Neupitna je iznimno važna uloga koju pčele imaju u prirodi kao oprašivači biljaka i proizvođači određenih nezamjenjivih prirodnih proizvoda. No, u posljednje vrijeme sve se češće pčele spominju kao žrtve onečišćenja okoliša koje predstavlja stvarnu prijetnju njihovom opstanku. Pčele su opnokrilasti kukci koji broje oko 20 000 poznatih vrsta, a nama najpoznatija i najbliža je medonosna pčela, odnosno siva kranjska pčela (Apis mellifera carnica). Pčele su zaslužne za 87,5 % oprašivanja kod biljaka cvjetnjača, što je posebno važno u poljoprivrednoj proizvodnji, dok se direktna korist od medonosnih pčela očituje i u pčelinjim proizvodima kao što su: med, vosak, propolis, pelud, otrov, matična mliječ. Stoga je ključno otkriti i pratiti na koji način i u kojoj mjeri onečišćivala poput teških metala i pesticida, iz vode, tla i zraka dospijevaju u biljke i njihove produkte kao i u same pčele. Sve se ono što pčele proizvode za sebe i ljudsku uporabu može odraziti na njihovo i na ljudsko zdravlje. Ovdje je potrebno sagledati cjelokupnu povezanost između, uvjetno rečeno, nežive prirode, tvari u vodi, tlu i zraku, s okolišnim uvjetima poput sve izraženije promjene staništa i klimatskih promjena te cjelokupni utjecaj na pčelinje populacije koje su se pokazale kao neprocjenjivi biopokazatelji u biomonitoringu onečišćenja okoliša.