Demografsko starenje jedan je od glavnih izazova u Europi, ali i svijetu. Hrvatsko društvo pripada skupini zemalja s najvišim udjelom starijih osoba u ukupnoj populaciji. Starije osobe nalaze se u višestruko ranjivom položaju, što znatno utječe na kvalitetu njihova života. Budući da skrb za starije osobe postaje sve aktualnija, starenje stanovništva važno je pitanje za socijalne politike. Osim države, u pružanju skrbi i podizanju kvalitete života sudjeluju i drugi dionici poput civilnog društva. Cilj je ovog rada prikazati doprinos organizacija civilnog društva kvaliteti života starijih osoba. Provedeno je kvalitativno istraživanje metodom intervjua s ključnim informatorima (10) iz udruga u gradu Zagrebu koje djeluju u području starijih osoba. Analizom okvira određeno je šest tema od kojih se pet odnosilo na dimenzije kvalitete života starijih osoba (životni standard, zdravlje, funkcionalnost, socijalna uključenost i pristup pravima i vještinama), a posljednja na izazove organizacija u radu sa starijima te su se ustanovile kategorije i pojmovi koji su prikazani u radu. Istraživanje je pokazalo kako udruge, prema iskazima svojih djelatnika, kroz programe i aktivnosti u različitim aspektima doprinose kvaliteti života i imaju koristi za starije osobe. Civilno društvo se u tom pogledu može prepoznati i kao dionik kombinirane socijalne politike.