Cilj. Cilj istraživanja bio je analizirati sličnosti i razlike u publikacijskim praksama autora iz društvenoga i humanističkoga područja u Republici Hrvatskoj s obzirom na područje znanosti u kojem ...djeluju i akademski status kojem pripadaju. Specifični ciljevi ovog rada bili su ispitati povezanost publikacijskih praksi i pritiska za objavljivanje te razlike među razlozima za objavljivanje radova kod autora iz društvenog i humanističkog područja te u odnosu na pripadnost različitom akademskom statusu.
Metodologija. Istraživanje je provedeno od srpnja do rujna 2021. godine. Anketnom upitniku pristupilo je 319 ispitanika iz društvenog i 292 ispitanika iz humanističkog područja znanosti u Republici Hrvatskoj u različitim akademskim zvanjima.
Rezultati. Rezultati analize publikacijskih praksi pokazuju da ispitanici iz humanističkog područja više objavljuju uredničke knjige te poglavlja u knjigama, dok ispitanici iz društvenog područja objavljuju više radova u časopisima i zbornicima skupova. Ispitanici u višem akademskom statusu objavljuju sve vrste publikacija više od ispitanika u nižem akademskom statusu. Razlike u razlozima za objavljivanje nisu velike, ali u prosjeku su malo više izraženi intrinzični razlozi za objavljivanje radova kod ispitanika u humanističkom području: rado prihvaćaju nove znanstvene izazove i uživaju u istraživanju i pisanju. Autorima u obama područjima podjednako je važna afirmacija kao samostalnog znanstvenika. Ispitanicima u višem akademskom statusu nešto su važniji ekstrinzični razlozi objavljivanja radova: suradnici su na projektu u sklopu kojega se očekuje objavljivanje rezultata istraživanja te zbog mogućnosti financiranja budućih projekata. Razlog objavljivanja zbog povećanja plaće nešto je viši kod ispitanika nižeg akademskog statusa. Ispitanici višeg akademskog statusa percipiraju manji pritisak nego mlađi kolege. Prosječni percipirani pritisak za objavljivanje podjednak je kod ispitanika iz društvenog i humanističkog područja.
Originalnost. Rad doprinosi razumijevanju publikacijskog ponašanja autora iz društvenog i humanističkog područja i u različitom akademskom statusu. Rezultati ovog istraživanja pridonose razumijevanju obrazaca i razloga za objavljivanje radova te uvidu u percipirani pritisak za objavljivanje radova zbog ispunjavanja uvjeta za napredovanje.
Kvalitetna znanstvena komunikacija ključna je za učinkovitost znanstvenih istraživanja. Nakon stvaranja znanstvenog rada kroz znanstveno istraživanje, ono se dalje vrednuje i dijeli s drugim ...znanstvenicima. Na temelju tih znanstvenih radova drugi znanstvenici stvaraju novo znanje kroz nove znanstvene radove. Prisutan je također velik pritisak na znanstvenike u vezi s objavljivanjem radova. U akademskom svijetu postoji određeni pritisak na znanstvenike da što više i što češće objavljuju najnovija istraživanja. Znanstvenici su s jedne strane prisiljeni objavljivati mnogo radova (kvantiteta), dok se s druge strane traži da ti radovi imaju što veći odjek (kvaliteta). Iako autori određenog znanstvenog područja poznaju znanstveno publiciranje u svojem području, pojava novih časopisa otežava odabir u kojem časopisu objaviti svoj rad, a pri čemu značajan problem stvaraju tzv. predatorski časopisi. U radu će se dati pregled pokazatelja koji mogu pomoći pri odabiru časopisa te na koji način se mogu prepoznati predatorski časopisi.
Quality scientific communication is key to the effectiveness of scientific research. After creating a scientific paper through scientific research, it is further evaluated and shared with other scientists. Based on these scientific papers, other scientists create new knowledge through new scientific papers. There is also a lot of pressure on scientists to publish papers. In the academic world, there is a certain pressure on scientists to publish the latest research as much and as often as possible. On the one hand, scientists are forced to publish a lot of papers (quantity), while on the other hand, they are required to have as much impact as possible (quality). Although the authors of a certain scientific field are familiar with scientific publishing in their field, the emergence of new journals makes it difficult to choose in which journal to publish their work and where a significant problem is created by the so-called predatory journals. The paper will provide an overview of indicators that can help in the selection of journals and how predatory journals can be identified.
