Za suvremene Grke: “Karneval bez maski je kao kruh bez brašna”. Maske su tradicionalno bile važan dio religijskih svetkovina u antičkoj i modernoj Grčkoj, osobito onih vezanih uz tijek agrikulturne godine, ponajprije proljetni ekvinocij, dok moderna sezona karnevala prije perioda Korizme nije zamijenila antičke svetkovine posvećene Dionizu, koji je uz Demetru, bio ključno božanstvo poljoprivrednika. Maskiranje se prakticiralo i početkom svibnja, prije žetve te kasnije prije sjetve i sredinom zime. Prema jednom od antičkih izvora, Pauzaniji, svećenik za vrijeme godišnjih rituala posvećenih Demetri stavlja masku božice i udara zemlju štapom kako bi probudio sile podzemlja i zemlju učinio plodnom. Značajke antičkih i suvremenih svetkovina pod maskama u članku se uspoređuju s naglaskom na dodirnim točkama. Istražuje se snaga maski općenito, kao npr. u vezi s Meduzom i drugim antičkim mitskim likovima te upućuje na važnost maskiranja i životinjskih maski u obredima prijelaza