Ulcerozni kolitis kronična je upalna bolest za koju su karakteristične ulceracije sluznice debeloga crijeva i klinički tijek obilježen razdobljima remisije i relapsa bolesti. Klinički se ulcerozni ...kolitis najčešće očituje učestalim sluzavo-krvavim proljevima. Azatioprin je tiopurin koji imunosupresiju postiže putem svojih aktivnih metabolita. Oni potiču apoptozu T-limfocita, te, inkorporirajući se u replicirajući lanac DNA i blokirajući de novo sintezu purina, smanjuju njihovu proliferaciju. Mjerenjem aktivnosti tiopurin Smetiltransferaze i praćenjem metabolita tiopurina, uspješno se postiže optimizacija terapije. Time se poboljšava klinička djelotvornost liječenja, te sprječava neuspjeh liječenja uzrokovan štetnim nuspojavama azatioprina. Unatoč pretpostavkama da će u budućnosti, zbog razvoja učinkovitijih i sigurnijih lijekova, uloga tiopurina u liječenju bolesnika s ulceroznim kolitisom biti ograničenija, azatioprin i dalje ostaje neizostavan lijek u liječenju bolesnika s ulceroznim kolitisom.
Ulcerative colitis is a chronic inflammatory disease characterized by ulcerative lesions of the colon mucosa and clinical course characterized by periods of remissions and relapses. The most common clinical symptom of ulcerative colitis is frequent bloody diarrhea usually accompanied by mucus. Azathioprine is a thiopurine which achieves immunosuppression through its active metabolites. They induce apoptosis of T-lymphocytes and, by incorporating into the replicating DNA chain and blocking de novo purine synthesis, reduce its proliferation. The measurement of thiopurine S-methyltransferase together with thiopurine metabolites monitoring successfully lead to therapy optimization. Thus, improving clinical effectiveness of the therapy and preventing management failure from adverse effects. Despite assumptions that in future, due to the intensive development of more effective and safer medicaments, the role of thiopurines in the treatment of patients with ulcerative colitis will be more restricted, azathioprine still remains an unavoidable medicament in the treatment of patients with ulcerative colitis.
Upalne bolesti crijeva kronični su upalni poremećaji gastrointestinalnog sustava nepoznatog uzroka u koje ubrajamo Crohnovu bolest, ulcerozni kolitis i nedeterminirani kolitis. Ciljevi liječenja ...upalnih bolesti crijeva su postizanje i održavanje remisije bolesti, kao i mukozno cijeljenje. Biološka terapija predstavlja značajan napredak u liječenju s obzirom na to da može inhibirati upalnu kaskadu u podlozi kronične upalne bolesti te na taj način modificirati tijek i zaustaviti progresiju bolesti. S obzirom na to da je riječ o kompleksnim terapijama s potencijalno ozbiljnim nuspojavama, njihova primjena zahtijeva iskustvo i provodi se prvenstveno u specijaliziranim centrima, ali sve više u općim i županijskim bolnicama.
Inflammatory bowel disease is a chronic infammatory disorder of gastrointestinal system with unknown cause, which include Crohn’s disease, ulcerative colitis and undetermined colitis. The aim of treatment is to induce clinical remission of disease and to achieve mucousal healing. Biological therapy is a big progress in treatment because it can inhibite inflammatory cascade found in the base of chronic inflammatory disease, modify disease and stop its progression. That therapy is very complex with many possibly serious side effects, so its use requires experience and it is used mostly in specialised centers, but also more and more in other hospitals.