U današnje vrijeme, pravovremeno objavljivanje najboljih radova i rezultata istraživanja s preporukama u rješavanju najaktualnijih problema najkorišteniji je način širenja rezultata sa svrhom ...integracije dokaza u zdravstveni sustav. Znanstveno je komuniciranje iznimno važno u razvoju znanosti i protoku informacija o novim spoznajama do kojih znanstvenik dolazi tijekom svojeg akademskog djelovanja. Posljedično, recenziranje se smatra modelom najučinkovitije znanstvene komunikacije koju biomedicinski časopisi upotrebljavaju pri odluci o objavljivanju članaka. Sustavna akumulacija najboljeg novog znanja generiranog iz znanstvenog okruženja i preusmjerenog u kliničku praksu medicinskih sestara temelj je poboljšanja zdravstvene skrbi usmjerene na pojedinca, obitelj i zajednicu. Recenzija je poput zagovornice sestrinske znanosti u generiranju inovativnih doprinosa profesionalnoj zajednici. Objavljena recenzirana informacija ima mogućnost postati osnovom standardiziranog djelovanja i kontinuiranog razvoja u sestrinstvu. Kvalitetan osvrt pomaže autoru u znanstvenom razvoju, ali i recenzentu u prikupljanju najnovijih spoznaja još neobjavljenih podataka iz njihova područja interesa. Razvidna je globalna potreba mentoriranja i edukacije mladih istraživača i recenzenata putem formalnih oblika obrazovanja kako bi doprinijeli unapređenju sestrinske znanosti, rasterećenju postojećih eksperata kolegijalnog opažanja te ubrzali protok znanstvene informacije.
Nowadays, the timely publication of the best works and research results with recommendations for solving the most current problems is the most used channel for disseminating findings with the purpose of integrating evidence into the health system. Scientific communication is crucial in the development of science and the flow of information about new knowledge that scientist achieves during his academic activities. Consequently, peer review is considered the most effective scientific communication model that biomedical journals use when deciding to publish articles. Systematic accumulation of the best new knowledge generated from the scientific environment and channeled into clinical nursing practice is the foundation of improving health care focused on individuals, families, and communities. The review is like an advocate for nursing science in generating innovative contributions to the professional community. Published, peer-reviewed information has the potential to become the basis of standardized action and continuous development in nursing. A quality review helps the author in scientific development, but also the reviewer in gathering the latest knowledge of as-yet-unpublished data from their area of interest. There is a clear global need for mentoring and education of young researchers and reviewers through formal forms of education to contribute to advancing the nursing science, relief of existing experts in collegial observation, and speed up the flow of scientific information.
Prijenos točnih i jasno razumljivih podataka o znanstvenim istraživanjima važan je čimbenik u donošenju odluka u svezi sa zdravstvenim ponašanjem. U tome procesu središnji koncept zauzima zdravstvena ...pismenost, sposobnost pojedinca da razumije prikazane informacije o medicinskim sadržajima. Iako se zdravstvena pismenost ispitivala u različitim konceptima, još nije provedeno istraživanje
koje bi ispitalo kako razumijevanje osnovnih metodoloških koncepata u općoj populaciji utječe na
donošenje odluka o učinkovitosti terapije. Cilj ovoga istraživanja bio je ispitati postoji li razlika u
procjeni učinkovitosti liječenja ako su nalazi dobiveni korištenjem različitih kombinacija veličina
uzorka i nacrta istraživanja. Sudionici u istraživanju bili su pacijenti u ordinacijama dentalne medicine koji su dobivali nasumično dodijeljene scenarije znanstvenih istraživanjima s različitim kombinacijama vrste istraživanja i veličine uzorka. Utvrđeno je da čitatelji ne razlikuju metode istraživanja
s obzirom na njihove mogućnosti u dokazivanju učinkovitosti terapije. Osim toga, utvrđeno je da se
čitatelji nisu razlikovali u procjeni učinkovitosti terapije s obzirom na veličinu uzorka u istraživanjima. Konačno, neovisno o vrsti istraživanja koju su sudionici pročitali, svi su se osjećali podjednako
sigurnima procijeniti učinkovitost terapije. Ovi su rezultati važni za prijenos informacija o znanstvenim istraživanjima preko medija u svakodnevnoj komunikaciji. U prijenosu istraživanja trebalo bi
jasno naglasiti je li određenim tipom istraživanja moguće dokazati uspješnost terapije.
