Članak razmatra ustroj, djelokrug i teritorijalnu nadležnost Gradskoga poglavarstva Varaždin između dva svjetska rata. Prikazana su tri međusobno koordinirana tijela Gradskoga poglavarstva: gradsko ...zastupstvo kao lokalno predstavničko tijelo, odbori kao savjetodavna tijela zastupstva i gradsko poglavarstvo kao izvršno tijelo. U poglavlju o zastupstvu kronološki su predstavljeni svi mandati zastupstva, načelnici i vladini povjerenici koji su upravljali gradom. U narednom poglavlju razrađen je djelokrug svakoga odbora zasebno i taksativno su pobrojani svi odbori izabrani u promatranom razdoblju. Posljednje poglavlje analizira organizaciju ustrojbenih jedinica u kojima se je odvijalo poslovno djelovanje poglavarstva. Pogled na djelovanje gradske uprave zaokružen je zakonskom regulativom i naznakom unitarističko-centralističkih i apsolutističkih tendencija koje su oblikovale svekoliku društveno-političku zbilju, uključujući i rad jedinica lokalne vlasti.
The article analyzes the structure, scope and territorial jurisdiction of the Varaždin City Government, a unit of local administration that governed the Varaždin municipality in the period 1918-1941. From 1918 to 1920, the city municipality included the area of the city of Varaždin together with the villages of Varaždin Breg and Novo Selo, and from January 1, 1921 it was further expanded with the village of Šandorovec.Two basic laws defined the structure and scope of city governments between the two world wars: the Law on the Organization of City Municipalities in the Kingdoms of Croatia and Slavonia of 1895 and the Law on City Municipalities of 1934. After the introduction of the dictatorship in 1929, two more laws were passed that had a decisive impact on the functioning of cities. One dissolved all self-governments on the territory of the state and the other annulled all existing election procedures, so that all subsequent city councils were appointed by a Ban’s decision. The abolition of previous legislation, strict hierarchical supervision, the appointment of city councils and government commissioners close to the state regime and the complete denial of electoral principles led, especially in the first half of the 1930s, to the narrowing of self-governing rights of city municipalities. The paper presents three mutually coordinated bodies of the City Government: the council as a local representative body, committees as advisory bodies of the council and the government as an executive body. The chapter on the city council, in addition to the structure and competencies, provides a chronological overview of the mandate of the council and a list of mayors and government commissioners who changed during the interwar years. In the 1920s, four city councils were elected and from 1929 to 1941, five were appointed. All four elected councils disbanded before the end of a six-year term due to political and party disagreements, lack of a solid coalition or personal animosities. The city council was chaired by the mayors or presidents of the city municipality. In the observed period, Varaždin had four elected and eight appointed mayors and six government commissioners. The longest-serving elected mayor was Vjenceslav Podgajski with a four-and-a-half-year term. The council had standing committees for more efficient solution of administrative cases and faster decision making. The committees were established in accordance with the statute (Legal-Political Committee, Excise, Economic, For Paupers and Orphans, For City Enterprises, etc.) or particular legislation (School, Agricultural, Committee for Emergency Passages, Health, etc.). Their number varied over the years between twelve and eighteen. The performance of all administrative and self-governing tasks belonged to the domain of the government, which was divided into organizational units, the so-called sections. However, little attention was paid to the organization itself. The greatest progress towards better organization was made only in 1937, when the number of departments was finally stabilized and the systematic marking of files with numerical designations of organizational units began. From then until 1941 the administrative work had been conducted in twelve and later thirteen departments (one department was established in 1938). This article should make it easier for researchers to use the material of exceptionally valuable, frequently used and researched archival fonds of the State Archives in Varaždin, but it can also serve as a guide for understanding the administrative history of other city governments in continental Croatia, whose functioning is defined by the same legislation and the general socio-political climate of the interwar period.
U radu se definiraju prekršaji protiv javnog reda i mira, navode se statistički podaci o navedenim prekršajima na području Republike Hrvatske i posebno na području za koje je nadležna Policijska ...uprava splitsko-dalmatinska, te se citira odgovarajuća sudska praksa. Obzirom da je policija stvarno nadležna za procesuiranje prekršaja protiv javnog reda i mira, posebno su analizirane odluke o javnom redu miru koje su donijele jedinice lokalne samouprave u Županiji splitsko-dalmatinskoj, kojim odlukama se, uz one propisane Zakonom o prekršajima protiv javnog reda i mira, propisuju prekršaji protiv javnog reda i mira odnosno stvara normativni okvir za utvrđivanje i sankcioniranje navedenih prekršaja. Zaključak autora je da je materijalno-pravni okvir za procesuiranje prekršaja protiv javnog reda i mira dostatan, a iz postojećih podzakonskih akata (odluka) je potrebno izostaviti: odredbe sadržane u zakonima, odredbe koje su zastarjele i ne odgovaraju duhu vremena i svrsi propisa te odredbe kojima se krši komunalni red, dok u lokalnim propisima o javnom redu i miru treba propisati (samo) specifične protupravne radnje kojima se na određenom (lokalnom) području remeti javni red i mir.
