Uski obalni dio slovenskoga dijela Istre dvojezična je regija u kojoj koegzistiraju talijanski i slovenski jezik i kultura. U obalnom području talijanski i slovenski jezik su službeni jezici i ...koriste se u službene svrhe. Učenici uče oba jezika u školi i mogu se upisati u osnovnu ili srednju školu (u dobi od šest godina, u trajanju od 12 ili 13 godina) s talijanskim ili slovenskim jezikom nastave. U obama bi slučajevima, barem teoretski, trebali biti dvojezični pojedinci nakon završetka školovanja. U radu se obrađuje pitanje dvojezičnosti u slovenskom dijelu Istre i pritom se ukazuje na mogućnosti revitalizacije postojećeg položaja talijanskog jezika, posebice među učenicima. U radu je prikazan položaj dvojezičnosti u slovenskom dijelu Istre s naglaskom na osamdesete godine 20. stoljeća, kada je položaj talijanskog bio drukčiji i bolji u odnosu na danas (Kompara 2014). Predstavljamo i trenutni položaj talijanskog jezika, promatran iz perspektive nastavnika i učenika osnovnih i srednjih škola. U radu su predstavljeni i rezultati državne mature iz talijanskog jezika jer su rezultati iz godine u godinu sve slabiji (RIC 2017). U radu se predlažu moguće ideje za revitalizaciju talijanskog jezika u dvojezičnim područjima slovenskog dijela Istre, s naglaskom uglavnom na specifična područja revitalizacije, od osnovne škole do srednje škole. Proces revitalizacije orijentiran je na jačanje položaja Talijana u slovenskom društvu, uspostavljanje dobrih odnosa s talijanskom manjinom u Sloveniji i promicanje usvajanja talijanskog jezika. U radu su predstavljene opće ideje za promicanje i očuvanje dvojezičnosti u slovenskom dijelu Istre.
Protagonisti su teksta “Utjecaj kulture i lokalnih običaja na proces
odgoja i obrazovanja na dalekim otocima svijeta” djeca koja žive na otocima na različitim krajevima svijeta. Učenice i učenici ...koji na njima žive sposobni su, kreativni, puni ideja i energije. Usprkos različitim klimama, kulturi, jeziku, boji kože, vremenskim zonama, čak i biljnom I životinjskom svijetu koji ih okružuje, imaju puno zajedničkog: mladost i odrastanje u okruženju tradicije, obreda i običaja. U članku se analizira utjecaj okoline i nacionalne ili plemenske kulture na obrazovni proces mladih. Jedina je škola za mnoge učenice i učenike iz mjesta spomenutih u članku njihova kuća, u kojoj ostaju zbog lokalnih običaja i religijskih uvjerenja. U nekim su slučajevima razlozi odustajanja od školovanja manjak
financijskih sredstava, potreba za zarađivanjem za život (čak i kod male djece) i život na znatnoj udaljenosti od škole. Obrazovni se process nekad prekida i zbog tinejdžerskih trudnoća, kao i potrebe dječaka za usvajanjem vještina nužnih za plemensku inicijaciju.
POJAM OBRAZOVANJA Žitinski, Maja
Metodički ogledi,
09/2005, Letnik:
12, Številka:
1
Conference Proceeding
Recenzirano
Odprti dostop
Pojam obrazovanja podrazumijeva neki standard ili normu koja će obrazovanju dati svrhu. Vrijednosni sudovi su u obrazovanju konstitutivni. Većina rasprava o ciljevima obrazovanja se odnosi na razliku ...među pojmovima “educere” (izvoditi), i “educare” (uvježbavati). Izvoditi, potražuje odnos prema studentu kao osobi, pri čemu se smatra kako postati obrazovan znači naučiti biti osoba. Uvježbavanje ili izobrazba na studenta gleda kao na objekt koji se treba približiti stereotipu. Za razliku od obrazovanja, izobrazba nije logički povezana s moralnim vrijednostima. Referat preispituje raznovrsne procedure koje vode prema unutarnjoj vrijednosti samoga znanja. Ukoliko su u obrazovnoj proceduri autoriteti najvažniji, onda će studenti morati prihvaćati one zaključke koje će im autoritet nametnuti i onda kad po naravi stvari takvi zaključci nisu opravdani. Obrazovanje ne odražava samo one promjene koje su se u društvu već dogodile, ono treba zauzeti aktivnu ulogu u pronalaženju pravaca društevenih promjena. Zbog toga, indoktrinaciju i ostale racionalizacije treba smatrati nemoralnim načinom odnosa prema studentima.
