U članku se na temelju arhivskih izvora, tiska i dostupne literature prikazuje djelovanje vojno-veteranskih društava s prostora bivše banske Hrvatske u međuratnom razdoblju (1918. – 1941.). U svojem ...prikazu autori su se prvenstveno usredotočili na odnos jugoslavenskih vlasti prema hrvatskim vojno-veteranskim društvima, koja su okupljala vojne veterane poražene austrougarske vojske, ali i na odnos radikalnih hrvatskih nacionalista prema tim društvima.
This article reports on research into the activities of Croatian military-veteran societies in the interwar period (1918-1941) in an endeavour to answer the question as to why in present-day Croatia World War I is at the margins of memory, i.e. why it is a forgotten war. Emphasis is placed on the attitude of the Yugoslav government towards the Croatian military-veteran societies, which gathered together military veterans of the defeated Austro-Hungarian army, and also on the attitude of radical Croatian nationalists toward these societies. Research has shown that the Croatian military-veteran societies were chiefly of a local character, whereas Serbian military-veteran societies took in both the Serbian and the Yugoslav state territory. In further analysis, the conclusion was drawn that the cause of the restricted nature of the Croatian military-veteran societies was Croats at the time not having a nation state that was based on the sacrifice of its sons, and so such societies in Croatia had an exclusively humanitarian character; it was not aimed at reviving the glorious Croatian war record in order to unify the Croatian people. Yugoslavia was primarily a state of Serbs, and it drew on the sacrifices of the war, but only those of Serbian soldiers, and any kind of gathering of the Croats and cherishing of the memory of the defeated Austro-Hungarian army was interpreted as an attack on the foundation of the state. This was why the Croatian military-veteran societies in Yugoslavia between the two wars, which had the potential to outgrow their local character, were either banned or forcibly merged with the dominant Serbian societies. At the same time, radical Croatian nationalists were not particularly interested in such societies. Their programme was not based on any going back to the pre-Yugoslav state, but rather on the establishment of an independent Croatian state; hence, they did not consider World War I, when Croats were fighting for and in favour of the Austro-Hungarian Monarchy, a significant part of their fight.
Cilj rada je istražiti dinamiku udruživanja hrvatskih ratnih veterana te ustanoviti ključna obilježja koja doprinose članstvu u veteranskim organizacijama. Analiziraju se podaci veteranskih ...organizacija iz Registra udruga RH za razdoblje od 1991. do 2014. godine te podaci o socio-demografskim karakteristikama, veteranskom identitetu i političkim preferencijama članova veteranskih organizacija prikupljeni anketnim istraživanjem 2015. godine. Rezultati pokazuju da je članstvo veteranskih organizacija određeno ratnim iskustvom, socio-demografskim te političkim obilježjima. Veteranske organizacije su dominantno mjesnog karaktera, a ključne interne razlike u udruživanju određene su posljedicama rata i načinom ulaska u rat. Zabilježene su značajne razlike između članova i ne-članova veteranskih organizacija u smislu da su članovi u većoj mjeri orijentirani prema desnom političkom spektru, što pokazuje da u određenim prilikama veteranske organizacije mogu značajno usmjeravati kolektivno djelovanje ratnih veterana u političkoj areni. U radu se raspravljaju uvidi o asocijacijskoj gustoći veterana, razlike između članova i ne-članova veteranskih organizacija te obrasci i ciklusi veteranskog udruživanja.
The paper explores organizing dynamics of Croatian war veterans and the key attributes of membership in veterans’ organizations. We use data from the Register of associations of the Republic of Croatia for the period 1991-2014, as well as data from 2015 survey research on sociodemographic profile, veterans’ identity and political preferences of members of veterans’ organizations. The results show that membership of veterans’ organizations is determined by the war experience, socio-demographic and political factors. Veterans’ organizations are predominantly local in nature, and the key internal divisions are based on victimization and the status of volunteer. Members and non-members of veterans’ organizations significantly differ in political orientations. Members of war veterans organizations are more oriented towards the right side of the political spectrum, indicating that on certain occasions veterans’ organizations could direct the collective action of war veterans in support of right-wing political parties and candidates in the political arena. The paper discusses insights on associational density, differences between members and non-members of veterans’ organizations as well as patterns and cycles of veterans’ organizing.
U radu se analizira posebnost veteranske populacije u Hrvatskoj po pitanju tri važna politička fenomena: političke participacije, političkih preferencija i ideološke samo-identifikacije. Rezultati ...analize podataka prikupljenih anketnim istraživanjem 2015. godine pokazuju da se hrvatski ratni veterani Domovinskog rata ne razlikuju od ostatka biračkog tijela u stopi političke participacije mjerene izlaznošću na parlamentarne izbore 2011. i 2015. godine te predsjedničke izbore 2015. godine. S druge strane, ratni veterani se razlikuju od ostatka biračkog tijela po političkim preferencijama i ideološkoj samoidentifikaciji, uz kontrolu drugih obilježja, i to na način da u većoj mjeri biraju stranke desnice i desnog centra te da u većoj mjeri svoju političku orijentaciju odreðuju kao desnu. U radu se navode i raspravljaju tumačenja te posebnosti ratnih veterana kroz tri različita pristupa koji naglašavaju selekcijsku pristranost odnosno socijalizacijske te mobilizacijske učinke.
