Programi socijalnog poduzetništva od svojih su početaka u većini europskih zemalja usmjereni na integraciju marginaliziranih i teško zapošljivih skupina na tržište rada. Rehabilitirani ovisnici predstavljaju jednu od marginaliziranih skupina u društvu, za koje su tradicionalni načini za pristup tržištu rada zatvoreni. Određena istraživanja ukazuju na gotovo dvostruko veću nezaposlenost rehabilitiranih ovisnika u odnosu na opću populaciju. Zemlje Zapadne Europe u značajnoj mjeri koriste potencijal socijalnog poduzetništva kao instrument zapošljavanja skupina isključenih iz društva. Napori koji se ulažu u ovo područje u zemljama Srednje i Istočne Europe znatno su manji, a to pokazuje i primjer Republike Hrvatske. Ovaj se rad bavi komparativnom analizom programa socijalnog poduzetništva, čiji je fokus zapošljavanje rehabilitiranih ovisnika, u zemljama Europske Unije i Hrvatskoj. Rad na temelju provedene analize donosi preporuke za unaprjeđenje praktičnih aktivnosti i socijalnopoduzetničkih projekata namijenjenih kvalitetnijoj integraciji rehabilitiranih ovisnika na tržište rada. From their beginnings, social entrepreneurship programmes have focused on integration of marginalised and difficult-to-employ groups on the labour market. Rehabilitated addicts represent one of the marginalised groups of our society, to whom traditional routes of access to the labour market are closed. Some studies indicate nearly twice as much unemployment among rehabilitated addicts than among the general population. Western European countries have managed to leverage the potential of social entrepreneurship to employ marginalised groups, while Central and Eastern European countries, including Croatia, have invested much less effort. This paper deals with comparative analysis of social enterpreneurship programmes, in Croatia and certain other EU countries, that are focused on employment of rehabilitated addicts. The analysis provides recommendations for the improvement of practical activities and social entrepreneurial projects aimed at the better integration of rehabilitated addicts into the labour market.