Trudnoća je vrlo osjetljivo razdoblje u životu žene, osobito kada se uz trudnoću veže dijagnoza kronične bolesti. Upalne bolesti crijeva su kronične autoimune bolesti koje nastaju kao rezultat ...interakcija između genetskih i okolišnih čimbenika. Upalne bolesti crijeva obuhvaćaju ulcerozni kolitis, Crohnovu bolest, mikroskopski kolitis i neklasificiranu upalnu bolest crijeva. Vršak incidencije upalnih bolesti crijeva javlja se između 15. i 30. godine života. Kod velikog broja žena bolest se javlja upravo u generativnoj dobi, što može značajno utjecati na odluku o ostvarivanju trudnoće. Osobe oboljele od upalnih bolesti crijeva nakon postavljanja dijagnoze i u razdoblju pogoršanja kliničke slike vrlo često isključuju pojedine namirnice ili skupine namirnica iz prehrane kako bi ublažili simptome bolesti, pa nedostatak nutrijenata nije rijetkost. Razdoblje pripreme za trudnoću, sama trudnoća i dojenje razdoblja su u životu žene koja su povezana s povećanim potrebama za energijom i određenim nutrijentima koji se smatraju ključnima za rast i razvoj djeteta te za zdravlje majke. Cilj ovog rada bio je ispitati kakvoću prehrane trudnica i žena koje planiraju trudnoću s dijagnozom upalnih bolesti crijeva u Republici Hrvatskoj, kako bi se utvrdila učestalost provođenja eliminacijskih dijeta koje mogu rezultirati narušavanjem nutritivnog statusa. Informacije o učestalosti konzumiranja različitih skupina namirnica, korištenju dodataka prehrani, provođenju eliminacijskih dijeta, te karakteristikama trudnoće prikupljene su putem anketnog upitnika. U istraživanju je sudjelovalo 15 ispitanica oboljelih od upalnih bolesti crijeva u dobi od 21 do 39 godina. Prema rezultatima, više od polovice ispitanica (53,3 %) iz svoje prehrane isključuje određene namirnice, najviše iz skupine povrća, mlijeka i mliječnih proizvoda, mesa, te voća. Također, vidljivo je kako dijagnoza rezultira značajnijim prehrambenim promjenama kod većine ispitanica (60 %). Uočen je nedovoljan unos folne kiseline, kako kod žena koje planiraju trudnoću, tako i kod trudnica tijekom prvih 12 tjedana trudnoće. Ovakvi rezultati ukazuju da važnost pravilne prehrane i unos folne kiseline prije začeća i tijekom trudnoće u Republici Hrvatskoj još uvijek nisu dovoljno prepoznati.
Pregnancy is a very sensitive period in a woman’s life, especially when it is associated with a diagnosis of a chronic disease. Inflammatory bowel diseases are chronic autoimmune disorders that result from the interplay of genetic and environmental factors, including ulcerative colitis, Crohn’s disease, microscopic colitis and unclassified inflammatory bowel disease. The peak incidence of inflammatory bowel diseases occurs between the ages of 15 and 30. Many women are diagnosed with the disease during their reproductive years, which can significantly impact their decision to become pregnant. Individuals with inflammatory bowel diseases often exclude certain foods or food groups from their diet to alleviate symptoms, particularly after diagnosis or during periods of active disease, leading to nutrient deficiencies. The period of preparing for pregnancy, pregnancy itself, and breastfeeding are phases in a woman’s life associated with increased energy and specific nutrient requirements crucial for the growth and development of the child as well as the mother’s health. Therefore, the aim of this study was to examine the dietary quality of pregnant women and women planning pregnancy with a diagnosis of inflammatory bowel diseases in the Republic of Croatia, to determine the frequency of elimination diets that may compromise nutritional status. Information on the frequency of consuming different food groups, the use of dietary supplements, implementation of elimination diets, and pregnancy characteristics were collected through a questionnaire. The study included 15 female participants with inflammatory bowel diseases aged 21 to 39 years. According to the results, more than half of the participants (53.3%) exclude certain foods from their diet, mainly from the vegetable, dairy, meat, and fruit groups. Additionally, the diagnosis leads to significant dietary changes for the majority of participants (60%). Insufficient folic acid intake was observed among women planning pregnancy as well as during the first 12 weeks of pregnancy. These results indicate that the importance of proper nutrition and folic acid intake before conception and during pregnancy in the Republic of Croatia is still not adequately recognized.
The aim of this study was to investigate the expression patterns of p16, p53 and VEGF in affected tissue and serum levels of cytokines TNF-α, IL-6, TGF-β and IL-17 in patients with ulcerative colitis ...(UC) and fistulating Crohn’s disease (CD). Serum levels of cytokines in patients with ulcerative colitis (n=24) and with Crohn’s disease (n=7) were analysed by ELISA. In colonoscopically obtained biopsies, p16, p53 and vascular endothelial growth factor expression were evaluated by immunohistochemistry.
The results of this study clearly show the predominance of pro-inflammatory type 1 and 17 immune response in patients with CD compared to those with UC. We believe that altered p16 and p53 induce enhanced VEGF expression and implicates enhanced production of pro-inflammatory TNF-α and IL-6. TNF-α and IL-6 further facilitate development of type 1/17 immune response.