Cilj ovoga rada ispitati je i prikazati obilježja glazbenoobrazovnog sustava u Hrvatskoj, s posebnim osvrtom na osnovnoškolsku razinu. U teorijskom je dijelu rada glazbeno obrazovanje analizirano iz ...kurikulumske perspektive, komparacijom obilježja različitih kurikulumskih teorija i ideologija te koncepata, tipova i vrsta kurikuluma. Na temelju postojećih podataka, uspoređeni su glazbenoobrazovni sustavi u Hrvatskoj i pojedinim europskim državama.
U empirijskom su dijelu, provedbom anketnog upitnika, ispitani stavovi učitelja/nastavnika glazbenih škola i studenata glazbe o obilježjima osnovnog glazbenog obrazovanja u Hrvatskoj. Dobiveni podatci rezultirali su preispitivanjem svrhe i uloge osnovnih glazbenih škola, prijedlozima za sadržajne i organizacijske promjene u sustavu prema europskim primjerima dobre praksei naposljetku, smjernicama za oblikovanje kurikuluma osnovnog glazbenogobrazovanja prema znanstveno utvrđenim načelima.
Što su kompetencije? Brojne su definicije kompetencija, ali nijedna nije dovoljno jednostavna, a ujedno kompleksna. Autor u ovome radu iznosi jednostavnu, ali neospornu definiciju: kompetencija je ...sposobnost na djelu. Uz to nudi model „Dvadeset osam kompetencija za 21. stoljeće” i konstatira kako je nevjerojatno da današnje školstvo podržava samo jednu od dvadeset osam kompetencija, a to je pamćenje, odabir informacija koje je nužno zapamtiti. To je po Bloomovoj taksonomiji na najnižoj razini kognitivnog funkcioniranja ličnosti. U radu je dana i kritika modela „Osam ključnih kompetencija za cjeloživotno učenje” Europskog parlamenta. Uz vlastiti model „Dvadeset osam kompetencija za 21. stoljeće” autor daje futurologijsku projekciju kognitivnih (evolucijski self-menadžment), emocionalnih (emocionalni self-menadžment), socijalnih (simedonijske kompetencije) i radno-akcijske kompetencije (humano-strojne kompetencije). Radi se o novom pogledu na kompetencije koji će budućnost bezrezervno potvrditi ili opovrgnuti. U učećoj civilizaciji 21 stoljeća znati učiti lako i sa zadovoljstvom predstavlja ključ slobode pojedinca. Čitava Europa i svijet zagovara cjeloživotno učenje (Life-long learning), a nemoguće je da neko uči cijelog života ako prethodno nije naučio učiti i ako nije zavolio učenje. Dakle, preskočena su prva dva koraka, a želimo ostvariti treći – to je isto kao graditi krov, a nemati temelj i zidove kuće.
Članak istražuje ulogu crkvenog vodstva u izgradnji otpornosti. Rad polazi od suvremenog okvira koji se definira kao nestabilan, nesiguran, kompleksan i dvosmislen; i koji je obilježen kao krhak, ...anksiozan, nelinearan i nejasan. Crkva odgovora na duhovnu i kulturnu krizu individualizma tako što pruža osjećaj zajedništva, podrške, pripadnosti i formacije, posebno u vrlinama. Crkveno vodstvo može poticati osobnu otpornost usmjeravajući pojedince u tumačenju stvarnosti, razvijanju samosvijesti i promicanju osjećaja odgovornosti. Mapiranje dostupnih resursa, kategoriziranih kao vještine, podrška, strategije i mudrost (4S’s - skills, supports, strategies, sagacity), učinkovita je metoda. Također, prakticiranje vrlina, kako ih zagovara Crkva, igra ključnu ulogu u izgradnji otpornosti. Rutine učenja, koje nalikuju vrlinama zbog svoje usmjerenosti prema znatiželji, stalne prirode, društvenog porijekla, kontekstualne fleksibilnosti, usmjerenosti na djelovanje i predanosti napretku, osnažuju pojedince za cjeloživotno učenje, promovirajući rast i otpornost. Pristup Crkve zagovara personalizam, ističući jedinstvenu, racionalnu i osobnu prirodu ljudskih bića te priznajući prirodno dostojanstvo svakog pojedinca. Pristup otpornosti usmjeren na osobu je teleološki, temeljen na vrijednostima, integrativan, suradnički i responzivan. Refleksija i procjena ključni su za intelektualni razvoj i kontinuirano učenje. Isto tako, personalistička otpornost priznaje važnost razvijanja odnosa i podrške zajednice. Crkva može poticati osobnu
otpornost time što unaprjeđuje vlastitu organizacijsku otpornost, što uključuje prioritiziranje pouzdanosti procesa i promicanje kulture učenja, prilagodbe i proaktivnosti. Time se gradi povjerenje i osjećaj zajedništva, što doprinosi osobnoj otpornosti članova Crkve.
