Neprekidni rast broja stanovnika u urbanim područjima ograničavajući je faktor u uzgoju bilja u gradskim i van gradskim područjima, a rješenje se može pronaći u urbanoj poljoprivredi. Budući da se ...hortiterapija veoma često provodi u urbanoj sredini logično je da predstavlja oblik urbane poljoprivrede. Pored značaja urbane poljoprivrede u radu se razmatra i nivo (udio) njene zastupljenosti. Kroz cilj rada utvrđen je i značaj hortiterapije u liječenju. Cilj rada bio je istražiti koliko su građani Mostara upoznati s urbanom poljoprivredom i hortiterapijom te dobrobitima koje ona pruža. Rezultat su pokazali da građani Mostara imaju tek dovoljna do osrednja znanja o urbanoj poljoprivredi i hortiterapiji. Mišljenja o zadovoljavajućoj zastupljenosti uzgoja poljoprivrednih kultura i ukrasnog bilja u privatnim dvorištima, gradskim zelenim površinama, gradskim vrtovima i slično propagira većina ispitanika. Najveći broj ispitanika samostalno, ali tek ponekad u okviru obiteljskih, gradskih vrtova te balkona i terasa uzgaja različite poljoprivredne kulture i ukrasno bilje. Građani se u većoj mjeri nezadovoljavaju s gospodarskom koristi od uzgoja bilja u urbanoj sredini. Rad s biljkama na njih ima pozitivne zdravstveno-psihičke uticaje u zadovoljavajućoj mjeri. Također, više od polovine ispitanika posjeduje stav kako urbana poljoprivreda ipak pozitivno utiče na poboljšanje društvenih odnosa u Mostaru. Većina ispitanika uzgaja bilje po ekološkim principima u zadovoljavajućoj mjeri. Razvojem urbane poljoprivrede i hortiterapije poboljšava se zdravstveno-psihičko stanje pojedinaca te se unapređuje gospodarsko stanje, društveni odnosi, okoliš i slično.
Literature in developmental psychology mentions fathers in child development much less than mothers. Previously the primary attachment between a mother and a child was emphasised, however today a ...dual attachment is stressed – a child may develop an attachment to the father and the mother. Modern, or as some researchers call them “new” fathers want to be involved in their children’s lives, which reflects in a greater well-being of fathers and children alike. Fathers can be biological and non-biological, more or less involved in their children’s upbringing. The paper provides an overview of the forms of fatherhood which are less represented in the general population: fathers who do not live with their children, single fathers, step-fathers, homosexual fathers and sperm donor fathers. It can be concluded that fatherhood is still largely unexplored, especially in the case of less common forms of fatherhood. Key words: significance of fathers for child development; fathers who do not live with their children; single fathers; step-fathers; homosexual fathers; sperm donor fathers
Croatia belongs to countries where abortion is conditionally permitted. The total number of abortions decreased by 39.7 % in the period 2000-2015, with the largest decrease of 60.1 % in legally ...induced cases. A constant drop in their number is observed, from 170 to 80/1,000, which is an abortion rate reduction of 52.9 % (P <0.001) . The number of women of fertile age is constantly decreasing. In the period 2000–2015, there was a decrease in the number of women by 88,432, or by 10.1 %. At the same time, registered abortion rates ranged from 14.7 to 10.7/1.000, respectively from 7.6 to 3.8/1.000 women of fertile age (P <0.001). The same trend is also present when the data are presented as an abortion rate of 1,000 births. In the
observed period, the abortion rate in Croatia dropped significantly from 154.4/1000 to 76.6/1.000. Legally-induced abortions in 2015 were most common in the age group 30–39 (45.5 % of all abortions), and the lowest in the group up to 19 years (7.5 %). Among women seeking abortion, most are those who did not give birth (31 %), and then those who already have two children (29.5 %).
