Uvod : Nakon osnivanja Škole za sestre pomoćnice u Zagrebu 1921. godine, kada se u školu upisuju redovnice i civilne učenice, u socijalnim i zdravstvenim ustanovama uz pomoćno se osoblje počinju zapošljavati sestre pomoćnice i sestre bolničarke. U razdoblju nakon II. svjetskog rata mnoge redovnice bile su prisiljene napustiti službu jer su odbijale raditi u civilnom odijelu ili su bile izložene pritiscima na radnom mjestu. Prve civilne medicinske sestre zapošljavaju se u Karlovcu 40-ih i 50-ih godina prošlog stoljeća u bolničkim i izvanbolničkim zdravstvenim ustanovama. Na temelju uvida u povijesnu građu, pokušala se učiniti rekonstrukcija njihova rada i školovanja. Metode: Polazište za izradu rada bili su dokumenti pohranjeni u pismohrani Opće bolnice Karlovac. Izbor za medicinske sestre navedene u radu vođen je kronologijom pohranjivanja podataka u pismohrani. Ostali podaci crpljeni su iz arhivskih fondova i zbirki Hrvatskog državnog arhiva (HDA) i Državnog arhiva u Karlovcu (DAKA). Kao dopuna ovim izvorima korišteni su do sada objavljeni radovi. Rezultati: Učinjena je rekonstrukcija tijeka školovanja i rada za medicinske sestre Rozaliju Špoljarić, Sofiju (Sonju) Škrobe, Anicu (Zibar) Radmanović, Maricu (Mariju) Brajdić, Ankicu (Mušnjak) Slavnić, Zdenku Čačić i Zorku Lasić. Na temelju uvida u arhivsku građu može se zaključiti da je prva školovana medicinska sestra u Karlovcu Sofija (Sonja) Škrobe. Zaključak : Budući da rad i djelovanje medicinskih sestara u karlovačkim zdravstvenim ustanovama do sada nije sustavno bilježen i istraživan, autorice smatraju da daljnji rad na tom području može rezultirati pronalaženjem dodatnih podataka i mogućim drugačijim zaključcima. Introduction: After the founding of the School for Assistant Nurses in Zagreb in 1921, when nuns and civilian students enrolled in the school, assistant nurses and nurses began to be employed in social and health institutions along with support staff. In the period after World War II, many nuns were forced to leave the service because they refused to work in the civilian department or were exposed to pressure in the workplace. The first nurses were employed in Karlovac in the 1940s and 1950s in inpatient and outpatient health care facilities. Based on the insight into the historical materials, we attempted to reconstruct data on their work and education. Methods: The starting point for this work were documents stored in the archives of the Karlovac General Hospital, the archives and collections of the Croatian State Archives (HDA), and the State Archives in Karlovac (DAKA). In addition to these sources, we also used previously published papers. Results: Reconstruction of the course of education and work of following nurses was made: Rozalija Špoljarić, Sofija (Sonja) Škrobe, Anica (Zibar) Radmanović, Marica (Marija) Brajdić, Ankica (Mušnjak) Slavnić, Zdenka Čačić and Zorka Lasić. Based on the insight into the archives, we can conclude that the first educated nurse in Karlovac was Sofija (Sonja) Škrobe. Conclusion: Since the work and activities of nurses in Karlovac health care institutions have not been systematically recorded and researched so far, the authors believe that further work in this area may result in finding additional information and possibly different conclusions.