U radu autorice se bave strukturom ribarske flote Republike Hrvatske ususret njezinu ulasku u Europsku uniju. Naime, hrvatska ribarska politika regulirana je zakonskim i podzakonskim propisima, ...poglavito Zakonom o morskom ribarstvu i Zakonom o slatkovodnom ribarstvu a glavni nositelj provedbe mjera ribarske politike u dijelu upravljanja resursima i flotom je Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja.
Ribolovna flota RH registrirana je prema područnim jedinicama koje izdaju povlastice za obavljanje ribolova i smještene su u primorskim županijama.
Analiza broja i strukture brodova pokazuje da je ribolovna flota brojna, ali i dalje s lošim karakteristikama, pa je u tom smislu donesena i Naredba o najvišoj dopuštenoj starosti brodova, prema kojoj ribarska plovila ne smiju biti starija od petnaest godina.
The within-patch microdistribution and movements of adults of the critically endangered butterfly, Coenonympha oedippus, were studied using mark-recapture data from an isolated patch network, which ...consisted of 8 patches in central Slovenia. The impact of patch characteristics on both parameters was analyzed. Males fly longer distances and spend more time flying than females. The distances and seasonal pattern of male movements were dependent on the patch size, and on the microdistribution and density of freshly emerged (receptive) females. The spatial and temporal pattern of female microdistribution was influenced by vegetation height, the homogeneity of host plant stands and the shading of the ground and/or the lowest parts of herb layer. In the case of near continuous distribution of host plants within a patch, the structure of herb vegetation appears to be the major determinant of adult microdistribution. It affects the dynamics of butterfly emergence and the selection of oviposition sites. The per cent cover of the nectar plant, Potentilla erecta, does not play an important role in butterfly microdistribution.
V izoliranem omrežju osmih habitatnih krp v osrednji Sloveniji smo z metodo markiranja, izpusta in ponovnega ulova raziskovali prostorsko razporeditev in gibanja imagov kritično ogrožene vrste Coenonympha oedippus v habitatni krpi in vpliv značilnosti krpe na oba proučevana parametra. Samci preletavajo daljše razdalje in v dnevni aktivnosti več časa porabijo za let kot samice. Preletne razdalje in vzorci preletavanja samcev v sezoni so odvisni od velikosti krpe ter prostorske razporeditve in populacijske gostote sveže izleglih (receptivnih) samic. Na prostorske in časovne vzorce disperzije samic vplivajo višina vegetacije, homogenost sestoja hranilnih rastlin gosenic in osončenost spodnje plasti zeliščne vegetacije. Če je razporeditev larvalnih hranilnih rastlin v krpi enakomerna in kontinuirana, je struktura zeliščne vegetacije najpomembnejši dejavnik, ki določa disperzijo imagov, saj vpliva na dinamiko izleganja iz bub in izbiro mest za ovipozicijo. Pokrovnost vrste Potentilla erecta, ki je hranilna rastlina odraslih osebkov, ne vpliva na razporeditev odraslih osebkov v krpi.
Cilj ovoga rada je analizirati trendove u ukupnom ulovu gospodarskih ribara na hrvatskom dijelu rijeke Save. Kroz 17 godina istraživanja (2004-2020) ukupni ulov je pokazao negativni trend, koji je ...postao statistički značajan (p<0,01) kroz posljednjih osam godina. Osim ukupnog ulova, i ulov po jedinici napora (CPUE) je značajno opadao (p<0,05) kroz cijelo istraživano razdoblje. Razlozi za ove negativne trendove su raspravljeni, uključujući mogući pad interesa komercijalnih ribara, veći ribolovni pritisak hrvatskih ribiča i obje skupine ribara s bosanskohercegovačke obale, kao i utjecaj onečišćenih voda rijeke Bosne, Predlaže se aktiviranje stare ideje o uspostavi zajedničkog tijela za upravljanje ribolovom iz obje zemlje, koje bi uključivalo obje skupine ribara (ribiča i komercijalnih), predstavnike upravnih tijela, te znanstvenike.
Pojava rezistentnosti štetnika kao i gubitak dozvola za korištenje određenih aktivnih tvari onemogućuju poljoprivrednim proizvođačima učinkovitu zaštitu usjeva od štetnih organizama. Zbog toga je ...potrebno unaprijediti postojeće i/ili razviti nove, alternativne, nekemijske mjere koje će biti dovoljno učinkovite i prikladne za korištenje da bi se spriječio znatan gubitak prinosa poljoprivrednih kultura. U radu su, na primjerima iz prakse, prikazane temeljne značajke „pushpull“ strategije, SIT tehnike i metode masovnog ulova te njihova učinkovitost u suzbijanju štetnika.