Proizvodnja i konzumacija kozjeg mlijeka u svijetu je u stalnom porastu kao i broj koza, koji se povećava u odnosu na ostale vrste mliječnih životinja. To se posebno odnosi na zemlje u kojima je ...kozje mlijeko odraz tradicionalne proizvodnje. Sastojci kozjeg mlijeka svojim osobinama (bolja probavljivost, hipoalergenost, veći puferni kapacitet, viša pH vrijednost) povoljno djeluju na zdravlje ljudi. Prednost kozjeg mlijeka u odnosu na kravlje je i u višem sadržaju selena, koji je neophodan za aktivnost enzima glutation peroksidaze, značajnog u prevenciji karcinoma i krvožilnih bolesti. Kozje mlijeko u usporedbi s kravljim sadrži više masnih kiselina koje povoljno utječu na zdravlje ljudi, posebice na krvožilni sustav. Bjelančevine kozjeg mlijeka su probavljivije od bjelančevina kravljeg, a efikasnija je i apsorpcija aminokiselina. Osjetljivost ljudi na α-laktalbumin i β-laktoglobulin kravljeg mlijeka zanemariva je nakon zamjene kravljeg mlijeka s kozjim. Cilj ovog rada je navesti prednosti kozjeg mlijeka u odnosu na kravlje te istaknuti njegove terapijske i nutritivne vrijednosti.
Der Schutzgegenstand personenbezogener Daten gemäß Art. 4 Nr. 1 DS-GVO wird auf den Schutz der kontext-spezifischen personalen Identitäten erweitert. In Anbetracht der gleichzeitigen Realisierung ...etwa der kulturellen, wirtschaftlichen und sozialen Identität bedarf es eines spiegelbildlichen Identitätsschutzes aus dem offline-Kontext für den online-Kontext. Dies verlangt die spieltheoretisch begründete Verhandlungsfähigkeit der Bilder personaler Identitäten, damit sich der Selbstdatenschutz mit einem Mediationsagenten wirksam ausüben lässt. Demnach sollte ein iteratives „identity management by design“ zur technischen Gestaltungsanforderung werden, um dem Prinzip einer verhandlungsfähigen personalen Identität im Online-Kontext gerecht zu werden.
The term biomarker in medicine most often stands for a protein measured in the circulation (blood) whose concentration indicates a normal or a pathological response of the organism, as well as a ...pharmacological response to the applied therapy. From a wider perspective, a biomarker is any indicator that is used as an index of the intensity of a disease or other physiological state in the organism. This means that biomarkers have a very important role in medical research and practice providing insight into the mechanism and course of a disease. Since a large number of biomarkers exist today that are used for different purposes, they have been classified into: 1) antecedent biomarkers, indicating risk of disease occurrence, 2) screening biomarkers, used to determine a subclinical form of disease, 3) diagnostic biomarkers, revealing an existing disease, 4) staging biomarkers, that define the stage and severity of a disease, and 5) prognostic biomarkers, that confirm the course of disease, including treatment response. Regardless of their role, their clinical significance depends on their sensitivity, specificity, predictive value, and also precision, reliability, reproducibility, and the possibility of easy and wide application. For a biomarker to become successful, it must undergo the process of validation, depending on the level of use. It is very important for every suggested biomarker, according to its purpose or its nature, to possess certain characteristics and to meet the strict requirements related to sensitivity, accuracy and precision, in order for the proper outcome to be produced in the estimation of the state for which it is intended. Finally, the development of guidelines for biomarker application is very important, based on well defined and properly conducted assessments of biomarker determination, providing the means by which research is translated into practice and allowing evidence based on facts to promote the clinical application of new biomarkers.