Dijetoterapija i klinička prehrana zauzimaju važno mjesto u liječenju bolesnika s upalnim bolestima crijeva (UBC). Nutritivna potpora važna je komponenta liječenja pacijenata s UBC-om, a uključuje ...prevenciju i liječe-nje svih oblika malnutricije. Potvrđenu malnutriciju u bolesnika s upalnim bolestima crijeva treba adekvatno zbrinjavati jer pogoršava prognozu, stupanj komplikacija, mortalitet i kvalitetu života bolesnika. Enteralna je prehrana izuzetno važan dio nutritivnog liječenja u upalnim bolestima crijeva, a u pojedinim situacijama ima značenje primarne terapije. Parenteralna prehrana ima mjesto u liječenju upalnih bolesti crijeva, i u akutnim situacijama i u kroničnom liječenju bolesnika sa sindromom kratkog crijeva. U izradi ovih smjernica sudjelo-vali su predstavnici Hrvatskog društva za kliničku prehranu Hrvatskoga liječničkog zbora, Hrvatskog društva za imunologiju sluznice Hrvatskoga liječničkog zbora, Hrvatskoga gastroenterološkog društva i Hrvatskog društva nutricionista i dijetetičara. Utemeljene su na dokazima, prema sustavu GRADE (engl. Grading of Re-commendations, Assessment, Development and Evaluation), koji uz snagu dokaza opisuje i razinu preporuke. Temeljni zaključci ovih smjernica odnose se na prepoznavanje malnutricije u ovoj skupini bolesnika, određi-vanje nutritivnih potreba, nadoknadu ključnih nutrijenata i farmakonutrijenata, primjenu različitih modaliteta artificijalne prehrane te specifičnosti perioperativne prehrane.
U svakog četvrtog oboljelog od kronične upalne bolesti crijeva, dijagnoza je postavljena u dječjoj dobi, tj. prije navršene osamnaeste godine života. I Crohnova bolest i ulcerozni kolitis u toj dobi ...imaju brojne specifičnosti, poglavito je riječ o težem kliničkom tijeku, ekstenzivijim promjenama u probavnom sustavu koje se tijekom vremena u individualnog bolesnika dalje pogoršavaju, bolest često mijenja dominantni fenotip, a značajne su razlike i u terapijskom pristupu. Slijedom navedenoga, smjernice za primjenu biološke terapije, poglavito anti-TNF lijekova infliksimaba i adalimumaba, koji su registrirani za primjenu u djece, izrađene su posebno za pedijatrijsku dobnu skupinu. Smjernice su utemeljene na znanstvenim dokazima, a usuglašene su na zajedničkom sastanku svih eksperata, koji su sudjelovali u izradi ovih smjernica. Osim smjernica i teksta u kojemu se one detaljnije razrađuju, posebno su navedene i upute za primjenu biološke terapije u kliničkoj praksi.
Liječenje upalnih bolesti crijeva je kompleksno i zahtijeva individualan pristup svakom pojedinom bolesniku. Aminosalicilati su dugo vremena bili lijek prvog izbora u liječenju tih bolesnika. Uloga ...aminosalicilata u liječenju Crohnove bolesti je danas prilično minorizirana, lijek su prvoga izbora za liječenje blagih do srednje teških oblika ulceroznog kolitisa. Kortikosteroidi su terapija izbora u liječenju Crohnove bolesti, te u postizanju remisije srednje do teško aktivnog ulceroznog kolitisa. Azatioprin i 6-merkaptopurin imaju primarnu ulogu u liječenju bolesti ovisne ili refraktorne na kortikosteroide, te u održavanju postignute remisije. Sve se više predlaže rano uvođenje tih lijekova u terapiju s ciljem povećanja postotka bolesnika koji ostaju u remisiji. Metotreksat se koristi za liječenje aktivne i relapsirajuće Crohnove bolesti te je alternativa kod bolesnika koji ne podnose ili ne reagiraju na terapiju azatioprinom ili 6-merkaptopurinom. Ciklosporin se koristi u liječenju steroid-refraktornog teškog oblika ulceroznog kolitisa, te kod nekih bolesnika može odgoditi potrebu za kolektomijom. Antibiotici nemaju dokazani učinak na tijek upalnih bolesti crijeva, a primarna im je uloga u rješavanju septičkih komplikacija bolesti. Klasični lijekovi i danas su standard terapije upalnih bolesti crijeva, a kombinacija navedenih klasičnih lijekova često ima bolji učinak za tijek bolesti od izoliranih preparata i predmet je daljnjih istraživanja.
