Ovaj rad dokumentira događaje, osobe i djela Hortikulturnog društva u Zagrebu kao glavnog promicatelja hortikulture i vrtne arhitekture na početku 20. stoljeća. Opisan je opći stručni i privredni ...kontekst u kojemu je Društvo djelovalo te ishodišta njegova formiranja i rada. Podaci se temelje na proučavanju povijesne građe s početka 20. stoljeća, u prvom redu službenih spisa, glasila i stručnih časopisa te druge građe koja dokumentira ili opisuje događaje i sudionike u zadanom vremenskom okviru od osnivanja Društva 1932. do 1940. kada mijenja ime i prestaje aktivno djelovati uslijed ratnih zbivanja. Rezultati istraživanja pokazuju da su promicatelji hortikulture i vrtne arhitekture bili stručnjaci prirodnih i biotehničkih struka, uglavnom botaničari i agronomi – vrtlari, te vrtni arhitekti školovani u inozemstvu. Glavni promicatelji struke bili su okupljeni u Hortikulturnom društvu u Zagrebu koje je bilo prvo takvo društvo na teritoriju Kraljevine Jugoslavije te na čijim su temeljima nastala društva posvećena razvoju hortikulture u sljedećim razdobljima. Društvo je u svome širokom spektru djelovanja poseban doprinos dalo organizaciji i poboljšanju edukacije te na općem profesionalnom nivou – popularizaciji struke u javnosti, ugrađivanju struke u zakonodavni sistem te razvijanju opće svijesti o hortikulturi i vrtnoj arhitekturi. Poseban doprinos Društvu dali su svojim djelovanjem Vale Vouk, po struci botaničar i najveći zagovornik osnivanja Društva te njegovi prvi predsjednik, zatim Zdravko Arnold, prvi docent hortikulture u tadašnjoj državi, te Ciril Jeglič, jedan od prvih krajobraznih arhitekata koji je djelovao na ovim prostorima.
This article documents main events, persons and acts of the Horticultural Society in Zagreb as the foremost promoter of horticulture and garden architecture at the beginning of the 20th century. The general professional and economic context in which the Society operated at the time is described together with the starting points for establishing the Society and its activities. The information in the article arise from the study of historical material from the beginning of the 20th century, primarily official documents, journals and magazines, and other material that documents or describes events and protagonist in a given time frame. The results show that the promoters of horticulture and garden architecture were experts in natural and biotechnical professions, mainly botanists and agronomists - gardeners, but also garden architects educated abroad. The main initiators and promoters of the profession were gathered in the Horticultural Society in Zagreb, which was the first such society in the territory of the then Kingdom of Yugoslavia, on the basis of which other societies dedicated to the development of horticulture in the following periods were formed. In its wide range of activities, the Society has made a special contribution to the organization of education at higher and secondary level and general professional promotion of the profession - popularization of the profession in public, embedding the profession in the legislative system and developing general awareness of the culture of garden design and other open urban spaces. Vale Vouk, a botanist by profession and the greatest advocate of founding the Society, Zdravko Arnold, the first assistant professor of horticulture in the country at the time, and Ciril Jeglič, one of the first landscape architects in the country, by their actions have especially contributed to the Society.
Autorica posebno naglašava nekoliko rukopisnih zapisa iz knjižnice obitelji Bombelles o različitim vrstama bilja koje su se sadile u Opeki na prijelazu iz 19. u 20. st. te kataloge sjemena iz istog ...razdoblja.
Članak daje prikaz općih obilježja talijanskih perivoja manirističkoga doba – kasne renesanse i ranoga baroka – na najznačajnijim primjerima Firence, Rima i njihove okolice. Prikazani su perivoji ...vile Farnese u Capraroli, palače Pitti u Firenci (Giardini di Boboli), vile Pratolino pokraj Firence, vile Aldobrandini u Frascatiju, vile Garzoni u Collodiju i vile Doria Pamphili u Rimu.