Izrazom biomarker u medicini se označava najčešće protein izmeren u cirkulaciji (krvi) čija koncentracija ukazuje na normalan ili patološki odgovor u organizmu, kao i na farmakološki odgovor na primenjenu terapiju. Šire gledano biomarker je bilo koji pokazatelj koji se koristi kako indikator intenziteta nekog oboljenja ili drugog fiziološkog stanja u organizmu. To znači da biomarkeri imaju veoma značajnu ulogu u medicinskim istraživanjima i primeni jer omogućavaju sagledavanje mehanizma i toka bolesti. Pošto danas postoji veliku broj biomarkera koji se koriste u različite svrhe izvršena je njihova podela na: 1) antecedentne biomarkera, koji ukazuju na rizik od nastanka bolesti, 2) »screening« biomarkere, kojima se utvrđuje subklinička forma bolesti, 3) dijagnostičke biomarkere, koji otkrivaju postojeću bolest, 4) »staging« biomarkere, koji definišu stadijum i težinu bolesti i 5) prognostičke biomarkere, koji potvrđuju tok bolesti, uključujući i odgovor na terapiju. Bez obzira na ulogu koju imaju, njihov klinički značaj zavisi od njihove osetljivosti, specifičnosti, prediktivne vrednosti, zatim preciznosti, pouzdanosti, reproducibilnosti, kao i mogućnosti jednostavne i široke primene. Da bi biomarker bio uspešan mora proći kroz put validacije zavisno od nivoa upotrebe. Veoma je značajno da svaki predloženi biomarker zavisno od namene ili njegove prirode ima odgovarajuće karakteristike i da ispunjava stroge zahteve koji se odnose na osetljivost, tačnost i preciznost kako bi se postigao odgovarajući ishod za procenu stanja za koji je namenjen. Shodno navedenom više istraživačkih cenatara i grupa predložilo je način i uputstva za evaluaciju biomarkera uzimajući u obzir prognostičke prema diajgnostičim modelima. Konačno, veoma je značajna izrada uputstava (Guidelines) za primenu biomarkera koja su zasnovana na dobro definisanim i sprovedenim procenama određivanja nekog biomarkera, na koji način su dobijena dobra sredstva putem kojih su preneta istraživanja u praksu a dokazi zasnovani na činjenicama potpomažu kliničku primenu novih biomarkera.
Ovim radom su analizirana međunarodna turistička krstarenja Pan-europskim Koridorom VII, odnosno njihov utjecaj (potencijalne dobrobiti) na ekonomiju receptivnih prostora. Studijom slučaja ...(Vojvodina) dati su primjeri koji to ilustriraju.
Rezultati analize pokazuju da kruzevi Koridorom VII utječu pozitivno na Vojvodinu, prvenstveno na priobalnu, podunavsku regiju i to u Novom Sadu (gdje brodovi pristaju). Iako se beneficije ne odnose na korištenje usluga smještaja i hrane na kopnu, dobrobit se ogleda u sljedećim segmentima: turistička promocija (širenje pozitivnog plasmana Vojvodine kao receptivnog prostora na inozemnom tržištu – predstavljanje kulturne baštine i prirodnih vrijednosti); porast inozemnog turističkog prometa, a samim tim i potrošnje posjetilaca; otvaranje novih radnih mjesta (adekvatna infrastruktura i suprastruktura – serviseri različitih usluga brodovima, posadi i putnicima) – pristaništa, špediteri, suvenir tržnice i dr. / novi proizvodi, širenje poslovne mreže, promjena valute, nevidljivi izvoz itd.
Rezultati istraživanja mogu pomoći daljim proučavanjima uzročno-posljedičnih veza između ovakvog vida putovanja i resursa receptivnih zemalja na kojima se ova putovanja događaju, a sve u cilju adekvatnog osmišljavanja i plasmana turističke ponude, odnosno optimalnog razvoja receptivnih zemalja kroz održivi turizam. Rad pruža i informacije različitim partnerima („stakeholders“) uključenim u turističko privređivanje kruzeva, koji očekuju privatnu i društvenu dobit od svojih ulaganja.
Aim of the study: We investigated incidence and prognostic significance of mutated nucleophosmin and FLT3 genes in pediatric and adult patients with de novo acute myeloid leukemia. Also, prognostic ...impact of demographic and other laboratory data was investigated. Material and methods: Investigation was conducted on 42 pediatric patients and 92 adult patients with acute myeloid leukemia (AML). Mutations in gene for nucleophosmin was detetcted through sequencing and FLT3 gene mutation were detetcted on PCR. Results: Mutated nucleophosmin was found in 1/37 (2,7%) pediatric patients; it was a Q type mutation. In a group of adult patients mutated nucleophosmin was found in a 13/92 (14,1%) of patients. Mutations FLT3 in pediatric patients were found in 4/42 (9,5%); in a group of adult patients mutations FLT3 were found in 25/92 (27,1%) patients. Conclusion: Incidence of mutated nucleophosmin and FLT3s was in the range of previuosly published data. In both pediatric and adult patients AML with FLT3 ITD mutations had inferior outcome. In a group of adult patients mutated nucleophosmin was also a predictor of poor outcome.
