U trendu i sa sedamdeset Mayer, Marina; Konjević, Sofija
Vjesnik bibliotekara Hrvatske,
2021, Letnik:
64, Številka:
1
Journal Article, Paper
Recenzirano
Odprti dostop
Cilj. Rad daje prikaz online servisa i usluga Centra za znanstvene informacije (Cen- tar) Instituta „Ruđer Bošković“ koji su korisnicima bili dostupni i prije pojave pandemi- je bolesti COVID-19, kao ...i tijekom zatvaranja knjižnice i rada od kuće.
Pristup. Zbog krize izazvane pandemijom bolesti COVID-19 Centar za znanstvene informacije (Centar), kao i druge knjižnice u Hrvatskoj, 20. 3. 2020. godine zatvorio je svoja vrata i prešao na „rad od kuće“. Zahvaljujući brojnim servisima (CROSBI, FULIR, SEND i drugi) koji korisnicima omogućuju udaljeni pristup uslugama i infor- macijskim servisima, Centar je krizu dočekao spreman te je i u izvanrednim okolnosti- ma uspio kvalitetno osigurati većinu usluga.
Rezultati. Centar za znanstvene informacije među prvim knjižnicama u Hrvatskoj 1990-ih godina prihvatio je i uveo nove informacijske tehnologije u svoje poslovanje. Kontinuirano je radio na njihovom razvoju, implementaciji i primjeni, što je omogućilo da je tijekom „rada od kuće“ ne samo pružao korisnicima većinu svojih standardnih usluga već je radio i na daljnjem razvoju postojećih servisa. Nepredvidive krizne si- tuacije tijekom 2020. godine poslužile su kao potvrda da je taj smjer razvoja knjižnica nužan i nezaobilazan te da u njega treba ulagati.
Originalnost. Centar za znanstvene informacije uspješno je odgovorio na krizu izazvanu pandemijom bolesti COVID-19, stoga prikazani servisi, usluge i praktična rješenja mogu poslužiti kao primjer i drugim knjižnicama koje se suočavaju sa sličnim izazovima.
Cilj. Rad daje prikaz utjecaja tehnoloških promjena, osobito mrežne dostupnosti e-izvora znanstvenih informacija na službu međuknjižnične posudbe koristeći kao primjer podatke o međuknjižničnoj ...posudbi (MKP) Centra za znanstvene informacije, uz osvrt na trendove u Europi i svijetu.
Pristup. Rad donosi kratak povijesni pregled razvoja službe međuknjižnične posudbe, prikaz tehnoloških promjena, s naglaskom na dostupnost građe u digitalnom formatu bilo pretplatom ili u otvorenom pristupu i promjene koje donosi, istovremeno olakšavajući proces međuknjižnične posudbe, ali i donoseći određena ograničenja. Analizirani su podaci o broju zahtjeva u Centru za znanstvene informacije Instituta Ruđer Bošković, a dat je i pregled današnje situacije u svijetu.
Rezultati. Analiza je pokazala da velik broj zahtjeva za međuknjižničnom posudbom CZI bilježi sve do 2013. godine, nakon čega je registriran konstantan pad u broju zahtjeva, što je u skladu i s nekim primjerima u svijetu koji su prikazani u radu.
Originalnost. Tema je obrađivana u prošlosti, no malo je novijih radova u Hrvatskoj koji obrađuju utjecaj tehnoloških promjena i digitalne građe na samu službu međuknjižnične posudbe, dajući pri tom opsežan pregled trenutnog stanja u svijetu. U svijetlu navedenih promjena su analizirani i prikazani statistički podaci međuknjižnične posudbe Centra za znanstvene informacije.
Ključne riječi: međuknjižnična posudba, MKP, dostava dokumenata, opskrba dokumenata, e-izvori, znanstvene informacije
Rad je na hrvatskom jeziku prezentiran na Stručnom skupu Izgradnja, upravljanje i evaluacija zbirki, 12.4.2019., Zagreb, Hrvatska, a na engleskom jeziku na konferenciji River of no Return: Sail or Sink: 18th Biennial Conference of the European Association of Aquatic Sciences Libraries and Information Centres (EURASLIC), 6-9.5.2019., Zagreb, Hrvatska. Prošireni sažetak na engleskom jeziku je objavljen u zborniku konferencije EURASLIC
Unatoč globalizaciji i razvoju interneta, pristup znanstvenim informacijama još uvijek nije jednostavan i potpuno otvoren.