The article defines misdemeanours against public order, provides statistical data on these misdemeanours in the Republic of Croatia, particularly within the jurisdiction of the Police Administration Split-Dalmatia. It also refers to relevant case law. Since the Police is responsible for processing these misdemeanours, the decisions on public order made by local government units in the Split-Dalmatia County are analysed in detail. These decisions, in addition to those prescribed by the Law on Misdemeanours against Public Order, establish a normative framework for determining and sanctioning these offenses. The authors conclude that the legal framework for prosecuting misdemeanours against public order is sufficient, but it is necessary to remove provisions contained in laws, outdated provisions, and those that violate municipal regulations from sublegal acts. The local regulations on public order should regulate only specific unlawful actions that disrupt public order in particular (local) areas.
V članku je obravnavan zakon o podelitvi mestnih pravic flavijskemu municipiju Irni (t.i. lex Irnitana) v današnji španski provinci Sevilli. Besedilo poznamo po zaslugi šestih bronastih plošč ...odkritih leta 1981 na lokaciji antičnega mesta, deli drugih dveh mestnih pravic Salpenze in Malake, ki se deloma prekrivajo z ohranjenimi poglavji lex Irnitana, pa kažejo, da vse tri sledijo istemu krovnemu zakonu iz obdobja flavijskih cesarjev. Po zaslugi navedenih kopij poznamo približno tri četrtine celotnega besedila, oz. 73 od 97 poglavij. Besedilo posameznih poglavij zakona govori o magistraturah, volitvah, mestnem svetu, ki je štel v Irni 63 članov, upravnih in finančnih zadevah, sodstvu, izbiri sodnikov v civilnih procesih idr. Sodstvo je veljalo za pravi kriterij mestne avtonomije in kot tako zavzema z poglavji od 84 do 92 več prostora kot katerokoli drugo področje.
Cilj ovoga rada je utvrditi posljedice primjene Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi (Narodne novine 108/2012, u daljnjem tekstu: ZFPPN 2012.). Na određenom uzorku utvrdit će se ...do kojih je promjena u poslovanju subjekta došlo nakon provedenog postupka predstečajne nagodbe odnosno pokušat će se utvrditi jesu li se obveze u postupcima predstečajne nagodbe izvršile ili su otpisane te jesu li poslovni subjekti nastavili s poslovanjem i izašli iz blokade ili su prestali s poslovanjem i završili u stečaju. Nadalje, pokušat će se utvrditi metodologiju i transparentnost postupanja Ministarstva financija i Porezne uprave pri donošenju odluke o otpisu dugovanja prema državi. Stečajni i predstečajni postupci u Republici Hrvatskoj jasno pokazuju da je problematika kompleksna te se pokušava nešto promijeniti i unaprijediti brojnim izmjenama i dopunama zakona. U ovome radu analiziraju se konkretni podaci o primjeni ZFPPN-a 2012. Analizira se utjecaj primjene zakona na državni proračun, posebice s aspekta otpisa poreznih dugova. Kroz studiju Svjetske banke Doing Business analizira se gdje se nalazimo prema godišnjem izvještaju Svjetske banke. Kako bi se utvrdilo kakav su učinak imale predstečajne nagodbe na poslovanje subjekata, analiziraju se zbirni podaci Financijske agencije (u daljnjem tekstu: FINA) iz sustava predstečajnih nagodbi od 1. listopada 2012. do 11. ožujka 2016. Konačno, uspoređuju se neizvršene osnove za plaćanje na početku primjene ZFPPN-a 2012. te nakon tri godine od njegove primjene. Usporedbom podataka FINA-e za razdoblje prije stupanja na snagu ZFPPN-a 2012. te podataka na dan 31. prosinca 2015. proizlazi da je u vrijeme dok je bio na snazi ZFPPN 2012. došlo do bitnog smanjenja vrijednosti neizvršenih osnova za plaćanje, s 43,47 na 24,14 milijardi kuna, i smanjenja blokiranih poslovnih subjekata, sa 72 401 na 41 659. Cilj istraživanja je utvrditi utjecaj primjene ZFPPN 2012. na nastavak poslovanja subjekata te s obzirom na uzorak pokušati izvesti zaključak o stvarnom učinku predstečajnih nagodbi na hrvatsko gospodarstvo. Albert Einstein je u jednoj od svojih izreka rekao: „Značajni problemi s kojima smo suočeni ne mogu se riješiti istom razinom razmišljanja na kojoj smo bili kad smo ih stvorili.“