Ključne riječi: znanstvena komunikacija; prijenos dokaza; zdravstvena pismenost
U radu je bibliometrijskim metodama analiziran časopis National Security and The Future. Obrađeno je razdoblje od prvog broja časopisa objavljenog 2000. godine do zadnjeg broja objavljenog u 2018. ...godini. Analizirana građa je prikupljena s portala HRČAK (Portal hrvatskih znanstvenih i stručnih časopisa) ili sa stranice samog časopisa. Ukupno je prikupljeno i analizirano objavljenih 257 članaka, koje potpisuje 134 različita autora tijekom 19 godina izlaženja časopisa.
Analizom su obuhvaćeni različiti parametri od autora, čitanost časopisa do ključnih riječi i supojavnosti ključnih riječi točnije pojavnosti i supojavnosti obrađenih tema.
Cilj je rada dati pregled povijesnog razvoja i glavnih koncepata bibliometrije kao područja usmjerenog prema kvantitativnom istraživanju pisane komunikacije koje danas primjenjuje suvremene metode i ...tehnike visokog stupnja statističke i matematičke formalizacije.
Statistički i ostali kvantitativni koncepti, modeli i metode tijekom posljednjih desetljeća poprimaju sve veću važnost i pobuđuju interes istraživača iz različitih disciplina u području društvenih i humanističkih znanosti koji u proučavanju različitih fenomena iz vlastitog djelokruga sve češće traže rješenje u primjeni nomotetičkih postupaka usmjerenih prema traženju općih principa iz ideografski pojedinačnih slučajeva. S vremenom su se unutar različitih znanstvenih polja razvile zasebne poddiscipline koje pokušavaju znanstvenim metodama kvantificirati i izmjeriti različite varijable (ne) materijalnog svijeta, od kvantifikacije mentalnih aktivnosti u sklopu psihometrije, interpersonalnih osjećaja i odnosa u sociometriji, empirijskog dokazivanja ekonomskih zakonitosti u ekonometriji te primjene ekonomskih teorija i tehnika u istraživanju društvene i ekonomske povijesti u kliometriji, pa do kvantitativnog proučavanja skupova bibliografskih zapisa ljudskog stvaralaštva u okviru bibliometrije.
Istraživanje utjecaja bibliografije i historiometrije na oblikovanje suvremenih bibliometrijskih metoda i tehnika te sustavan kronološki prikaz povijesnog razvoja i sociokognitivne institucionalizacije bibliometrije u drugoj polovici 20. stoljeća značajan su doprinos ovoga rada aktualnim raspravama o teoriji i praksi područja usmjerenog prema primjeni kvantitativnih metoda u istraživanju pisane (znanstvene) komunikacije.
UVOD: Razvoj Interneta kao i nova informacijska tehnologija
omogućila je do sada nezamislivu suradnju u znanstvenoj
zajednici koja dijeli izvore i rezultate različitih
istraživanja. Model otvorenog ...pristupa koji je kao globalna
ideja u znanstvenom komuniciranju nastao devedesetih
godina prošlog stoljeća ima pri tome ključnu ulogu.
CILJ ISTRAŽIVANJA: Cilj ovog rada je analizirati znanstvene
časopise iz područja biomedicine i zdravstva koji
se objavljuju prema načelima modela otvorenog pristupa
znanstvenim informacijama. U istraživanju postavljena je
hipoteza: (H1) „Hrvatski znanstveni časopisi iz područja
biomedicine i zdravstva u modelu otvorenog pristupa najčešće
objavljuju izvorne znanstvene radove“.
METODOLOGIJA I REZULTATI: Ovim istraživanjem
provedena je kvantitativna analiza hrvatskih znanstvenih
časopisa iz područja biomedicine i zdravstva u razdoblju
od 1. siječnja 2011. do 1. listopada 2015. služeći se hrvatskim
portalom za znanstvene časopise Hrčak. Analiza je
obuhvatila 9 časopisa koja su zadovoljila kriterije istraživanja.
