U radu se analiziraju kulturni i medijski tragovi u poeziji Branka Čegeca. Istraženi su, opisani i protumačeni iz perspektive subjektne strukture u trima autorovim tekstovima triju pjesničkih zbirki objavljenih 80-ih godina 20. stoljeća – „Genesis (domovina): vazda i dovijeka“ iz Eros-Europa-Arafat, „Abcčćdđdžefghijklmnnjoprsštuvzž“ iz Zapadno-istočnoga spola i „Stanje stvari“ iz Melankoličnoga ljetopisa. Rad se oslanja na razlike između individualnoga i kolektivnoga pamćenja (J. Assmann) te dominantne i emergentne kulture (R. Williams), pri čemu tekst postaje poprištem njihove borbe. Tragovi kultura i medija najčešće se zamjećuju u motivskim slojevima, a njihovi su učinci vidljivi u otporima subjektnih struktura koje kritički rastvaraju prevladavajuće diskurse moći, ponajprije jezičnim i diskurzivnim igrama. The article analyses cultural and media traces in Branko Čegec’s poetry. They are researched, described, and interpreted from the perspective of subject structure in the three texts from Čegec’s three poetry collections published in the 1980s – “Genesis (domovina): vazda i dovijeka” from Eros-Europa-Arafat, “Abcčćdđdžefghijklmnnjoprsštuvzž” from Zapadno-istočni spol, and “Stanje stvari” from Melankolični ljetopis. The article explores the differences between individual and collective memory (J. Assmann), and the dominant and emergent culture (R. Williams), whereby the text becomes the space in which they clash. Traces of cultures and media are most often observed among the motifs, and their effects are notably in the resistance of subject structures that critically undermine the prevailing discourses of power, primarily through linguistic and discursive games.