Osrednji slovenski literarni časopis je izhajal mesečno. Po prenehanju izhajanja Stritarjevega časnika Zvona, so Josip Jurčič, Fran Levec, Janko Kersnik in Ivan Tavčar ustanovili literarno ...svobodomiselno revijo, sprva kot glasilo realistov. Poleg leposlovja, je vseboval tudi umetniško kritiko ter razprave in eseje o umetnostih. Sprva je bil bolj znanstveno usmerjen (Leposlovni in znanstveni list), kasneje se je omejil še na humanistiko (Mesečnik za književnost in prosveto), od 1931 (Slovenska revija) je objavljal tudi prispevke o aktualnih družbenih vprašanjih. V Ljubljanskem zvonu so objavljali pomembnejši slovenski pesniki in pisatelji: Anton Aškerc, Simon Gregorčič, Janko Kersnik, Ivan Tavčar, Janez Trdina, Oton Župančič, Ivan Cankar, Vladimir Bartol… Avtorji, ki so pisali o znanosti so bili: Fran levstik, Josip Apih, Ivan Šubic…
Osrednji slovenski literarni časopis je izhajal mesečno. Po prenehanju izhajanja Stritarjevega časnika Zvona, so Josip Jurčič, Fran Levec, Janko Kersnik in Ivan Tavčar ustanovili literarno ...svobodomiselno revijo, sprva kot glasilo realistov. Poleg leposlovja, je vseboval tudi umetniško kritiko ter razprave in eseje o umetnostih. Sprva je bil bolj znanstveno usmerjen (Leposlovni in znanstveni list), kasneje se je omejil še na humanistiko (Mesečnik za književnost in prosveto), od 1931 (Slovenska revija) je objavljal tudi prispevke o aktualnih družbenih vprašanjih. V Ljubljanskem zvonu so objavljali pomembnejši slovenski pesniki in pisatelji: Anton Aškerc, Simon Gregorčič, Janko Kersnik, Ivan Tavčar, Janez Trdina, Oton Župančič, Ivan Cankar, Vladimir Bartol… Avtorji, ki so pisali o znanosti so bili: Fran levstik, Josip Apih, Ivan Šubic…
Osrednji slovenski literarni časopis je izhajal mesečno. Po prenehanju izhajanja Stritarjevega časnika Zvona, so Josip Jurčič, Fran Levec, Janko Kersnik in Ivan Tavčar ustanovili literarno ...svobodomiselno revijo, sprva kot glasilo realistov. Poleg leposlovja, je vseboval tudi umetniško kritiko ter razprave in eseje o umetnostih. Sprva je bil bolj znanstveno usmerjen (Leposlovni in znanstveni list), kasneje se je omejil še na humanistiko (Mesečnik za književnost in prosveto), od 1931 (Slovenska revija) je objavljal tudi prispevke o aktualnih družbenih vprašanjih. V Ljubljanskem zvonu so objavljali pomembnejši slovenski pesniki in pisatelji: Anton Aškerc, Simon Gregorčič, Janko Kersnik, Ivan Tavčar, Janez Trdina, Oton Župančič, Ivan Cankar, Vladimir Bartol… Avtorji, ki so pisali o znanosti so bili: Fran levstik, Josip Apih, Ivan Šubic…
Osrednji slovenski literarni časopis je izhajal mesečno. Po prenehanju izhajanja Stritarjevega časnika Zvona, so Josip Jurčič, Fran Levec, Janko Kersnik in Ivan Tavčar ustanovili literarno ...svobodomiselno revijo, sprva kot glasilo realistov. Poleg leposlovja, je vseboval tudi umetniško kritiko ter razprave in eseje o umetnostih. Sprva je bil bolj znanstveno usmerjen (Leposlovni in znanstveni list), kasneje se je omejil še na humanistiko (Mesečnik za književnost in prosveto), od 1931 (Slovenska revija) je objavljal tudi prispevke o aktualnih družbenih vprašanjih. V Ljubljanskem zvonu so objavljali pomembnejši slovenski pesniki in pisatelji: Anton Aškerc, Simon Gregorčič, Janko Kersnik, Ivan Tavčar, Janez Trdina, Oton Župančič, Ivan Cankar, Vladimir Bartol… Avtorji, ki so pisali o znanosti so bili: Fran levstik, Josip Apih, Ivan Šubic…
Osrednji slovenski literarni časopis je izhajal mesečno. Po prenehanju izhajanja Stritarjevega časnika Zvona, so Josip Jurčič, Fran Levec, Janko Kersnik in Ivan Tavčar ustanovili literarno ...svobodomiselno revijo, sprva kot glasilo realistov. Poleg leposlovja, je vseboval tudi umetniško kritiko ter razprave in eseje o umetnostih. Sprva je bil bolj znanstveno usmerjen (Leposlovni in znanstveni list), kasneje se je omejil še na humanistiko (Mesečnik za književnost in prosveto), od 1931 (Slovenska revija) je objavljal tudi prispevke o aktualnih družbenih vprašanjih. V Ljubljanskem zvonu so objavljali pomembnejši slovenski pesniki in pisatelji: Anton Aškerc, Simon Gregorčič, Janko Kersnik, Ivan Tavčar, Janez Trdina, Oton Župančič, Ivan Cankar, Vladimir Bartol… Avtorji, ki so pisali o znanosti so bili: Fran levstik, Josip Apih, Ivan Šubic…
PDF