ZAKLJUČAK: Od ukupno 55 časopisa koji se mogu pretražiti
pod kategorijom biomedicine samo je 9 časopisa
zadovoljilo kriterije istraživanja. Najčešće se objavljuju
izvorni znanstveni radovi koji predstavljaju kumulativnu
osnovu za pokretanje novih istraživanja ili pisanje drugih
radova odnosno razvijanja stručnih smjernica koje se primjenjuju
u kliničkoj praksi.
Iako postoji od 1990-ih godina, otvoreni je pristup definiran 2002. godine. Zahvaljujući razvoju novih informacijsko-komunikacijskih tehnologija otvoreni je pristup trebao riješiti krizu dostupnosti ...znanstvenih informacija. Istraživanja o citatnoj prednosti dokazala su bolju vidljivost i veći utjecaj informacija objavljenih u otvorenom pristupu. Prihvaćaju ga i komercijalni izdavači prilagođavajući modele financiranja, najčešće naplaćujući autorima troškove objavljivanja. Takav način financiranja dovodi do novih problema – slabije vidljivosti rezultata istraživanja znanstvenika koji ne mogu platiti objavljivanje, a pojavljuju se i predatorski izdavači koji objavljuju otvoreno dostupne časopise, ne provodeći pri tome adekvatne načine kontrole kvalitete. Posljednjih se godina sve češće postavljaju pitanja je li otvoreni pristup postigao svoje temeljne ciljeve i razvija li se u pravome smjeru koji će olakšati razmjenu provjerljivih i kvalitetnih znanstvenih informacija. Moguće je rješenje novih problema razvoj novih vještina informacijske pismenosti vezanih uz vrednovanje informacija objavljenih u otvorenom pristupu, pri čemu bi knjižnice i fakulteti trebali imati značajnu ulogu.
Suvremeno doba svjedok je kontinuirana napretka tehnologije, napose one komunikacijske i informacijske, što se odražava i na upravljanje knjižnicama visokih učilišta. Stoga se u radu polazi od teze ...da razvoj novih tehnologija utječe na poslo- vanje i položaj visokoškolskih knjižnica unutar akademske i znanstvene zajednice.
Nakon kratkog teorijskog prikaza glavnih trendova u znanstvenoj komunikaciji, predstavljeni su rezultati istraživanja vezanog uz percepciju ispitanika o ulozi knjižnice te načinu njihova znanstvenog komuniciranja. Istraživanje je provedeno na Fakultetu za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu (Ika, Opatija) metodom individualnog intervjua, s ciljem utvrđivanja segmenata poslovanja koje knjižnica može poboljšati kako bi uspješnije zadovoljavala potrebe svojih korisnika te bila prepoznata kao partner. Rezultati istraživanja pokazuju utjecaj informacijske i komunikacijske tehnologije na poslovanje knjižnice u smislu smanjene posjećenosti, no korisnici i dalje prepoznaju njezinu ulogu u nabavljanju građe, osiguravanju pristupa građi u papirnatom i digitalom obliku te percipiraju knjižnicu kao izvor informacija, odnosno važnu podršku za znanstveni rad. Također, pokazala se potreba za tematskim radionicama odnosno predavanjima vezanima uz pretraživanje baza podataka, otvoreni pristup te bibliometriju.
Analizom časopisa »Mehanizacija šumarstva« i »Nova mehanizacija šumarstva« za razdoblje
od 1994. do 2010. godine željela se pokazati povezanost dvaju časopisa i njihove karakteristike
s obzirom na ...uređivačko-izdavačka obilježja, raščlambu članaka, strukturu autora i referencija.
Utvrđene su skupine ustanova iz kojih su autori članaka u promatranim časopisima.
Povećavanje broja autora, stranica, referencija te autorskih i časopisnih samocitata po članku
u svim znanstvenim kategorijama radova uočena je u člancima objavljenima u »Novoj mehanizaciji
šumarstva« u odnosu na članke objavljene u »Mehanizaciji šumarstva«.
Analizom riječi naslova utvrđeno je da su naslovi kratki i da jezgrovito opisuju sadržaj članaka
te da se više od trećine svih riječi može smatrati ujedno i ključnim riječima.
PDF
