U radu je prikazana troškovna optimizacija terminskih planova za vodenje projekata. Za troškovnu optimizaciju terminskih planova s generaliziranim vremenskim vezama između projektnih aktivnosti je ...razvijen i upotrebljen model nelinearnog programiranja (NLP). Postojeći optimizacijski modeli NLP su usredotočeni na rješavanje problema troškovne optimizacije projektnih planova koji uključuju pojednostavljene pretpostavke glede vremenskih veza između projektnih aktivnosti. Na taj način je cilj predstavljenog istraživačkog rada predložiti aplikativni optimizacijski model NLP za učinkovito donošenje odluka pri vođenju realnih projekata. Za optimizaciju je upotrebljena generalizirana metoda reduciranoga gradienta. Postignuti rezultati sadrže projektne planove s minimalnim ukupnim troškovima i optimalne krivulje ovisnosti ukupnih troškova projekta od dužine trajanja projekta. Budući da predloženi optimizacijski pristup omogućuje uvid u odnos između dužine trajanja projekta i ukupnih troškova projekta, donositelj odluka može bolje procijeniti učinak roka za dovršetak projekta na ukupne troškove projekta prije dostavljanja same ponude. Za prikaz prednosti predloženog pristupa su u radu pokazani primjer upotrebe predstavljenoga modela i primjer analize ovisnosti ukupnih troškova projekta od dužine trajanja projekta.
Predmet istraživanja je uloga školskog pedagoga u odnosu na funkciju pedagoškog vođenja škole i kompetencije pedagoga potrebne za pedagoško vođenje. U istraživanju je sudjelovalo 211-ero ispitanika, ...a ispitivani su: pozitivni uvjeti rada, motivacija, kvaliteta rada, poticanje na timski rad, poticanje profesionalnog razvitka, zadovoljstvo odnosima u radnoj okolini, suradnja s roditeljima i širom zajednicom te rad pedagoga kao pedagoškog voditelja i kompetencije pedagoga potrebne za pedagoško vođenje. Rezultati upućuju na zaključak da još treba raditi na motivaciji, kvalitetnim promjenama, poticanju profesionalnog razvitka i poticanju na timski rad u školama. Kompetencijski profil pedagoga istaknut je dobivenim kompetencijama školskog pedagoga potrebnim za pedagoško vođenje: odgovornost, komunikacijske vještine i savjetodavni rad, dosljednost u radu, poznavanje potreba učenika i nastavnika, poznavanje didaktičkih i metodičkih načela, analiza odgojno-obrazovnog rada, suradnja s nastavnicima i umijeće demokratskog pedagoškog vođenja.
U radu su istražene mogućnosti unapređenja poslovanja šumarije kroz razvoj osnovnih funkcija upravljanja: planiranje, organizaciju, upravljanje ljudskim resursima, vođenje i kontrolu. Postojeće ...stanje razine upravljanja ocijenilo se SWOT analizom, a percepcija djelovanja šumarije u lokalnome okruženju - na primjeru Šumarije Ludbreg - putem ankete. Analiza pojedine funkcije upravljanja obuhvatila je (1) ocjenu realizacije funkcije s osvrtom na šumariji hijerarhijski nadređene organizacijske razine - Upravu šuma podružnicu i Direkciju poduzeća; (2) procjenu mogućnosti primjene dosega modernog menadžmenta u provedbi na razini šumarije; (3) sugeriranje potrebnih aktivnosti radi poboljšanja pojedinog gledišta ili poslovanja šumarije i poduzeća u cjelini. Zaključuje se kako je unapređenje poslovanja šumarije potrebno, ali i neminovno, zbog značajnih dosega suvremenoga menadžmenta te stalno promjenljivih okolnosti poslovanja i uvjeta okruženja. Nadalje, unapređenje poslovanja je najvažnija operativna podrška predstoje ćem restrukturiranju poduzeća, pri čemu se ono mora osloniti na ljudske resurse, koji su ocijenjeni kao visoko kvalificirani, ali se moraju potaknuti organizacijskim i motivacijskim instrumentima. Decentralizacija planiranja i odlučivanja ključne su za unapređenje poslovanja šumarije radi prilagodbe ciljevima modernog multifunkcionalnog šumarstva, koji sve više postaje mjera društveno odgovornog gospodarenja šumama. Svako unapređenje poslovanja šu marije mora polaziti od njezinog mjesta i pozicije os nov ne jedinice pos lov nog sustava u kojoj se obavljaju osnovne javne i komercijalne djelatnosti sektora šumarstva, a za ocjenu mogućih doprinosa u unapređenju pojedine funkcije uprav ljanja valja sagledavati najbolju praksu nje zine realizacije u usporedivim djelatnostima, a samo unapređenje mora se podjednako odnositi na gospodarsko djelovanje šumarije, ali i na javno edukativnu funkciju šumarije u okruženju.
