Europska komisija i Europski parlament ocijenili su kako ciljevi Unije u području održive uporabe pesticida u državama članicama nisu postignuti te kako bi trebali biti ambiciozniji, dugoročno ...održivi i bolje nadzirani. Europska komisija objavila je 22. lipnja 2022. prijedlog Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o održivoj upotrebi sredstava za zaštitu bilja i izmjenama Uredbe (EU) 2021/2115, koji bi trebao zamijeniti trenutačno važeću Direktivu 2009/128/EZ Eur¬opskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. o uspostavi okvira za djelovanje Zajednice u postizanju održive upotrebe pesticida. Prijedlog Uredbe, u ovom obliku, imao bi značajne gospodarske i socijalne učinke te učinke na zaštitu okoliša u Republici Hrvatskoj. Gospodarski učinci, socijalni učinci i učinci na zaštitu okoliša bili bi rezultat odredbi Prijedloga Uredbe u Poglavlju II. (Ciljevi smanjenja kemijskih sredstava za zaštitu bilja), Poglavlju IV. (Integrirana zaštita bilja) i Poglavlju V. (Upotreba, skladištenje i odlaganje sredstava za zaštitu bilja). U radu su detaljnije opisana navedena poglavlja iz prijedloga Uredbe te je prezentiran sažeti prikaz učinaka Uredbe na poljoprivredu Republike Hrvatske.
U radu su analizirane sintaktičke značajke: uporaba padeža, vrsta riječi i glagolskih oblika, sročnost te položaj glagolskih i zamjeničkih klitika u čakavskim paškim govorima.
U radu se, na primjeru imenica i pridjeva, upućuje na nužne pretpostavke valjane leksikografske obrade: dobro odabran i dostatan korpus, nužni gramatički podaci, podaci o sintaktičko-semantičkim ...ograničenjima pri uporabi, stilske i strukovne oznake. Upozorava se na problem odabira adekvatnih prijevodnih, a u hrvatskom jeziku i normativnih, ekvivalenata.
Živimo okruženi novim tehnologijama i internetom koji omogućuju brzu komunikaciju među korisnicima i razmjenu velike količine različitih podataka, pa i osobnih podataka na globalnoj razini. Sve je ...više on-line usluga i sustava te društvenih mreža kojima se korisnici služe i pritom ostavljaju svoje osobne podatke, često nesvjesni toga; tj. digitalnog traga koji ostaje za njima čim su pristupili nekoj mrežnoj stranici, portalu i sl. Tako naša privatnost postaje vidljiva veliku broju korisnika interneta te izložena mogućim napadima na nju. Doduše, prijetnja privatnosti nije ograničena samo na aktivnosti na internetu nego se događa i u stvarnom životu. Podatci koji se ostavljaju pri obavljanju naizgled rutinskih ili svakodnevnih aktivnosti, npr. plaćanju računa ili sklapanju ugovora, mogu se zloupotrijebiti ili se njima može manipulirati. Ovim radom nastoji se upozoriti na važnost privatnosti, prava na privatnost i na važnost zaštite privatnosti, ponajprije kroz kazneno djelo nedozvoljene uporabe osobnih podataka koje je inkriminirano člankom 146. Kaznenog zakona. Ciljevi su rada, uz pregled literature, dati pregled postojeće regulacije prava na privatnost na međunarodnoj i regionalnoj razini, ali i u hrvatskome pravnom sustavu. Cilj je i analizirati kazneno djelo nedozvoljene uporabe osobnih podataka kojim se štiti privatnost, prikazati njegov modus operandi te proučiti njegovu pojavnost u praksi na nacionalnoj i lokalnoj razini (u Gradu Zagrebu) prikazom i analizom podataka Državnog zavoda za statistiku (DZS) te podataka dobivenih provedenim istraživanjem na Općinskom kaznenom sudu u Zagrebu. U tom kontekstu upotrebljavala se uz normativno-deskriptivnu metodu i statistička metoda kvantitativne i kvalitativne analize podataka.