Iako ne kao prije, znanstvenici teško dolaze do kvalitetnih znanstvenih ...informacija. Razlog tome su visoke cijene, zabrana
pristupa, ograničen pristup i drugi problemi koji usporavaju i onemogućuju razmjenu znanja. Hrvatska deklaracija 2012.,
definira otvoreni pristup (eng. Open Access, OA) kao slobodan, besplatan i neometan mrežni pristup digitalnim znanstvenim
informacijama. Cilj takvog pristupa je ubrzavanje napretka i poboljšanje utjecaja znanosti za dobrobit društva.
Sami autori radova mogu imati veliki utjecaj u promociji otvorenog pristupa znanstvenim informacijama. Dva su načina
ostvarivanja otvorenog pristupa tkz. „Zeleni put“ i „Zlatni put”. U radu ćemo objasniti što je to otvoreni pristup i koje su
njegove karakteristike, prednosti i nedostaci otvorenog pristupa, također prikazati će se položaj otvorenog pristupa u Hrvatskoj
i svijetu, te uloga samih autora u poticanju i ostvaranju istoga.
Produktivnost se mjeri brojem i vrstom radova koje je neki autor objavio. Kada se uspoređuje produktivnost autora, treba
imati na umu razlike između pojedinih znanstvenih područja, polja, pa čak i ...grana znanosti. Osim navedenog, prilikom
usporedbe znanstvene produktivnosti često trebamo voditi računa o vrsti objavljenog rada, radi li se o međunarodnom
ili nacionalnom časopisu, indeksiranosti časopisa u citatnim bazama podataka, te ponekad i o tome jeli rad jednoautorski
ili višeautorski i slično. Istraživanje kvantitativnih aspekata procesa stvaranja, prijenosa i korištenja znanstvenih i drugih
ključnih informacija, predstavlja jedno od značajnijih područja u okviru informacijskih znanosti
Ovaj je rad svojevrstan nastavak mojih dvaju članaka i jednoga predavanja o slobodnome pristupu (SP-u) objavljenim znanstvenim informacijama. Riječ je o svjetskome pokretu za što veću dostupnost ...znanstvenim informacijama u digitalnome obliku, bilo kao digitalni SP-časopisi (“zlatni put”), bilo kao digitalni SP-arhivi (“zeleni put”). U članku je, uz veoma kratko ponavljanje osnovnih postavki koncepcije SP-pokreta, sadržan popis važnih novosti koje su se u dvjema godinama (2005. i 2006.) dogodile u svijetu. Po svim se pokazateljima može zaključiti da se SP širi i da ima sve više pobornika među ustanovama i fundacijama. Među znanstvenicima se još treba poraditi na populariziranju toga pristupa. Za pojedine znanstvenike glavni bi argument u prilog SP-u trebala biti činjenica da se njime bitno povećava vidljivost novoobjavljenih informacija pa se ubrzava i širi njihovo korištenje u znanstvenim istraživanjima. Dakako, time se podiže i ugled onih znanstvenika koji objavljuju zanimljiva otkrića. SP-om se, na globalnoj razini, povećava šansa znanstvenika u siromašnijim znanstvenim sredinama da što manje zaostaju za informiranošć u svojih bogatijih kolega. Moguća smanjena dobit izdavača znanstvenih publikacija zbog SP-a jest i bit će, po mome mišljenju, još stanovito vrijeme glavna prepreka SP-u. Ima, međutim, znakova da se napredniji izdavači pokušavaju na razne načine prilagoditi mogućim promjenama.
Komercijalne baze podataka zbog svoje su profesionalne selektivnosti i standardizirane obrade važan izvor znanstvenih informacija. U ovom radu prikazani su razlozi njihova nastanka i razvoja u smislu ...tehnoloških i sadržajnih promjena kojima su on-line baze podataka bile izložene u svom četrdesetogodišnjem postojanju. Danas se na tržištu pojavljuju proizvođači hostova koji nude čitav niz baza podataka, a hrvatskoj akademskoj zajednici pristup je omogućen preko NSK-a i CARNeta. Obrađeni su primjeri pretraživanja najvažnijih on-line baza podataka trenutačno dostupnih u web-verziji (EMERALD, CSA i EBSCO) kao relevantnih elektroničkih izvora informacija iz područja društveno-humanističkih znanosti.
PDF
