Cilj istraživanja bio je utvrditi utjecaj dodatka kukuruzne silaže (Zea mays L.) travnoj silaži različitih rokova košnje na iskoristivost dušika u hranidbi kastriranih ovnova. Travna silaža u kojoj ...je dominirala klupčasta oštrica (Dactylis glomerata L.) (80%) je spremljena u tri fenološke faze razvoja klupčaste oštrice; vlatanje, metličanje, cvatnja. Istraživanje je obuhvatilo 10 hranidbenih tretmana: travna silaža 1. roka košnje (TS1), travna silaža 2. roka košnje (TS2), travna silaža 3. roka košnje (TS3), kukuruzna silaža (KS), te hranidbene tretmane TS1, TS2 i TS3 u interakciji s KS (33, odnosno 67% u suhoj tvari (ST) obroka). Pokus je postavljen kao nepotpuni changeover plan s 10 kastriranih ovnova Charolais pasmine.
Sadržaj ST u TS1, TS2 i TS3 je iznosio 396, 408 i 463 g kg-1 svježeg uzorka. S odgađanjem roka košnje travne mase za siliranje opadao je sadržaj sirovih proteina (SP) u TS2 u odnosu na TS1, te u TS3 u odnosu na TS2 (P<0,001), a rastao sadržaj neutralnih detergent vlakana (NDV) (P<0,05) i kiselih detergent vlakana (KDV) (P<0,001). KS je sadržavala 264 g ST kg-1 svježeg uzorka, 61,6 g SP kg-1 ST, te 211 g škroba kg-1 ST. Dodatak KS (33, odnosno 67%) travnim silažama (TS1, TS2 i TS3) je doveo do pozitivnog linearnog utjecaja (P<0,01) i pozitivnog združenog utjecaja (kvadratni, P<0,01) na konzumaciju N, te do pozitivnog združenog utjecaja (kvadratni, P<0,05) na iskoristivost N u hranidbi kastriranih ovnova.
Ukupno 477 uzoraka travnih silaža različitoga porijekla i kvalitete analizirano je NIR spektroskopijom. Utvrđen je sadržaj sirovih proteina (SP), neutralnih detergent vlakana (NDV), probavljive ...organske tvari (OT) u suhoj tvari (ST) (D-vrijednosti), metaboličke energije (ME), pH vrijednosti i amonijskoga dušika (NH3-N). Prema sadržaju ST (g kg-1 svježeg uzorka), uzorci su nasumce razvrstani u 8 razreda: (1) <228; (2) 229-313; (3) 314-398; (4) 399-483; (5) 484-568; (6) 569-653; (7) 654-738; (8) >739. Povećanjem sadržaja ST, opadao je (P<0,05) sadržaj SP, D-vrijednost, ME, a povećavao se (P<0,05) udio NDV i pH vrijednosti, jer viši udio ST nije bio rezultat duljega provenjavanja biljne mase prije siliranja, nego košnje tratine u kasnijim fazama fitofenološke zrelosti.
Cilj istraživanja bio je utvrditi utjecaj interakcije travne silaže lošije kvalitete (TS) u kojoj su dominirale klupčasta oštrica (Dactylis glomerata L.) i kukuruzna silaža (KS) (Zea mays L.) na ad ...libitum konzumaciju, probavljivost i balans dušika (N) u hranidbi kastriranih ovnova. Istraživana su četiri hranidbena tretmana: 100 % TS, 100 % KS, te kombinacije TS i KS u omjeru 67:33 ili 33:67 bazirano na suhoj tvari (ST). Životinje su hranjene dvaput dnevno u isto vrijeme. Tratina za proizvodnju TS košena je u početku cvatnje klupčaste oštrice (oko 35 % biljaka u cvatnji), a KS je sadržala 264 g ST kg-1 svježeg uzorka i 211 g škroba kg-1 ST. Sadržaj ST u TS iznosio je 408 g kg-1 svježeg uzorka. Sadržaj sirovih proteina (SP) u KS bio je niži (P<0.001) u odnosu na TS (62 g kg-1 ST i 98 g kg-1 ST, respektivno). Sadržaj neutralnih detergent vlakana (NDF) i kiselih detergent vlakana (ADF) bio je viši u TS u odnosu na KS (P<0.001). Dodatak KS (33 % vs. 67 %) u obrok uzrokovao je pozitivan linearni utjecaja na konzumaciju svježeg obroka (P<0.05), probavljivost ST, organske tvari (OT), probavljivost OT u ST (D vrijednost) (P<0.05), probavljivost škroba (P<0.05), konzumaciju N (P<0.01), količinu N izlučenog fecesom (P<0.05) i količinu apbsorbiranog N (P<0.05). Pozitivan asocijativan utjecaj TS i KS utvrđen je za sve mjerene parametre konzumacije (svježi obrok, ST, OT, NDF) (kvadratni, od P<0.05 do P<0.01), probavljivost ST, ADF (kvadratni, P<0.05), SP (kvadratni, P<0.01), konzumaciju N i količinu apsorbiranog N (kvadratni, P<0.01). Zaključeno je da je pozitivan združeni učinak TS i KS u hranidbi kastriranih ovnova izostao za pojedine mjerene parametre, i to zbog nedostatka energije u obroku, tj. niže kvalitete KS.