Različiti antropogeni čimbenici negativno utječu na preživljavanje kitova u svim svjetskim morima. U ovom istraživanju prikazujemo utjecaj ribolova i ingestiju morskog otpada na preživljavanje kitova ...u razdoblju od 1990. do 2019. u hrvatskom dijelu Jadranskoga mora. Analizirani podaci prikupljeni su dugogodišnjim praćenjem stanja morskih sisavaca u ovom području. Ukupan broj nalaza uginulih kitova jest 459 te uključuje 334 dobra dupina (Tursiops truncatus), 40 plavobijela dupina (Stenella coeruleoalba), deset glavatih dupina (Grampus griseus), šest krupnozubih dupina (Ziphius cavirostris) i četiri velika sjeverna kita (Balaenoptera physalus). Tristo jedinki postmortalno je pregledano. Interakcije kitova i ribolova učestale su u Jadranskome moru s obzirom na to da su utvrđene u 20,9 % uginulih kitova. Ukupan broj dupina stradalih kao slučajan ulov jest 66 (14,4 % svih nalaza). Osrednje gojno stanje i neprobavljeni/poluprobavljeni plijen u želucu najučestaliji su nalazi u dupina stradalih kao slučajan ulov. Od ostalih nalaza ističu se pjena u dišnim putevima, edematozna pluća, podljevi te odrezana repna peraja ili cijeli rep. Interakcije kitova i ribolova koje se ne smatraju slučajnim ulovom opisane su u 30 jedinki i uključuju strangulaciju grkljana, dugotrajan zapletaj repa i ribolovni alat u želucu. Ingestija morskog otpada utvrđena je u četiri jedinke. Ovo istraživanje potvrđuje negativan antropogeni utjecaj na kitove u Jadranskome moru, osobito na dobrog dupina, te upućuje na potrebu hitnog razvoja mjera za smanjenje broja dupina stradalih kao slučajan ulov. Ono također ističe važnost nacionalnih protokola za praćenje kitova kao izvora znanstvenih podataka potrebnih za predlaganje i provedbu mjera zaštite koje će povećati izglede za njihovo dugoročno preživljavanje.
Sitni sisavci igraju značajnu ulogu u poplavnoj šumi (Cockle & Richardson 2003), s obzirom da su primarni plijen mnogim grabežljivcima (Kelsey & West 1998, Hanski et al. 2001), preko selektivne ...herbivorije i rasprostiranja sjemena neki od njih utječu na sastav biljnih zajednica, pa čak i na plodnost tla (Sirotnak 2000), a preko ishrane i kopanja podzemnih tunela imaju ulogu u mreži ishrane (Wijnhoven et al. 2005, 2006). Sitni sisavci važni su čimbenici u obnovi šuma (Heroldová 2007, 2008, Suchomel 2008). Isto tako važan vanjski čimbenik okoliša u ekosustavu poplavne šume su periodične poplave, koje negativno djeluju na populacije sitnih sisavaca, s obzirom da rezultiraju velikom smrtnošću, a prisutnost sitnih sisavaca ograničavaju na uzdignutije terene (Pachinger & Haferkorn 1998, Andersen et al. 2000, Wijnhoven et al. 2005). U ovome radu prikazani su rezultati trogodišnjih istraživanja prostorne distribucije sitnih sisavaca u poplavnoj šumi uz rijeku Dravu. Rijeka Drava, kao ekološki koridor i kontinuirani sustav staništa, ugrožena je utjecajima čovjeka (npr. iskapanje šljunka i pijeska, gospodarenje šumama kao što su sječa i krčenje šuma), unatoč tomu što je rijeka cijelom dužinom dio Nacionalnog Parka Dunav-Drava i pripada mreži Natura 2000.
Sitni sisavci lovljeni su klopkama-živolovkama, a korištena je metoda ulov-markiranje-ponovni ulov (capture-mark-recapture – CMR) s intervalima lovljenja od pet noći. Uzorkovanje je provedeno u blizini sela Vízvár, uz Dravu u poplavnoj mekoj lišćarskoj šumi vrbe i topole (Salici-Populetum) (46°5’N, 17°13’E). Na prostoru između rijeke Drave i riječne terase, u poplavnoj šumi koju presjeca šumski put, postavljeno je šest linijskih transekata sa po10 klopki. Transekti su bili udaljeni jedan od drugog 10 m, a pružali su se s jedne strane u smijeru paralelno s Dravom, okomito na šumski put, a s druge strane puta u smijeru riječne terase (Slika 1). Monitoring je obavljan u razdoblju između dva iznimno visoka vodostaja (studeni 2000 i lipanj 2004), u usporedbi s proljetnim i jesenjim srednjim vodnim valom, karakterističnim za Dravu.