Zbog nemogućnosti kontinuiranog mjerenja svojstava frakcionacijskih produkata kolone za atmosfersku destilaciju, razvijeni su softverski senzori za procjenu kvalitete produkata. Softverski senzori su ...razvijeni za procjenu kraja destilacije petroleja kad je 95 % goriva predestiliralo koristeći linearne i nelinearne metode identificiranja. Eksperimentalni podaci su prikupljeni s distribuiranog sustava za vođenje (DCS) i obuhvaćaju kontinuirano mjerene varijable i laboratorijska mjerenja. U radu je prikazan razvoj ARMAX (engl. AutoRegressive Moving Average with eXogenous inputs) modela, NARX (engl. Nonlinear AutoRegressive model with eXogenous inputs) modela i HW (Hammerstein-Wiener) modela. Kako bi se izbjegao dugotrajan postupak odabira optimalnih parametara modela, metodom pokušaja i pogreške u svrhu optimiranja primijenjeni su genetički algoritmi. Razvijeni modeli softverskih senzora mogu se rabiti za kontinuirano procjenjivanje svojstava goriva te za primjenu metoda inferencijskog vođenja.
Kvaliteta opskrbe električnom energijom značajno je određena s pouzdanošću razdjelnih mreža. Jedna od tehničkih mogućnosti za povećanje pouzdanosti razdjelnih mreža je primjena djelotvornog sustava ...za vođenje pogona. U ovom radu je istraženo i kvanitificirano potvrđeno da uvođenje elemenata automatizacije, a posebice sustava za upravljanje po dubini razdjelne mreže, značajno povećava pouzdanost mreže.
Ulazak u razvijeno tržišno gospodarstvo koje je svojstveno za mladu hrvatsku državu, nedvojbeno zahtijeva primjenu načela poslovanja i u izvangospodarskim djelatnostima, naravno u modificiranom ...obličju u odnosu na ista ili slična takva načela prisutna u gospodarskim subjektima. Odnosi se to, ponajprije, na oblikovanje i provedbu poslovne politike subjekata izvangospodarskih djelatnosti. U radu su istražene mogućnosti implementacije poslovne politike na području obrazovnih ustanova u današnjim promijenjenim uvjetima njihovog djelovanja. Ustanovljeno je kako se i u postojećim uvjetima, a uz određene promjene u makro-okruženju, mogu utvrditi određeni modaliteti provedbe njihove poslovne politike koji manje-više još nisu korišteni u praksi. Na tragu potonjeg, ustanovljeno je kako je moguće izvršiti razgraničenje na autonomno, zajedničko (horizontalno i vertikalno) i kombinirano vođenje poslovne politike. Obrazovnim ustanovama, dakle, u organizacijskom smislu stoje na raspolaganju raznovrsne mogućnosti, kao i kombinacije organizacijskih oblika provedbe opće i posebnih poslovnih politika, a na njima je da se uvažavajući utjecajne čimbenike na mikro-razini opredijele za najpodobniji oblik.