Istraživanje je provedeno u okviru primijenjeno-istraživačkog projekta: «Uspostava sustava analize krme NIR spektroskopijom» kojim je praćena kvaliteta travne silaže, kukuruzne silaže i sijena na ...obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima u RH tijekom šest mjeseci hranidbe (od studenog 2003. do svibnja 2004.). Siliranje travne mase u Hrvatskoj se počelo intenzivnije provoditi prije 15-ak godina, a danas je travna silaža gotovo jednako zastupljena u hranidbi muznih krava kao i druge, tradicionalno konzervirane vrste voluminozne krme. Svrha ovog istraživanja bila je pratiti hranidbenu vrijednost travne silaže na 19 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava (OPG), većih proizvođača mlijeka iz 5 županija. Uzorci travne silaže s OPG su analizirani jedan puta mjesečno NIRS aparatom (Foss, Model 6500), a na osnovu rezultata analize savjetnici HZPSS-a su davali preporuku hranidbe muznih krava. Korištenjem škotskih kalibracijskih modela procijenjeni su sljedeći parametri: korigirana suha tvar (ST), sirovi proteini (SP), razgradivi sirovi proteini (RSP), neutralna vlakna (NDF), metabolička energija (ME), kiselost (pH), amonijski dušik (NH3-N), šećer, probavljivost organske tvari u suhoj tvari (D-vrijednost) i faktor konzumacije za goveda (FK). Rezultati analiza pokazuju velike varijacije prosječne hranidbene vrijednosti svih ispitivanih parametara uzoraka. Najveće varijacije su dobivene za udjel ST (od 166-785 g kg-1), SP (60-220g kg-1ST), NDF (300-605 g kg-1ST) i NH3-N (61-530 g N kg-1 ukupnog N). Statistički značajne razlike (P<0,05) između pojedinih OPG su dobivene za sadržaj ST, NDF, ME, šećera i D-vrijednosti.
Cilj istraživanja bio je utvrditi probavljivost suhe tvari (ST), organske tvari (OT) i probavljivost OT u ST (D-vrijednost) travne silaže prvog otkosa različitih rokova košnje u interakciji s ...kukuruznom silažom (33 % i 67 % izraženo u ST). Travna silaža je spremljena u tri različite faze razvoja klupčaste oštrice (Dactylis glomerata L.) kao dominantne trave u tratini prilikom košnje (vlatanje, metličanje, cvatnja). Ispitivano je 10 hranidbenih tretmana korištenjem 10 kastriranih ovnova Charolais pasmine u nepotpunom changeover planu. Sadržaj ST travne silaže I., II. i III. roka košnje je iznosio 396, 408 i 463 g kg-1 svježeg uzorka respektivno, a sadržaj sirovih proteina (SP) 119,6, 98,0 i 93,0 g kg-1 ST respektivno. Sadržaj ST i škroba kukuruzne silaže je iznosio 264 g kg-1 svježeg uzorka i 211 g kg-1 ST respektivno. Utvrđeno je da dodatak kukuruzne silaže travnoj silaži I. roka košnje (33 % vs. 67 %) ne utječe na probavljivost ST, OT niti na D-vrijednost obroka. Dodatak 67 % kukuruzne silaže travnoj silaži II. roka košnje je povećao probavljviost ST obroka (P<0,05). Dodatak kukuruzne silaže travnoj silaži III. roka košnje (33 % vs. 67 %) je povećao probavljivost ST (P<0,05) i D-vrijednost obroka (P<0,05), a dodatak 67 % kukuruzne silaže je povećao probavljivost OT obroka (P<0,05) u odnosu na hranidbeni tretman samo travnom silažom III. roka košnje. Zaključeno je, da je travnoj silaži lošije kvalitete opravdano dodavati kukuruznu silažu koja je i nižeg sadržaja ST i škroba čime se povećava probavljivost obroka.
