U stručnoj literaturi gotovo puno stoljeće prevladava teza po kojoj je katedrala Sv. Stošije sagrađena za vrijeme nadbiskupa Lampridija (1141./1154. – 1178.), dok je njezin produžetak uslijedio u doba nadbiskupa Lovre Periandra (1245. – 1287.). Navedeni stavovi ponavljaju se i u najnovijoj monografiji P. Vežića, s time da on sada kao uzroke povećanja katedrale odbacuje oštećenja nastala tijekom mletačko-križarskog osvajanja Zadra 1202. godine. Time se ponovno otvara pitanje ne samo uzroka dogradnje već i vremena nastanka katedrale općenito. Upućujući na zanemarene detalje koji pokazuju kako je njoj slična crkva Sv. Krševana (posvećena 1175.), građena i tijekom 13. stoljeća, te da se raznolikost skulptura Sv. Stošije opire istovremenom nastanku, u tekstu se iznosi hipoteza kako je katedrala najvećim dijelom podignuta u doba nadbiskupa L. Periandra, a produžena tek nakon njezine posvete 1285. Tomu u prilog prvi se put u cjelovitom obliku iznosi jedini povijesni izvor, tekst Danielea Farlatija, u kojem se izričito tvrdi kako je upravo nadbiskup Periander iz temelja podignuo katedralu. To stajalište podupire i usporedan uvid u povijesne i društvene okolnosti druge polovice 12. i 13. stoljeća.