Uporaba egzonima jedan je od najranijih izazova za stručnjake koji se na međunarodnoj razini bave geografskim imenima. Prevladavajuće je motrište da egzonimi ometaju međunarodnu komunikaciju pa njihovu uporabu treba smanjiti. Drugo je mišljenje da su egzonimi sastavni dio rječnika jezične zajednice koja ih stvara i rabi, važan su dio njezina kulturnog nasljeđa i identiteta te ih ne treba zanemarivati. U novije se vrijeme učvršćuje ideja o srednjem rješenju prema kojem egzonime treba rabiti različito, ovisno o dobnim skupinama korisnika, namjeni publikacije i vrsti komunikacije (međunarodnoj ili nacionalnoj). Slijedeći to motrište, članovi Radne skupine za egzonime pri UNGEGN-u donijeli su zaključke vezane uz globalno zajedničke karakteristike egzonima i kriterije njihove uporabe. Tri kriterija odnose se na obilježja geografskoga objekta za koji se rabi egzonim (tip, veličina, važnost, poznatost i lokacija objekta). U radu se kvantitativnom analizom brojnosti i zastupljenosti hrvatskih egzonima u nekoliko kategorija pokazuje da je uporaba hrvatskih egzonima sukladna tim kriterijima, što znači da se egzonimi rabe: a) kad geografski objekt ima bliske i tradicionalne veze s hrvatskom jezičnom zajednicom, a najčešće je riječ o geografski bližim objektima; b) kad je objekt povijesno ili danas važan, globalno i/ili za hrvatske govornike; c) kad se objekt prostire na više govornih područja. The use of exonyms is one of the earliest challenges faced by experts who deal with geographical names on an international level. The prevalent view is that exonyms hinder international communication and their use should therefore be reduced. Another opinion is that exonyms are a constituent part of the vocabulary of the linguistic community that creates and uses them, an important part of cultural heritage and identity, and should therefore not be overlooked. Recently, the idea that a middle ground should be found is gaining traction; according to it, exonyms should be used differently depending on the users’ age groups, the purpose of the publication they appear in, and the type of communication (international or national). Following this view, members of the UNGEGN Working Group on Exonyms have reached conclusions regarding the globally shared characteristics of exonyms and the criteria of their use. Three criteria are related to the characteristics of the geographical features for which the exonym is used (type, size, importance, familiarity, and location). Qualitative analysis of the number and distribution of Croatian exonyms in several categories shows that the use of Croatian exonyms is in accordance with these criteria. This means that exonyms are used: a) when a geographical feature has close and traditional ties with the Croatian linguistic community – most commonly features that are geographically nearby; b) when the feature is historically or currently important, globally and/or for Croatian language speakers; c) when the feature covers more than one speaking area.