Cilj rada: Ispitivana je učestalost mutacija u genu za nukleofosmin i FLT3 u populaciji pedijatrijskih i odraslih bolesnika sa de novo akutnom mijeloidnom leukemijom (AML). Određivan je njihv prognostički značaj, kao i povezanost sa drugim demografskim i laboratorijskim parametrima. Materijal i metode: Ispitivanje je sprovedeno na uzorcima 42 pedijatrijska i 92 odrasla bolesnika obeleih od de novo AML. Mutacije u genu za nukleofosmin su određivane lančanim umnožavanjem DNK a zatim sekvencioniranjem dobijenog produkta; mutacije FLT3 određivane su metodom PCR. Rezultati: Mutacije u genu za nukleofosmin nađene su u 1/37 (2,7%) pedijatrijskih bolesnika; mutacija je bila tipa Q. U grupi odraslih bolesnika mutacije u genu za nukleofosmin nađene su kod 13/92 bolesnika (14,1%). Mutacije FLT3 u pedijatrijskih bolesnika nađene su kod 4/42 bolesnika (9,5%); u odraslih bolesnika mutacije FLT3 nađene su u 25/92 (27,1%) bolesnika. Zaključak: Učestalost ispitivanih molekularno genetičkih markera kod bolesnika u ispitivanim grupama je u skladu sa podacima iz literature. U obe grupe bolesnika mutacije u genu FLT3 ITD bile su povezane sa nepovoljnom prognozom, a u odraslih bolesnika isti rezultat je dobijen i u grupi bolesnika sa mutacijama u genu za nukleofosmin.
Izvidne radnje i istražne radnje imaju svojih sličnosti, ali svakako i razlika. Najbitniji dio ovog rada jest uviđanje tih razlika kako bi uvidjeli važnost zakonitih dokaza koji će kasnije biti ...upotrijebljeni u sudskom postupku. Izvori jesu od Ustava, kao najvišeg pravnog akta države, preko međunarodnih izvora, sudske prakse pa sve do podzakonskih akata čime možemo primijetiti kako su se ovom problematikom pozabavilo mnogo ljudi i institucija pa sve do samoga društva. U radu su objašnjeni pregled i pretraga svaka od tih radnji zasebno, a posebno je obrađen i dio u kojemu su podvučene osnovne posljedice koje eventualna zloupotreba, ali ponajviše upotaba za sobom povlači. Ljudska prava temelj su društvenog poretka i neosporno je kako država mora učiniti sve kako bi svom građaninu omogućila njihovo poštivanje. Zakonitim postupanjem, prije svega zakonskom regulacijom termina pregleda i pretrage, određivanjem opsega, pravila i ostaloga država ide u tom smjeru. Europska konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda to pravo normira u članku 8., Opća deklaracija o pravima čovjeka i građanina u članku 12., a Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima u članku 17. I naš Ustav slijedi tu tendenciju i to čini u odredbi članka 34. Predmet ovoga rada jesu razmatranja vezana uz pretragu doma u hrvatskom kaznenom postupku s posebnim osvrtom na nekolicinu europskih kaznenih zakonodavstava.
The definitive "go to" text for Master's and Doctoral level courses on behavioral intervention research. It provides comprehensive coverage of the development, testing, and implementation of novel ...behavioral interventions in service and practice settings.
This handbook provides comprehensive coverage of one of the most under-discussed and understood areas of public health research: developing, testing, and implementing novel behavioral interventions in service and practice settings. It examines the most critical issues related to behavioral intervention research in order to maximize the ability of intervention researchers to successfully implement current and future evidenced-based intervention protocols in targeted practice settings.