U statističku analizu uvrstili smo 4 karakteristične vrste koje su bile prisutne u sve tri godine istaživanja. Šumska rovka Sorex araneus (Linnaeus, 1758) bila je stalno prisutna i s relativno većom abundancijom bili su prisutni primjerci triju vrsta glodavaca: prugasti poljski miš Apodemus agrarius (Pallas, 1771), žutogrli šumski miš Apodemus flavicollis (Melchior, 1834) i riđa voluharica Myodes glareolus (Schreber, 1780). Istraživali smo vezanost ovih četiriju dominantnih vrsta za prostor u šumi sa dvije strane šumskog puta, povezanost vrsta u prostoru, kao i udaljenost kretanja jedinki koje pripadaju populacijama ovih vrsta.
U razdoblju od 2001. do 2003. godine zabilježili smo prisutnost 5 vrsta rovki i 5 vrsta glodavaca. Zajednica sitnih sisavaca u poplavnoj šumi, kao i vrijednosti abundancije pojedinih vrsta razlikovala se u trima godinama istraživanja (Tablica 1). Tijekom tri godine determinirano je 949 jedinki sitnih sisavaca, a broj jedinki ulovljenih u različitim godinama statistički se razlikovao. Usporedba vrijednosti ulova s visinom vodostaja, ukazuje na mogućnost da je na iznimno velik broj ulovljenih primjeraka tijekom 2002. godine utjecao ekstremno nizak vodostaj rijeke Drave u siječnju (38.06 mBf), što je bio najveći pad vodostaja u razdoblju između dviju poplava (Slika 2). Pomoću Kruskal-Wallis testa pokazane su u svakoj godini značajne razlike između vrijednosti učestalosti četiriju istraživanih vrsta. Uspoređujući podatke o ukupnom broju godišnje uhvaćenih primjeraka, ustanovili smo da je u razdoblju od tri godine broj ulovljenih primjeraka žutogrlih šumskih miševa (Apodemus flavicollis) bio približno sličan, dok se broj ulovljenih jedinki ostalih triju vrsta značajno razlikovao među godinama (Slika 3). Dvije Apodemus vrste na sličan su način koristile prostor, tijekom 2002. godine jedinke obiju vrsta izbjegavale su prostor između rijeke Drave i šumskog puta, dok su pokazivale signifikantnu pozitivnu preferenciju u korištenju prostora između puta i terase (Slika 4).
Korištenje prostora četiriju vrsta i njihovo preklapanje određivali smo prema mreži koju smo dobili projektiranjem pojedinih klopki u prostor. Signifikantne vrijednosti prostornih asocijacija u svim slučajevima bile su pozitivne (Tablica 2), što ukazuje na veliko preklapanje, te na zajedničko korištenje prostora. Na temelju trogodišnjih uzoraka najveće razlike u udaljenosti kretanja ustanovili smo kod prugastih poljskih miševa (A. agrarius), a srednje vrijednosti udaljenosti kretanja bile su u porastu iz godine u godinu. Najujednačenije i ujedno najveće srednje distance kretanja ustanovili smo za žutogrle šumske miševe (A. flavicollis), dok su se riđe voluharice (M. glareolus) kretale na mnogo manjim udaljenostima (Slika 5). Na temelju vrijednosti dobivenih metodom ulov-markiranje-ponovni ulov, ustanovili smo da su se žutogrli šumski miševi (A. flavicollis) kretali signifikantno dalje nego li jedinke prugastih poljskih miševa (A. agrarius) i riđih voluharica (M. glareolus).
Dugogodišnja botanička istraživanja na poplavnom području uz rijeku Dravu u različitim sastojinama vrbe pokazala su da se fitocenološke karakteristike biljnih zajednica mijenjaju iz godine u godine (Juhász & Dénes 2005). Sitni sisavci brzo reagiraju na ove promjene, te se mogu koristiti u istraživanjima kao indikatori promjena u strukturi šumskih zajednicama koje su izazvane prirodnim ili antropogenim utjecajima.
