelsko gorivo (smjesa metilnih estera masnih kiselina) sirovina za pripremu TMP (trimetilolpropan) maziva.
Provedena je sinteza izoamilnog acetata, estera koji se često koristi kao pojačivač okusa u prehrambenoj industriji, u sustavu bez otapala. Pokušao se poboljšati prinos izoamilnog acetata ...transesterifikacijom s vinilnim acetatom pomoću imobilizirane lipaze izolirane iz soja Rhizopus oryzae NRRL 3562. Pri tome supstrat nije inhibirao imobiliziranu lipazu. Istražen je utjecaj različitih parametara reakcije na sintezu te ustanovljeno da je maksimalna pretvorba postignuta sa 16 % (m/V) imobilizirane lipaze pri 40 °C i 200 rpm. Pri tim je uvjetima nakon 8 sati postignuta 95 %-tna konverzija s 0,5 mol/L izoamilnog acetata. Struktura produkta utvrđena je infracrvenom spektroskopijom i nuklearnom magnetskom rezonancijom. Imobilizirana lipaza imala je Km vrijednost od 306,53 mmol/L i υmax od 99 µmol/(h∙g).
Projekt proizvodnje biodizelskog goriva u Hrvatskoj nakon nekoliko godina priprema i studijskog rada u podrucjima: tehnologija, osiguranja sirovina, priprema trzista, te organizacijska struktura ...proizvodnog lanca "od polja do motora", ulazi u fazu odlucivanja o realizaciji. Odluka na razini EU, te drustveni interes RH u podrucju zastite okolisa, zaposljavanja i koristenja prisutnih resursa stvaraju pozitivnu klimu u odnosu na taj projekt. Tvrtka Maziva Zagreb d.o.o. clan INA grupe namjerava izgraditi postrojenje na svojoj lokaciji kako bi se iskoristile postojece prednosti tehnoloske i intelektualne infrastrukture u Mazivima Zagreb i INA Grupe, te omogucio sinergijski razvojni ucinak u podrucju specijalnih proizvoda.
PDF
