Rad je posvećen kvalitativnoj kontrastivnoj analizi stručnojezičnih kolokacija s imenicama kuća i house u diskursu arhitekture. Dvočlane kolokacije izlučene su iz specijaliziranih reprezentativnih usporedivih korpusa hrvatskih i engleskih stručnih arhitektonskih tekstova. Cilj je utvrditi sličnosti i razlike u kolokacijskom segmentu arhitektonskoga nazivlja u dvama jezicima s osobitim obzirom na ulogu makrokonteksta kao kognitivne mrežne konfiguracije stručnih znanja. Rezultati analize potvrđuju idiosinkratičku prirodu kolokacijskih odnosa čak i u jeziku struke, odnosno brojne nekongruentne varijabilnosti u pogledu konceptualizacije i leksičke realizacije. Stručnojezične kolokacije u ovome segmentu arhitektonskoga nazivlja najčešće nastaju sintagmatskim kombinacijama općejezičnih leksema. Ključnu ulogu u njihovu semantičkom profiliranju i transparentnosti ima makrokontekst koji djeluje kao kognitivni mehanizam koji upravlja procesima sintagmatizacije, leksikalizacije i terminologizacije. Analiza je teorijski utemeljena u suvremenom pristupu stručnim jezicima. This paper is dedicated to a qualitative contrastive analysis of specialized collocationswith the nouns kuća and house in architectural discourse. Binary collocations wereextracted from specialized representative comparable corpora of Croatian and Englisharchitectural texts. The goal is to analyse similarities and differences in collocationalpatterning in architecture in these two languages with special emphasis on the role ofthe macrocontext as a cognitive configuration of professional knowledge networks.The analysis confirms the idiosyncratic nature of collocational patterning even in theprofessional language context, i.e., incongruent ways of conceptualization and lexicalrealization. Specialized collocations in this segment of architectural terminology aremainly created by syntagmatic co-occurrences of general language lexemes. Their semantic profiling and transparency primarily result from the macrocontext. It acts as acognitive mechanism that governs the processes of syntagmatisation, lexicalisationand terminologisation. The analysis is theoretically grounded in the contemporaryapproach to specialist languages.