Lisni miner rajčice ili južnoamerički moljac miner Tuta absoluta, opasan je štetnik rajčice i u zaštićenim prostorima i na otvorenom. Može uzrokovati 100% -tnu štetu ako se populacija ne kontrolira. ...Štetnik se brzo širi Europom otkako je prvi put zabilježen 2006. godine u Španjolskoj. U Republici Hrvatskoj prvi je njegov nalaz zabilježen 2009. godine u Turnju kod Biograda na Moru (Gotlin Čuljak i sur., 2010) to se brzo proširio na obalnom i kontinentalnom području. Populacija T. absoluta na OPG Jurković u Istarskoj županiji praćena je dvije vegetacijske godine, od 1. ožujka do 31. kolovoza 2011. i od 27. veljače do 31. kolovoza 2012. (od sadnje do vađenja rajčice). Praćenje populacije obavljalo se feromonskim mamcem, a koristili su se Tutasan trap i Ferolite trap za masovni ulov. Ulov odraslih jedinki pregledavao se dva puta tjedno, a feromon se mijenjao prosječno svakih pet tjedana. Masovni ulov s pomoću Ferolite trapa bio je i do šest puta učinkovitiji od Tutasan trapa u ulovu odraslih jedinki. Mjerama masovnog ulova može se populacija T. absoluta držati pod kontrolom ako je ona niska, a pri visokoj populaciji potrebno je uz mjere masovnog ulova primijeniti ostale mjere zaštite.
Za analizu gospodarskog ribolova Foxovim i Schaeferovim modelom na rijeci Dunavu u Republici Hrvatskoj, u razdoblju 2004. – 2009. godine, korištena je službena evidencija ulova Ministarstva ...poljoprivrede, Uprave ribarstva. U promatranom razdoblju prosječan godišnji ulov ribe na Dunavu iznosio je 39.088,05 ± 7.450,06 kg. Broj odobrenih i realiziranih povlastica bio je u rasponu od 19 do 25, od 30 mogućih. Utvrđen je visok udio ribara (32,28 ± 7,55 %) koji nisu dostavili potpune podatke o ostvarenom ulovu i korištenim ribolovnim alatima, iako im je to zakonska obveza. Ulov po jedinici napora (CPUE) imao je velike oscilacije u promatranom razdoblju te prosječno iznosi 0,985 ± 0,290 kg•alat•sat-1. Foxov i Schaeferov model maksimalnog održivog ulova ribe u Dunavu ukazuje na relativno nisku ribolovnu kvotu (42,0 – 44,0 t) od predviđene (101,9 – 130,5 t). Radi boljeg ribolovnog gospodarenja Dunavom bilo bi potrebno pojačati edukaciju i kontrolu i ribara i ribiča, kao i osnovati zajedničko tijelo s Republikom Srbijom.
Prijavljen je veliki ulov morskog soma (Plicofollisdussumieri) u ribarskoj luci Frasergunje, Sundarbans, Zapadni Bengal od 31. prosinca 2011. do 6. siječnja 2012. Oko 320 tona morskog pauka je ...ulovljeno tijekom ovog razdoblja. Srednja dužina i masa ulova iznosila je 665,19±75,83 SD mm, odnosno 3833±1336 SD g. Dužinsko-maseni odnos je pokazivao negativni alometrijski rast. Iako su neobično veliki ulovi česti na obali Indije, navedeni ulov je veći od svih dosada objavljenih. Magla i fluktuacija temperature tijekom zimskog razdoblja su važni čimbenici sakupljanja ove vrste što je potrebno potvrditi.
Godišnja procjena ulova lokalnih ribara za slučajno izabrana ribarska sela iz obližnjeg jezera Gbedikere izvršena je CAS metodom. Istraživanja su provedena u dvama razdobbljima tijekom niskog ...vodostaja (u veljači) i visokog vodostaja (u rujnu) u periodu od 2006 do 2008. godine.
Godišnji ulov varirao je od 537,5 t do 576,9 t pri visokom vodostaju. Prosječan ulov po ribarskom brodu kretao se od 7,4 kg do 10,6 kg između mjesta iskrcaja. Ukupno je identificirano 12 vrsta koje pripadaju u 10 porodica. U ulovu su dominirale vrste iz skupine Ciclidae, od kojih je Orechromis niloticus bila najzastupljenija u ukupnom ulovu. Procjena produkcije je uspoređena s eksperimentalnim ulovom mrežama i potencijalnom procjenom prirasta upotrebom Morpho-Edaphic indeksa (MEI), kako su odredili Henderson i Welcomme. Doprinos je napravljen i međusobnom usporedbom ribolovnih alata, a najčešće su korištene mreže sačmarice (29%), zatim stajačice (25%), udice i parangali (16,6%), vrše (16,6%) te povlačne mreže (8,3%). Predložene su daljnje mjere gospodarenja.
PDF
