Analize sadržaja probavnoga trakta smuđa provedene su na osnovi pregleda 27 jedinki iz akumulacija slijeva Neretve. Izlov ribe obavili su postavljanjem mreža članovi Centra za ihtiologiju ...Prirodoslovno–matematskog fakulteta Sveučilišta u Sarajevu od 17. srpnja do 24. rujna 2002. Disekcija i fiksacija probavnoga trakta u 4 %–tnom formaldehidu izvršena je na terenu, a pregled sadržaja probavnoga trakta u Laboratoriju Prirodoslovno–matematskog fakulteta Sveučilišta u Sarajevu. Pojava smuđa u slijevu Neretve rezultat je slučajnog unosa u Ramsko jezero u (Š k r i j e l j, 1995; Š k r i j e l j i Ma š o v i ć, 2001). Rezultati analize sadržaja probavnoga trakta smuđa upućuju na veoma raznovrstan način prehrane uvjetovan kapacitetom vodnog ekosustava i veličinom jedinki. Sklonost prehrani drugim ribama izražena je u jezerima gdje je veća kompeticija s drugim vrstama riba, a u akumulacijskim jezerima (Salakovac, Mostar) izražena je sklonost kanibalizmu. Kanibalizam je karakterističan za jedinke smuđa koje su dulje od 30 cm. Sve jedinke iz jezera Grabovica (4) čija je dužina manja od 30 cm hranile su se zoobentosom, a u želucu jedne jedinke registrirane su i alge. Zbog utvrđene velike grabljivosti (kod većih jedinki) ove ribe dovodi se u pitanje opstanak važnih autohtonih vrsta riba (Salmonidae i Cyprinidae), što nedvojbeno uzrokuje veće ekološke promjene u srednjem toku slijeva Neretve u negativnome smislu. Ovakvo stanje nameće obvezu poduzimanja mjera u kontroli gustoće populacije smuđa i introdukcije uopće. Uspoređujući prehranu spomenute vrste ribe s drugim vrstama riba u neretvanskim akumulacijama (K a ć a n s k i i sur., 1976; T r o ž i ć – B o r o v a c, 2002a), možemo zaključiti da nema nikakva konkurenta, jer se sve se ribe hrane avertebratima i bentosnim biljkama, a samo su rijetki primjerci jezerske pastrve Salmo trutta m. lacustris Linnaeus, 1758 skloni grabljivom načinu prehrane. Rad pridonosi upoznavanju prehrane smuđa u neretvanskim akumulacijama, koja, uz reprodukciju, označuje bitan karakter u pronalaženju načina kontrole rasta populacije ove grabljivice i na taj način omogućivanje opstanka autohtonih ihtipopulacija u slijevu Neretve.