U radu se analiziraju dostupni pokazatelji i procjenjuje prisutnost nasilničkog ponašanja u obiteljima hrvatskih vojnih veterana i aktivnih vojnika. Temeljem dostupnih podataka iz literature i ...specifičnosti vojne profesije analiziraju se ključni rizični čimbenici za pojavu obiteljskog nasilja u vojnoj populaciji. Posebna pozornost posvećuje se stresorima vojne profesije koji negativno djeluju na psihičko i tjelesno zdravlje vojnog osoblja kao i na ukupno obiteljsko funkcioniranje i zdravstvene ishode članova. Zbog iskustva Domovinskog rata, kritički se preispituju obilježja hrvatske vojne populacije, njihove specifičnosti i moguća povezanost s pojavom nasilničkog ponašanja. Posebni naglasak stavlja se na potrebu i mogućnosti otklanjanja ili ublažavanja ovog nepoželjnog ponašanja na različitim društvenim razinama.
Objective: Canceled or unattended psychotherapy sessions are a source of concern for patients, providers, and health-care systems. Veterans are particularly likely to experience mental health ...problems, and yet they are also especially susceptible to variables leading to premature termination of services. Method: This study examined a large (n = 2285) sample of veterans receiving psychotherapy services to determine if mental health diagnosis had an impact upon missed psychotherapy opportunities. Results: There were differential cancelation rates for individuals with different classes of disorder, and the total number of appointments a person scheduled changed the nature of the effect. Conclusions: Health-care administrators and treatment providers should consider the specific effects of individuals with differing diagnoses when planning courses of treatment and coordinating care.
In che misura e con quali modalità soldati semplici e veterani dell'esercito romano in età imperiale, tra I sec. a. C. e III sec. d. C., partecipavano alla vita sociale e politica delle città da cui ...provenivano o in cui sceglievano di stabilirsi? Questo è l'interrogativo che muove la ricerca di Cecilia Ricci, studiosa, ora docente di Storia Romana ed Epigrafia presso l'Università degli Studi del Molise, che da anni si dedica a temi quali le truppe urbane in epoca imperiale e il loro rapporto con i civili, gli usi funerari nel mondo romano e la presenza degli stranieri a Roma in età imperiale. Soldati e veterani nella vita cittadina dell'Italia imperiale, edito da Quasar nel 2010 e inserito nella collana Urbana Species. Vita di città nell'Italia e nell'Impero romano, è un breve volume frutto, come emerge dall'accuratezza nell'elaborazione, di un notevole lavoro di ricerca proposto attraverso una scrittura agile che ne permette una veloce lettura.
Zov trube Dragoslav Dragan Mitrović
1974
Video Recording
Odprti dostop
Osamdesetogodišnji Živojin Lazić iz sela Stankovića kod Mionice, nekadašnji zastavnik i mitraljezac 17.og puka Drinske divizije iz I svetskog rata, punih pedeset pet godina je osluškivao nostalgični ...zov trube. Jednog dana kreće da poseti Kajmakčalan, poprište velike bitke, da oda poštu palim drugovima... Ovaj film je poslednji deo trilogije o jednom od poslednjih živih učesnika I svetskog rata Živojina Lazića i njegovim sećanjima na krvave godine golgote i vaskrsa Srbije u I svetskom ratu. Ostala dva rilma koja je takođe režirao Dragan Mitrović su Poslednji pozdrav i Priča o Živojinu
U uvodnom dijelu autorica se osvrće na izazove samog procesa reintegracije bivših sudionika ratova u mirnodopski i civilni život. Ističe kako je ključni preduvjet uspješne reintegracije podizanje ...razine zapošljivosti veteranske populacije. Ukratko se navode posljedice Domovinskog rata te obilježja programa pomoći bivšim veteranima u Hrvatskoj i u drugim zemljama.
U radu se daje iscrpan pregled prava sudionika Domovinskog rata i članova njihovih obitelji te podaci o broju korisnika i izdataka za pojedina prava u razdoblju od 2002. do2006. godine.
Branitelji u sveukupnoj hrvatskoj populaciji, čak i u usporedbi s vojnim silama kao što je SAD, čine relativno brojnu skupinu. Komparativno gledano, Republika Hrvatska svojim je braniteljima namijenila širok krug prava koja zahvaćaju gotovo sve sustave socijalne zaštite, ali i šire od toga. Podaci svjedoče stalnom rastu kako broja korisnika pojedinih prava, tako i izdataka. Ponajprije zabrinjava veliki i stalni rast korisnika prava na invalidsku mirovinu te visok broj nezaposlenih branitelja. Unatoč visokim izdacima za stambeno zbrinjavanje branitelja, brojni zahtjevi ostaju neriješeni te će još dugo predstavljati problem s kojim će se vlade morati nositi.
Autorica konačno upozorava na izostanak evaluacije postojećih programa pomoći, kao i na potrebu preusmjeravanja sustava skrbi za branitelje s pretežno kompenzacijskih mjera na razvoj različitih integracijskih programa.
Sećanje na Milunku Savić, dobrovoljca u oba balkanska i I svetskom ratu. Teško ranjena četiri puta, nosilac najviših odlikovanja među kojima i dve Legije ćasti, ona je od onih neustrašivih ratnika ...čiji su podvizi prevazilazili granice verovatnog. Francuzi su je nazivali srpska Jovanka Orleanka. Umrla je zaboravljena 5. oktobra 1973. godine.