Ideja menadžmenta ima u stanovitom smislu univerzalno značenje zbog čega se primjena te ideje široko rasprostranila, a našla je mjesto i u institucijama odgoja i obrazovanja, i to najviše kao ...organizacijski menadžment, menadžment ljudskih potencijala, menadžment razina (1. najviša — ciljevi, dugoročno planiranje i organizacija, 2. srednja — kontrola operativnih postupaka i programi potpore ciljevima, 3. najniža — interpretacija ciljeva, politika programa), strategijski menadžment (dugoročno), i menadžment funkcija (koliko funkcija toliko menadžment programa). Menadžerske funkcije odnose se na ono što valja postići, a to su najčeπće planovi, strategije, dobra organizacija, kvalitetno vođenje i uspješna kontrola. Slijedi da se na pedagoški menadžment može gledati kao na upravljanje mrežom i hijerarhijom sustava (vrtić, grupa — škola, razred). Posebnost vođenja i upravljanja odgajatelja, razrednika i nastavnika može se razmatrati kao pedagoška uloga odgajatelja u vođenju i upravljanju, pedagoška uloga razrednika u vođenju i upravljanju, administrativni poslovi, planiranje i programiranje rada voditelja tima (razrednika), pripremanje i vođenje sjednica vijeća, suradnja s ostalim članovima vijeća, suradnja s roditeljima i sl.
U radu su prikazani rezultati kvalitativnog istraživanja provedenog s petnaest djelatnika pet CZSS-a uključenih u »pilot projekt« uvođenja novog modela rada u centre za socijalnu skrb poznatog kao ...»ured sve na jednom mjestu«. Svrha istraživanja bila je identificirati dosadašnja postignuća i poteškoće iz perspektive rukovoditelja i stručnih djelatnika. Istraživanje je provedeno metodom fokusnih grupa, a u koncipiranju istraživačkih pitanja i analizi nalaza koristila se metoda analize okvira.
Rezultati istraživanja pokazali su da model organizacije rada nije jedinstven u svim CZSS-ima, već su se u praksi razvijala tri modela (teritorijalni model, model izvrsnosti te abecedni model). Također se pokazalo postojanje niza poteškoća vezanih uz razumijevanje i provođenje individualnog plana skrbi/rada (IP) kod svih sudionika – djelatnika, ravnatelja, korisnika. I djelatnici i korisnici iskazali su nepripremljenost za novi načina rada, a kao posebna poteškoća istaknut je rad s nedobrovoljnim korisnicima na izradi IP kao i nedovoljno tretmanskih mogućnosti u lokalnoj zajednici koje su značajne za provođenje IP.
U radu se sagledava i analizira menadžment povijesne skupine kroz procese planiranja, organiziranja, vođenja i kontrolu rada povijesne skupine. Nastavnik povijesti preuzima ulogu menadžera povijesne ...skupine. Polazište je emancipacijska paradigma koja temelji rad na praktičnom iskustvu u radu povijesne skupine. Povijesna skupina istraživala je teme iz lokalne povijesti. Stavljanjem učenika i njihovog istraživanja u središte i razvijanjem njihovih povjesničarskih vještina otvara se mogućnost uključivanja ovakvog načina rada u suvremeni kurikulum povijesti.
Cilj rada je utvrđivanje strukture, metrijskih svojstava i opravdanosti primjene Upitnika za određivanje razine intervencije / vođenje slučaja (UZORI/VS) s populacijom djece i mladih u riziku, ...odnosno s rizičnim ponašanjima u Republici Hrvatskoj. Primijenjen je Upitnik za određivanje razine intervencija / vođenje slučaja čija je namjena pomoć u odlučivanju o vrsti i duljini tretmana, u predikciji ishoda tretmana, ponašanja u budućnosti te određivanju potrebne razine nadzora. Istraživanje je provedeno na uzorku od 836 djece i mladih s poremećajima u ponašanju koji su se u vrijeme istraživanja bili uključeni u institucionalni, poluinstitucionalni ili izvaninstitucionalni tretmanski program. Sukladno postavljanim ciljevima, dobiveni podaci obrađeni su programom za faktorsku analizu, metodom glavnih komponenti i robustnom diskriminacijskom analizom. Rezultati faktorske analize ukazuju na neka odstupanja od teorijski utemeljenih konstrukta o područjima procjene rizičnosti. Metrijske karakteristike instrumenta su dobre, što posebno dokumentiraju različite mjere pouzdanosti više od 0.80. Robustna diskriminacijska analiza ukazuje na statistički značajno razlikovanje tri skupine ispitanika na većini promatranih područja rizika.
