Parlamentarni izbori 2020. godine potvrdili su dotadašnji trend pojave novih ‎stranaka na izborima, sad uzduž cijelog političkog spektra. Koristeći anketne ‎podatke, rad pokušava identificirati izvore izborne podrške novim strankama ‎te utvrditi koliko se nove stranke uklapaju u tradicionalne političke rascjepe. ‎Rad nalazi da se birači novih stranaka razlikuju od birača starih stranaka prije ‎svega po odnosu prema načinu na koji politika funkcionira u Hrvatskoj te da ‎dolaze iz mlađih generacija. Istovremeno, birači novih stranaka ljevice, od‎nosno desnice u svom su odnosu prema tradicionalnim rascjepima vrlo slični ‎biračima starih stranaka ljevice, odnosno desnice, što ukazuje da su rascjepi ‎temeljeni na odnosu prema povijesti, religiji i tradiciji i dalje dominantni. U ‎drugom koraku analiza uključuje i izborne apstinente te pokazuje da su izbor‎ni apstinenti slični biračima novih stranaka u svom odnosu prema politici, ali ‎da se od njih razlikuju po tome što su puno manje uvjereni da mogu utjecati ‎na političke događaje.‎ Parliamentary elections in 2020 brought new political parties in Croatia, but ‎this now encompassed the whole political spectrum. Using survey data, the ‎article aims to identify sources of electoral support for new parties and how ‎they relate to traditional political cleavages. The article finds that voters of the ‎new parties differ from voters of the old parties primarily in how they perceive ‎politics, and are also younger. At the same time, voters of the new parties on ‎the left and the right are very similar to voters of the old left and right parties, ‎respectively, pointing to still dominant role of the cleavages based on relation to history, religion and tradition. In the second step, the analysis also includes ‎non-voters and finds that voters of the new parties and abstainers are similar ‎in how they see politics, but abstainers feel much less confident about their ‎ability to influence political events