NUK - logo
E-viri
Celotno besedilo
Odprti dostop
  • STAVOVI LIJEČNIKA OBITELJSK...
    Arbanas, Jasminka; Frančišković, Tanja

    Psihoterapija 37, Številka: 1-2
    Paper, Journal Article

    Stoljećima je etiološkim promišljanjima u medicini dominirao dualizam psihološkog i tjelesnog. Četrdesetak godina star Engelov koncept biopsihosocijalnog uzroka ponudio je temelje holističkom pristupu koji uvažava biološke, socijalne i psihološke faktore u nastanku svake bolesti. Ipak, u praksi i edukacijskim programima medicinskih stručnjaka zapravo prevladava biološki pristup. Liječnici obiteljske medicine (LOM) imaju veću mogućnost prepoznati i uvažiti psihosocijalne dimenzije bolesti u usporedbi s liječnicima sekundarnog nivoa, koji su i inače skloniji partikularnom, biološkom pristupu. Oni su stoga ključni čimbenici u realizaciji biopsihosocijalnog pristupa koji podrazumijeva liječenje koje će, osim biološke, sadržavati socijalnu i psihološku komponentu. To podrazumijeva i upućivanje pacijenata sa somatskim bolestima na neki od psiholoških oblika liječenja. Da bi se ispitalo kakav stav prema psihološkim metodama liječenja imaju LOM i u kojoj mjeri upućuju svoje somatske pacijente na njih, kontaktirani su zaposlenici i koncesionari Doma zdravlja Primorsko-goranske županije. U istraživanju su primijenjeni: Opći upitnik demografskih podataka, dva kratka upitnika strukturiranih za potrebe ovog istraživanja te Upitnik stavova o traženju stručne psihološke pomoći - skraćeni oblik (ATSPPH-SF). Rezultati govore da LOM imaju pozitivne osobne stavove o traženju stručne psihološke pomoći, neovisno o spolu i godinama radnog staža. Usprkos tome tek ponekad somatske pacijente upućuju psihijatru ili na psihološke metode liječenja, a rijetko na grupe samopomoći. Upućivanje ne ovisi o stavovima prema traženju psihološke pomoći i pohađanju edukacija iz psiholoških metoda liječenja, ali je u pozitivnom odnosu s godinama radnog staža. Preko 50 % upućivanja psihijatru i na psihološke tretmane odnosi se na pacijente s nediferenciranim somatskim simptomima, slijede gastrointestinalne, maligne i kardiovaskularne bolesti. U grupe samopomoći liječnici najviše upućuju pacijente s malignim bolestima (30,5 %), slijede gastrointestinalne, neurološke i reumatske bolesti.