Posljednjih nekoliko godina svjedočimo uzletu populističke radikalne de‎snice kako diljem Europe tako i u Hrvatskoj. Na parlamentarnim izborima ‎održanim 2020. populistička radikalna desnica ostvarila je najbolji rezultat ‎u samostalnoj Hrvatskoj. Ipak, spomenuta problematika dosad je nedovoljno ‎istražena u hrvatskoj znanstvenoj bibliografiji. Cilj rada je doprinijeti razumije‎vanju spomenutog fenomena prostornom analizom izbornog rezultata Domo‎vinskog pokreta, najjače stranke populističke radikalne desnice u Hrvatskoj, ‎na parlamentarnim izborima 2020. Istraživanje se temelji na usporedbi četiri ‎statističke metode (OLS, LISA, GWR i MGWR). Rezultati su pokazali ogra‎ničenja globalnog modela prilikom objašnjavanja uspjeha Domovinskog po‎kreta s jedne te prednosti korištenja geografski ponderirane regresije s druge ‎strane. Analiza sugerira da su razina procijepljenosti cjepivom protiv bole‎sti COVID-19 i religijska opredijeljenost najsnažniji prediktori glasovanja za ‎Domovinski pokret.‎ In the last few years, we are witnessing a resurgence of populist radical right‎wing parties all over Europe as well as in Croatia. In the 2020 parliamentary ‎elections in Croatia, populist radical right parties achieved the best overall re‎sult since the Croatian independence. However, in Croatian scientific biblio‎graphy there are very few studies regarding that topic. The aim of the paper is ‎to examine the geography of support for the Homeland Movement, the strong‎est populist radical right party in Croatia. The research is based on the com‎parison between the results of four statistical methods (OLS, LISA, GWR, ‎MGWR). Results have shown limitations of global models and benefits of ‎employing multiscale and geographically weighted models. Analysis points ‎to COVID-19 vaccination rate followed by religiosity as the most vital factors ‎explaining the voting for the Homeland Movement.‎