U današnje je vrijeme način obrazovanja pod utjecajem elemenata e-učenja pri čemu je naglasak više na stjecanju vještina i razumijevanju postojećeg sadržaja nego stjecanju stvarnoga znanja. U članku ...je analizirano trenutno stanje razvoja e-učenja na području električnih pogona i učinske elektronike. Obrazovanje zasnovano na rješavanju specifičnih i projektno orijentiranih zadataka ključni su elementi suvremenog obrazovanja. Oni osiguravaju studentima dobra znanja u pojedinim tehničkim područjima, dok je integracija tih područja u stvaranju cjelovitog znanja i vještina znatno složeniji zadatak. Integracija pojedinih područja i pronalaženje reprezentativnih primjera kao i metoda učenja prikazana je na primjeru električnog pogona hibridnog automobila. U članku se analiziraju rezultati postignuti u razvoju multimedijski zasnovanih alata e-učenja u području električnih pogona i učinske elektronike kao i učenja na daljinu te virtualnih laboratorija. Na kraju su navedeni prijedlozi za unaprjeđenje i razvoj novih alata u okviru e-učenja.
Sve veća primjena multimedijalne web edukacije (MWE) kod učenja na daljinu, stavlja u prvi plan pitanja koja se odnose na odabir prikladnih metoda za oblikovanje ovakve vrste učenja. U radu se ...predlaže jedan mogući model oblikovanja interaktivne multimedijske web edukacije (IMWE), koji se komparira s klasičnim oblikom poučavanja metodom licem u lice (F2F).
Predloženi model (IMWE) utemeljen je na: iskustvima hrvatske nastavne prakse zasnovane na kognitivističkom i konstruktivističkom pristupu, Merrillovim osnovnim principima instrukcijskog dizajna, Gagneovim preporukama za aktiviranja internih procesa učenja, Meyerovim načelima oblikovanja multimedije te Hortonovim modelima strukturiranja web obrazovnog sadržaja.
U zaključku rada pokazano je da IMWE nastava daje iste ili bolje rezultate u učenju u odnosu na tradicionalne F2F nastave, što je potvrđeno i eksperimentalno kroz istraživanje provedeno sa stotinjak studenata Tehničkog veleučilišta u Zagrebu.
U eri globalizacije poslovanja, ubrzanih procesa internacionalizacije i digitalizacije, visokoobrazovni sustavi se suočavaju s brojnim izazovima, a institucije visokog obrazovanja širom svijeta ...razvijaju strategije i taktike koje će im omogućiti stvaranje konkurentnog obrazovnog sustava koji će odgovoriti potrebama suvremenog tržišta rada. U takvim uvjetima, posebno važnu ulogu imaju odgojni ciljevi koje je definirao UNESCO, a koji su sadržani u krilatici »Učim da znam, učim da radim, učim da budem (aktivan član društva) i učim živjeti u zajednici.« Stoga ne čudi da mnoge obrazovne politike širom svijeta posvećuju veliku pozornost konceptu »društveno korisnog učenja« i njegovom uvođenju u nastavne planove i programe. Ovaj rad predstavlja proces uvođenja ovog koncepta u kurikulum Fakulteta vizualnih umjetnosti Univerziteta Mediteran kao primjer dobre prakse procesa unapređenja kvaliteta visokog obrazovanja.
Poslovice nisu jezični fenomeni koji izumiru (usp. Burger 2015: 122), o čemu svjedoče i novija istraživanja o upotrebi poslovica. Matulina (2012) je pokazala da se danas poslovice često koriste u ...tiskanim medijima, a Mokienko (2012) je prikazao njihovu uporabu u reklamama. Budući da se poslovice koriste u svakodnevnoj komunikaciji, one bi također trebale imati svoje mjesto u učenju stranih jezika. Kod učenja stranih jezika udžbenici su jedan od najvažnijih materijala, te bi zbog toga trebali sadržavati poslovice. Novija istraživanja o položaju poslovica u udžbenicima za njemački kao strani jezik (usp. Matulina i Ćoralić 2007; Jazbec i Enčeva 2013) pokazala su da je njihova učestalost pojavljivanja veoma niska i da su uz to neprimjereno didaktički pripremljena. U ovome članku istražuju se poslovice u hrvatskim udžbenicima za njemački kao strani jezik prema sljedećim kriterijima: učestalost pojavljivanja, odabir poslovice, struktura poslovica, uporaba metalingvističkih sredstava, tekstualno označavanje poslovica, lokalizacija poslovica, poslovice u različitim tipovima teksta, funkcija poslovica u tekstu, interlingvistički prikaz i didaktička obrada poslovica. Cilj je prikazati status poslovica u hrvatskim udžbenicima za njemački kao strani jezik.
PDF
