Nema jednog i jasnog odgovora na pitanje zašto na većini sveučilišta ima više zaposlenih filozofa nego filozofkinja. U prvom dijelu rada analizira se problem povijesne podobrazovanosti žena – što može biti jednostavno objašnjenje za nedostatak žena u povijesti filozofije. Međutim, danas je situacija ipak drukčija, u humanističkim područjima, uključujući i filozofiju, često ima više studentica nego studenata, no to svejedno ne dovodi do značajnog brojčanog izjednačenja muškaraca i žena na višim akademskim pozicijama. Stoga se u prvom dijelu rada govori i o petnaest hipoteza o uzrocima toga stanja, od kojih su neke odbačene, neke vrlo vjerojatne, dok je za potvrđivanje ili odbacivanje nekih potrebno daljnje istraživanje. U drugom dijelu rada ulazi se u problem ideje da tradicionalna filozofija treba »ono žensko« kao »ono drugo« koje je negativno definira. Potonju se poziciju može osporiti sličnim argumentima s pomoću kojih se može odbaciti i esencijalizam. There is no clear answer as to why there are more employed male philosophers than female philosophers in most universities. The first part analyses the problem of the historical under-education of women – which may be a simple explanation for the absence of women in the history of philosophy. Today, however, the situation in the humanities, including philosophy, is different, as there are often more female than male students, but this does not lead to a significant balance of men and women in higher academic positions. Therefore, the first part of the paper also discusses fifteen hypotheses about the causes of this state of affairs, some of which have been rejected, some of which are highly probable, while further research is needed to confirm or reject some. The second part addresses the problem of the idea that traditional philosophy needs “the feminine” as “the other”, which it defines negatively. This position can be rejected with similar arguments that can also be used to reject essentialism.