Ekstraintestinalne manifestacije javljaju se u oko 35 % bolesnika s upalnim bolestima crijeva. Najčešće su zahvaćeni koštanozglobni sustav, koža, oči te jetra i žučni sustav. Zahvaćenost ...koštano-zglobnog sustava se javlja u 5-10 % bolesnika s ulceroznim kolitisom (UC) i u 10-20 % bolesnika s Crohnovom bolešću (CB). Simptomi variraju od blage artralgije do teškog akutnog artritisa. Primarni sklerozirajući kolangitis (PSC), autoimuni hepatitis, bolesti gušterače, kolestaza, kolelitijaza i porast aminotransferaza smatraju se hepatobilijarnim manifestacijama. Najčešće se prepoznaje PSC, osobito kod bolesnika s UC (oko 7,5 %). Biološka terapija neučinkovita je u liječenju te nema utjecaja na prirodni tijek bolesti. Od kožnih manifestacija najčešće se javljaju nodozni eritem (3-20 %) i gangrenozna pioderma (0,5-20 %). Oftalmološki poremećaji javljaju se u 2-5 % bolesnika s upalnim bolestima crijeva. Tegobe variraju od blagog konjunktivitisa do teških upala očnih ovojnica. Infliksimab je u CB indiciran u liječenju spondiloartropatija, artritisa/artralgija, gangrenozne pioderme, nodoznog eritema te oftalmoloških manifestacija, osim optičkog neuritisa. Slične su indikacije za upotrebu adalimumaba, osim što nema indikacije u liječenju nodoznog eritema. Kod bolesnika s UC, infliksimab je indiciran u liječenju spondiloartropatija i gangrenozne pioderme. Komplikacije upalnih bolesti crijeva su fistule, stenoze I strikture crijeva, apscesi, perforacije, krvarenja iz probavnog sustava te nastanak karcinoma crijeva i drugih maligniteta. Liječenje anti-TNF lijekovima dokazano je učinkovito jedino u liječenju perianalnih fistula u bolesnika s CB.
Upalne bolesti crijeva (Crohnova bolest, ulcerozni kolitis, nedeterminirani kolitis) skupina su kroničnih autoimunosnih upalnih bolesti obilježenih ponavljanim upalama različitih dijelova ...gastrointestinalnog trakta koje su važan javnozdravstveni problem današnjice. Unatoč brojnim temeljnim i kliničkim istraživanjima etiologija ovih bolesti, kao i sama patogeneza upale ostaju nedovoljno razjašnjene. Dosadašnja su istraživanja potvrdila uzročno-posljedičnu vezu između medijatora upalnog odgovora i molekula uključenih u regulaciju njihove biološke aktivnosti, osobito proteaza. Cilj ovoga preglednog rada jest sažeti prikaz dosadašnjih saznanja o različitim aspektima upalnih bolesti crijeva, s posebnim naglaskom na potencijalnu ulogu i uključenost dipeptidil-peptidaze IV, odnosno molekule CD26 (DPP IV/CD26) u mehanizme nastanka upalnih procesa u probavnom sustavu. Dan je i pregled životinjskih modela kolitisa koji su znatno pridonijeli razumijevanju i terapiji ovih bolesti, s osobitim naglaskom na mišji model ulceroznog kolitisa (DSS-kolitis) te Crohnove bolesti (TNBS-kolitis).
Upalne bolesti crijeva predstavljaju skup kroničnih upalnih stanja s negativnim utjecajem na probavni sustav, a javljaju se uslijed neadekvatne i kontinuirane aktivacije imunosnog sustava kao odgovor ...na čitav niz predisponirajućih čimbenika (i to prvenstveno genetike, utjecaja okoline te sastava crijevne mikrobiote). Pokazalo se da status vitamina D također može imati određenu ulogu u razvoju bolesti, budući da se njegov manjak često viđa u Crohnovoj bolesti i ulceroznom kolitisu. U porastu je broj dokaza koji podupiru koncept uske povezanosti disbioze crijeva i metabolizma vitamina D; nadalje, suboptimalne razine ovog vitamina povezuju se s povećanom učestalošću kliničkih relapsa bolesti, neadekvatnim odgovorom na lijekove, kao i sa smanjenom kvalitetom života oboljelih od Chronove bolesti i ulceroznog kolitisa. Shodno tome, nameće se pitanje mogu li intervencije poput pojačanog nadomještanja vitamina D te (na razini populacije) obogaćivanje hrane njime dovesti do blagotvornih učinaka za oboljele osobe. U ovom kratkom preglednom radu donosimo presjek sinteze, funkcija, statusa i nutritivnih izvora vitamina D, analiziramo biotehnološke aspekte određivanja razine vitamina D i obogaćivanje hrane, ali se koncentriramo i na neka sasvim nova otkrića koja se bave utjecajem vitamina D na crijevnu mikrobiotu te na upalnu bolest crijeva.
PDF
